DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 397 — Vidjeli smo tis i oko Plitvičkih jezera, pa baš i na živim pećinama oko dolnjih jezera kao osobito krasan ures na onim bielim dolomitama, ali i čitali, da će se kazniti globom od 50 for., koji bi se usudio, da ju ošteti ili posječe. Da se je tako radilo prije, bile bi nam planinske šume pune toga plemenitoga drveta, koje nam ne ugadja oku samo svojim mrkim zelenilom, več i svojim grimiznim arvlusom (Samenmantel), koji omata maslinkasto-zagasite sjemenke. Kod Plitvica ima i jedna šumica, u kojoj je poraslo do 100 stabalaca; ima je na Velebitu, gdje znamo za Tisovi klanac, Sv. Brdu prama iztoku i na Plješivici; u Dalmaciji na Paklenici. U Crnoj gori raste tisa na Durmitoru, Komu i Bieloj gori, ima je u Bosni, u Srbiji, mi u Bugarskoj mora da je riedka, jer ju V e 1 e n 0 V s k y navodi samo za Rilo. Da bijaše nekoč tise i u Slavoniji, svjedoči brieg Tisovae kod Oraliovice, odnosno Duzluka, ali na njemu tise nismo našli. I tako ima naša plemenita Slavonija samo dva četinara: jelu i običnu borovicu. U Evropi ima još tise u Francezkoj, na britanskim otocima, u Danskoj, u Norvežkoj do 62Va , u Švedskoj do 61°, u Rusiji, na Kavkazu, u Armeniji, a inače u Alžiru, Maloj Aziji, sjevernoj Siriji i Perziji, na Himalaji, u Kini, na Zapanu i u sjevernoj Americi. U iztočnim krajevima sjev. Amerike, od Kanade do Virginije, raste T. c a n a d e n s i s, u zapadnim joj predjelima T. b r e V i f 0 1 i a. Preborna šuma u šumskom gospodarstvu. Pošto je g. šumar Milan Tvrdonv svojim člankom u br. 1. od 0. g. ovog lista liepo nadopunio svoj prvi članak u V. svezku od g. 1897., to budi i nama dozvoljeno naš članak u svezku 11. od g. 1897. nadopuniti, odnosno svoje primjetbe k tom poslednjem članku g. Tvrdony-a staviti. |