DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 17 <-- 17 --> PDF |
- 387 - Iglasto drveće i grmlje hrvatske flore. Piše Dragutin Hire. (´Svršetak´. Bor morski. Pinus pinnaster Solan (1789). (P. maritima La,m. 1778.); P- L aricio Santi (1798.); P. syrtica Thore (1810.) — Seestrandskiefer, Igelfolire, Sternkiefer ili Stern.). Bor morski stvara u vazda zelenom području mediterana šume. U Dalmaciji ga ima na otoku Lušinju, Braču, Hvaru, na Korčuli, koja bijaše u staro doba tako na gusto, pa i morskim borom zarasla, da su Grci taj otok zvali »Crna Corcyra «. Inače ima morskoga bora na zapadnim obalama Portugala i sjeverne Spanije, a sadjenog na ogromnim pustarama oko Biskajskoga zaljeva u Francezkoj. Uspieva i u južnoj Englezkoj, dapače i na obalama Norvežke do 62" 44´ sjev. širine. Ima ga i na Schwarzwaldu, na italskim otocima, u Alžiru i Tunisu, te se u Španiji uzpinje 1300 m. visoko. Krošnja je u morskoga bora čunjasta, stablo do 30 m. visoko, kora mu je crveno-siva ili zagasito-crvena, grane brojne, razastrte i privinute. Dugoljasti su pupovi veliki, bez smole, ljuske bielo-trepavaste. Iglice su parne (na mladim borićima tu i tamo i trojne), krute, 12—20 cm. duge, 2—3 m. široke, odstojeće. bodljave, na rubu oštre, sjajne i zelene, te se ovime morski bor odaje na prvi pogled. Cešerike poredane su prešljenasto, dvie do četiri, riedje pet do sedam ili pojedince, na koso viseće, široko-jajolike, čunjasto zaužene, 10—19 cm. duge, 5—8 cm. široke, zagasite i sjajne. Sjeme je veliko, jajoliko-dugoljasto, sivo-zagasito, 7 do 8 mm. dugo na vršku sa 3—4 puta duljim krilcem. Prema tlu i staništu mienja se u morskoga bora duljina iglica, veličina češerika i uzrast te može da nalikuje na Pinu s L a r i e i 0. U nas imala bi rasti i limb a (Pinus Cembra), jer nam ju «Flora Croatica» (p. 1045) po Klinggriiffu navodi za |