DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1898 str. 8 <-- 8 --> PDF |
- 302 To vrieme je on ustanovio za jelu sa 25 g., a za bukvu 40 godina. Ta obhodnjica neće biti ista za svaku stojbinu. Ona se ravna prema prirastu debljine. Stoga se mora za svaku šumu posebno izračunati, te će mjestimično iznositi 20 godina, a možda i manje. Kako je spomenuto, hoće Hufnagl, da kroz to vrieme obidje sa sječinom svu šumu, te da iz nje izvadi sva stabla, koja se sada nalaze u najdebljem razredu, računajuć pri tomu sasvim opravdano, da će nakon toga vremena, kada se bude sa sječinom povratio na prijašnje mjesto, opet naći dovoljan broj sječivih stabala, jer će medjutim stabla, nalazeća se u predzadnjem razredu debljine, za toliko prirasti, da će doći u najdeJDlji, t. j . u zadnji sječivi razred. Posije je on tu svoju metodu modificirao (vidi spomenutu njegovu razpravu od g. 1893.) tamo, da se kroz vrieme obhodnjice svake godine sječe iz zadnjeg i predzadnjeg razreda onoliko, koliko iznaša godišnji prirast. Jedan i drugi način, kolikogod se temelji na sasvim istinitih i opravdanih načelih, prečesto nas ne bi u praksi doveo do cilja, i to s razloga, što bi, radeć po prvom načinu, lahko došli do toga, da već sada sasječenu sumu još većma sasječemo, a po drugom načinu, t. j . sjekuć svake godine onoliko, koUko priraste, ne bi nikada mogli doći do toga, da preizrabljenu šumu prištednjom na prirastu opet dovedemo do normalnog stanja. Ovo je sjegurno bilo razlogom, da je g. Tvrdony, usvajajuć načelo, da se imadu napustiti dobni razredi, te uvesti razredi debljine i kružne ploštine, pošao takodjer i kod uredjenja preborne šume sa principa, da možemo sadanje stanje sastojine sravniti sa normalnim. U tomu se snjim podpunoma slažem, nu ne slažem se u tom, što on za ustanovljenje normalitete rabi skrižaljke o prihodu i prirastu, koje se, jer nisu sastavljene za dotičnu prebornu sastojinu, moraju tek reducirati, a tu može nevjesti ta |