DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 24     <-- 24 -->        PDF

- 394 —
vica, na Plješevici, Krememi, Trovrhu, sv. Brdu, Žiru, Poštku,
pa se uzpeo i na Srnopas kod Gračaca. Na tome u florističkom
pogledu glasovitom briegu, našao je Zelebor i J. Sa-
b i n a ... . massenhaft auf den Waldblossen des Crnopac . .. .*
Za naš tiibasti Klek bilježi nam sominu Kugy Julije, koju
je tu našao ii družtvu sa opjevanom alpinskom ružom, uz koju
buji stotine eksemplara ružičaste Pri mula Kitaibeliana


(P. viscosa), pa A ster a 1 p i n u s i C e r a s t i u m 1 a n i g e r u m
(C. decalvans)*.
Godine 1892., a 29. kolovoza bio sam tako sretne ruke
te našao sominu na Velebitu kod Oštarija, a na briegu Sadikovcu
(1280 m.). Tu ju ugledam najprije na stienama bezdna,
što se uvalio na samoj tjemenici toga vrha, a poslije sam vidio,
da se malo dalje prama iztoku sbija u guštik, u kojem su pojedini
grmovi 1 — 2 m. visoki**.


Brika. Juniperiis phoeniceaL, (Phonicisclier Sadebaiiin).


Listom nalikuje brika čempresu, kao i somina, izraste
kao grm ili stabalce, nu na jugu bude i do 6 m. visoka te
se širi zemljama Sredozemnoga mora. U nas je obična na
otoku Lušinju i njegovim školjima i školjićima, na otoku
Krku i Cresu i po svim dalmatinskim, naročito južnim otocima.
Kod Splita na vrhu Marijanu (brao dr. Jiruš), oko Dubrovnika
i druguda Na otoku Lušinju zovu ju b r i k a, a njezine plodove
«bričic;i», a one od smrike s mri čiči***, gdje takodjer
druguje saJ. rufescens i J. macrocarpa. U Bosni,
Hercegovini, Crnoj gori, Srbiji i Bugarskoj brika ne raste, ali
ju goje n. pr. u dolini Neretve oko Konjice.


* Botanische Excursion in die siidkroatisohen Berge, Oesterr. bot. Ztsclir.
1877.,
p. 62—63., 93-100.
** U Gorskom kotaru (Bitoraj, Viševica, Risnjak), somina ne raste, već je to


J. nan a (Vidi D. Hire: „Vegetacija (lorskoga kotara". Rad jugoslav. akad. knj.
126., p. 63.) J. phoenicea sa sv. Brda sigurno je J. Sabina, jer je ona prva
litoralna liilina. (Neilreioh: Vegetationsv. v. Croatien, p. 52.).
*** A. Haračić: SuUa Vegetazione delF Isola di Lussin. Gorizia 1895.— C.
Marchesetti: Flora dell´ Isola di Lussino. Trieste 1895.