DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 65     <-- 65 -->        PDF

— 359 —


Zakoni i normativne naredbe.


Načelna riešitba.


Kr. županijskoj oblasti . . . .


Riešavajuć izvješće n predmetu utoka šumsko-dohodarstvenog ureda


vlastelinstva radi naknade štete, počinjene po divljači, u kojem je kr.
kotarska oblast odlukom svojom izrekla, da je vlastelinstvo dužno naknaditi
N. N. štetu, počinjenu po divljači, sa 12 for. 60 nč., te 4 for.
procjenbenoga troška ; a kr. županijska oblast riešenjem svojim napadnutu
prvostepeuu odluku iz razloga u njoj navedeaih u cielosti potvrdila,
a prigovor utjecatelja, da jazavac spada medju grabežijivce, koje
svatko ubiti smije, odbila; obnalazi kr. zem. vlada, odjel za unutarnje
poslove, uvaženjem priziva obje dolnjomolbeue odluke preinačiti
ouamo, da vlastelinstvo nije dužno po N. N. zatražene oštete naknaditi,
a to iz sliedećih razloga : kako se iz razpravnih spisa vidi, zatražio je
N. N. naknadu štete, što mu je u kukuruznjaku po jazavcn počinjena.
Zakupnik lova može se temeljem §. 32. zakona o lovu pridržati na
naknadu štete, što ju divljač na zemljištih, dotično na njima nahodećib
se produktih počini. Naknada ta, u koliko je valjanom procjenom ustanovljena,
može se dopitati lih za štetu, počinjenu po koristnoj divljači,
nipošto pako za štetu, koju počine grabežljiv e i, koje u smislu §. 23.
zakona o lovu smije svatko u svako doba u zaštitu svoje imovine ubiti.
Pošto se jazavac u grabežljivu zvjerad brojiti ima, pa pošto je ustanovljeno,
da je N. N. baš po jazavcu šteta počinjena bila, nije se vlastelinstvo
na naknadu te štete pridržati smjelo, pa je stoga i dolnjomolbene
odluke preinačiti valjalo.


Šumarsko i gospodarsko knjižtvo


Šuinarsko-lovaeki leksikon. Sastavio Josip Ettinger.
Zagreb 1898. Nakladom kr. sveučilištue knjižare Franje
Suppana (R. F. Auer).


Kada smo čuli, da je i opet izašla nova knjiga na polju naše
šumarsko-lovačko literature, to nas je ta viest razveselila, zuajue i sami
iz vlastita izkustva, da šumarski pisac — obzirom na maleni broj onih,
koji takove knjige trebaju — imajuč dosta truda oko sastavka kojeg
djela, samo se skromnoj materijalnoj koristi od koga nadati može. U
koliko nas je razveselilo, što se je g. pisac ponovno pera latio, nismo se
mogli oteti začudjenju, da se je sam odlučio ovako golemo breme na