DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 72     <-- 72 -->        PDF

— 366 —


6. Henrj đovadja tu promienu dušikove količine sa djelovanjem
mikroorganizma, te pozivlje bakteriologe, da tomu predmetu posvete svoju
pažnju. A. F. u. F. Z.
Sitnice.


Crubar (Ocneria dispar) u sjcTernoj Americi. Gubar je došao
u Ameriku iz Europe, a doneo ga je onamo god. 1869, neki Trouvelot
radi pokušaja aklimatizacije sa svilenom bubom. Tom prilikom izmaklo
je nekoliko leptira, koji su se tečajem 12 godina tako razmnožili, da su
postali pokora za svukoliku okolicu Trouvelotove kuće. Godine 1891.
razninožio se je gubar u državi Massahusetts u tolikoj mjeri, da je obteretio
državni proračun sa pol milijuna maraka. Povjerenstvo, koje je
upravljalo sa mjerama, poduzetima proti gubaru, izdalo je izvještaj od
BOO stranica, u kojem su navedena sva sredstva, upotrebljena proti gubaru,
nu koja, kako se čini, niesu puno pomogla. Zaniraivo je, da je
god. 1895. gubar u Wobnanu imao dvostruku generaciju. Koliko smo
saznati mogli, pojavio se je gubar ove godine u znatnoj množini izmedju
Vinkovaca i Broda; žalibože sada več znamo, što čeka nas i naše stare
hrastike: ostati ćemo naime najmanje tri godine bez žira, a to za nas
puno znači!


Zaštitna šuma i šuma starljena pod zabranu {Schutz- und
Bannwald). Gornja dva tehnička izraza, koja su se i medju strukovnjaci
različito tumačila, razjasnila je naredba austrijskog ministarstva za
poljodjelstvo na sliedeći način: U svrhu jedinstvene judikature kod političkih
oblasti, te obzirom na to, da i u strukovnim krugovima postoji
nesuglasje u tumačenju pojmova »zaštitne šume« i »šume stavljene pod
zabranu«, naredjuje se sliedeće|:


Oznaka pod »zaštitna šuma« jeste šumskom zakonu od god. 1852.
nepoznata; ista dolazi tekar u §. 6. ministarske naredbe od god. 1873.,
kojom se tumače ustanove šum. zakona.


Pod tom oznakom imaju se razumievati one šume, koje se spominju
u §. 6. i 7. šum. zakona. Oznaka pod »zaštitna šuma« u tom smislu
prešla je i u praksu, te se u tom smislu obćenito tumači i rabi; pod
»zaštitnom šumom« ima se dakle u smislu rečenih SS-a razumievati šuma,
koja raste na takovom tla, koje bi, ako bi se u širokim prugama ogo-
Ijetilo, moglo imati posljedicom živi pješak, odronjivanja obala, pećina,
popuzina itd. Gdje se ta kriterija nalaze, valja s takovom šumom gospodariti
onako, kako rečena dva §-a 6. i 7. propisuju.


Svojstvo šume kao »zaštitne šume« obrazloženo je dakle već u
samom zakonu, te ne treba nikakove posebne odluke, da se rečeno svojstvo