DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 71 <-- 71 --> PDF |
— 365 — Ako se sbroje svekolike na taj način dobivene množine dušika, tada se dobije nešto manja količina od one, koja je nuždna za godišnju drvnu produkciju, pa unatoč tomu se osiromašuju šumska tla. Mora dakle biti još neko vrelo, koje nam je do sada nepoznato bilo. To nepoznato vrelo odkrio nam je francezki iztraživač Henry, koji je dokazao, da stelja neposredno iz zraka dušik absorbira. Do toga dokaza došao je Henry na sliedeei način. U studenom god. 1894. ubrano hrastovo i grabovo lišće dao je najprije na zraku, a za tim pri 100" C osušiti; hrastovo lišće imalo je tada 1.108**/(|, a bukovo 0.9477o dušika. Jedan dio hrastovog lišća, nakon što ga je točno odvagnuo, stavio je u 50 cm. dugačku kutiju od cinka, kojoj je dno bilo naslagom kreča obloženo i sa mrežom od galvaniziranoga željeza pokriveno; drugi dio hrastovog lišća došao je u istu onakovu kutiju, nu kojoj je dno mjesto krečom sa pješčenicom obloženo bilo. Tako isto bilo je i sa grabovim lišćem. Sve te kutije bile su vani na zraku izložene, daleko ma od kakovog vrela amoniaka i izparivanja tla. U prosincu 1895., dakle godinu dana kašnje, otvorene su dvije kutije, te je pronadjeno, da je množina dušika kod hrastovog lišća narasla od 1.180% na 1.5o8»/u, a kod grabovog od 0.9477o na 1.727%; lišće je dakle sadržavalo sada puno više dušika, nego li na početku iztraživauja. Ako se dušik vani u šumi u istom razmjeru pomnožava, tada bi to odgovaralo povišici kod brastovine za 13´2 kg., a kod grabovine za 22´4 kg. po hektaru. Ostale dvije kutije ostavljene su još godinu dana neiztražene, t. j . do konca 1896. U svibnju god. 1896. dodano je u svaku kutiju još 50 grama fine zemlje. Rezultat je bio skoro isti, kao kod prvih kutija, bilo je naime jedva za 01—0-2% manje dušika. Ako količinu dušika jednoga lista, odkako je postao, pa sve dok ne opade, grafički predstavimo, tada ćemo dobiti krivulju, koja pokazuje minimum baš u vrieme opadanja lišća; nakon toga vremena raste krivulja opet. Za hrastovinu imamo sliedeće brojke: U svibnju 25´9% dušika „ lipnju 14´6 » » » srpnju 14´0 » » » kolovozu 9 9 » » » rujnu 7-0 » » » listopadu 6 6 » » » prosincu 1894 69 » » 1895 12-0 » » 1896 10-8 » » |