DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 397 — Vidjeli smo tis i oko Plitvičkih jezera, pa baš i na živim pećinama oko dolnjih jezera kao osobito krasan ures na onim bielim dolomitama, ali i čitali, da će se kazniti globom od 50 for., koji bi se usudio, da ju ošteti ili posječe. Da se je tako radilo prije, bile bi nam planinske šume pune toga plemenitoga drveta, koje nam ne ugadja oku samo svojim mrkim zelenilom, več i svojim grimiznim arvlusom (Samenmantel), koji omata maslinkasto-zagasite sjemenke. Kod Plitvica ima i jedna šumica, u kojoj je poraslo do 100 stabalaca; ima je na Velebitu, gdje znamo za Tisovi klanac, Sv. Brdu prama iztoku i na Plješivici; u Dalmaciji na Paklenici. U Crnoj gori raste tisa na Durmitoru, Komu i Bieloj gori, ima je u Bosni, u Srbiji, mi u Bugarskoj mora da je riedka, jer ju V e 1 e n 0 V s k y navodi samo za Rilo. Da bijaše nekoč tise i u Slavoniji, svjedoči brieg Tisovae kod Oraliovice, odnosno Duzluka, ali na njemu tise nismo našli. I tako ima naša plemenita Slavonija samo dva četinara: jelu i običnu borovicu. U Evropi ima još tise u Francezkoj, na britanskim otocima, u Danskoj, u Norvežkoj do 62Va , u Švedskoj do 61°, u Rusiji, na Kavkazu, u Armeniji, a inače u Alžiru, Maloj Aziji, sjevernoj Siriji i Perziji, na Himalaji, u Kini, na Zapanu i u sjevernoj Americi. U iztočnim krajevima sjev. Amerike, od Kanade do Virginije, raste T. c a n a d e n s i s, u zapadnim joj predjelima T. b r e V i f 0 1 i a. Preborna šuma u šumskom gospodarstvu. Pošto je g. šumar Milan Tvrdonv svojim člankom u br. 1. od 0. g. ovog lista liepo nadopunio svoj prvi članak u V. svezku od g. 1897., to budi i nama dozvoljeno naš članak u svezku 11. od g. 1897. nadopuniti, odnosno svoje primjetbe k tom poslednjem članku g. Tvrdony-a staviti. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 398 — Ciela diferencija medju mnienjem našim i gosp. Tvrdony-a sastoji se ponajpače u tom, što on za uzor preborne šume smatra šume kr. šumarije Fužinske, koje po našem mnienju na tako povoljnom tlu stoje, gdje bi se dobrim uspjehom sa oplodnom sječom umjestnije gospodariti moglo, dočim usuprot mi imademo pred očima mnogo lošije sastojine modruško-riečke i ličko-krbavske županije, gdje radi zaštite tla nije moguč ini način sjeka, osim prebornog; to isto valja i za one bolje predjele, gdje nam radi terainskih neprilika neunovčivost bukovine za ogriev i palenje ugljena onemogućuje ini način sjeka. Na dalje temelji g. Tvrdonv svoj zahtjev kružne ploštine od 18 m^ na šumi, u kojoj se već kroz više decenija neredovitom prebornom sječom sjeklo; da li će se pako i redovitom prebornom sječom stojbinski razmjer isto tako uzčuvati, to će nam tek budućnost dokazati; nu zahtjevati, da se po slici šume, uzgojene na izvrstnom tlu, gospodari u daleko lošijih sastojinah, mislim, da opravdano nije, zato se radje držimo sigurnog putokaza pod istima prilikama uzrasle prašume. Žalim, da g, Tvrdonv nije u posljednjoj razpravi objelodanio skrižaljku mješovite šume, za koju zahtjeva 10 m^ kružne plohe, da vidimo, imade li i tu IV. dobna razreda, odnosno razreda debljine, kod kojih bismo želili i visinu obilježenu viditi, jer razredba u debljini može i umjetno uzsliediti, pošto u prebornoj šumi imade, tako rekuć, na svaki korak raznog prirasta radi jačeg i slabijeg svjetla, dočim nas jednake visine na istu starost dotičnog dobnog razreda upućuju. Svakako držimo, da g. Tvrdony-u nije pošlo za rukom oboriti našu tvrdnju, da je u absolutno prebornoj šumi t. j . takvoj, gdje se radi zaštićenja tla ini način sjeka uporabiti ne može, moguće uzgojiti samo tri dobna razreda, t. j . takvu šumu, koja se za vrieme obhodnje tri puta uživati može, a takve su, ogromnom većinom, šume modruško-riečke i ličko-krbavske županije. Gospodarstvena osnova ogulinske imovne obćine temelji se, koliko nam je poznato, na trijuh obhodnjicah; prigodom |
| ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 399 — lanjskog posjeta austrijskog šumarskog družtva (Reichsforstverein) u šumama grčko-iztočne religiozne zaklade u Bukovini, preporučivali su ugledni stručnjaci, a medju inimi i šumarski ravnatelj Hufnagl, na temelju izkustva, stečenog u kranjskih kraških predjelih, tri, najviše četiri obhođnjice, akoprem šume u Bukovini stoje na puno boljem tlu, a preborni sjek rabi se samo kao pripomoć u svrhu unovčenja prestare sastojine. Gosp. Tvrdonj tvrdi, da se sa slikom prašume ne ćemo nikada normalnom stanju približiti, dapače, da ćemo se od istoga odalječivati, nu to po našem mnienju takodjer ne stoji; danas doista nalazimo srednji dobni razred u kraških sastojinah u slabom broju zastupan, nu tome je ponajpače kriv najstariji naime 200—300 god. stari dobni razred ; pod pritiskom jako razvijenih krošanja morao je srednji dobni razred zakržljaviti, te postepeno i uginuti. Kad se bude u ovih šumah gospodarilo sa 120 god. obhodnjom, moći će se razvijati lakše svaki slednji dobni razred, nego li do sada, te na taj način polako i prilična potrajnost užitaka polučiti. Dakako ne smije se, kako to g. Tvrdonv čini, zahtjevati, da odmah poslie prve obhođnjice, t. j . 40 godina, bude šuma normalna, ta imade šuma, u kojih se već čitavih 100 godina točno po gospodarstvenih osnovah gospodari i još su te sume daleko od normalnoga stanja, pa za prebornu šumu morati će se svakako veća strpljivost tražiti. Ako g. Tvrdonv može nakon 20 godina na istoj površini isti prihod naći, to je doista u iznimno sretnom položaju, a nije to zasluga njegova kao taksatora, već bujne naravi, koja je za to skrbila i kako već rekoh, to je šuma, uzgojena neredovitom prebornom sječom, na tlu prikladnom za uzgoj šume oplodnom sječom; njegov primjer jest iznimk a u njegovoj šumi! Gosp. Tvrdonv navadja u svojoj posljednjoj razpravi, da prestara stabla izvan etata propisuje, nu to može biti i podpuno opravdano u šumariji fužinskoj, gdje samo neznatan broj tih stabala imade, nu to ne bi bilo moguće u inih kraških pre |
| ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 400 — djelih, gdje stara stabla preko polovine drvne gromade sačinjavaju; pa ipak se je baš radi toga, što se lili ta prestara stabla vade, to gospodarstvo n prvoj razpravi neosnovano odsudilo. Da nije knižna ploha u neposrednom savezu sa drvnom gromadom, za to je gosp. Tvrdonj ostao dužan dokaz pružiti, koliko upliva sklop i smjesa na drvnu množinu, isto toliko upliva i na kružnu ploštinu, jer su visine jednog te istog dobnog razreda prilično jednake i radi toga odlučuje o drvnoj gromadi lih kružna ploha, tako da je jedno te isto, označimo li kružnu ploštinu ili drvnu gromadu, samo što će biti praktičnom šumaru uviek jednostavnije očno procienjivati drvnu gromadu, nego li kružnu ploštinu. Ustanovljenje sklopa temelji se posve opravdano na drvnoj gromadi, nu ako za to g. Tvrdonj, mjesto drvne gromade, kružnu ploštinu upotrebljuje, tada je to ipak jedno te isto. P. Po meni preporučena formula -^T~ za ustanovljenje povr´ 3 šine godišnje sječine temelji se na najstarijoj formuli za usta...... P-. novljenje godišnje sječine —-, t.j. površina, razdieljena sa dobom obhodnje, pa pošto kod preborne sječe preporučujemo tri obhodnjice, to mora drvosjek biti tri puta tako velik, kao kod čiste sječe; da bi kod toga šum. gospodarstvo moglo postradati, 0 tom, mislim, ne može ni govora biti. Vrlo znatan, rekao bih, dapače ju-etežniji broj šumara želi, da uredjenje šuma bude što jasnije i jednostavnije ; koliko puti imali smo priliku od šumarskih kapaciteta čuti, meni je najmilija uredba šume po površini i sječina, ustanovljenih po for .Pmuli —, a u koliko više je takva jasnost i jednostavnost potrebna u prebornoj šumi, gdje još prilično u tmini tapkamo! U našem članku niesmo preporučivali, da se uredjenje šuma preduzme na temelju izklupiranja sastojina; od takvog troška bismo uviek zazirali, jer ne polažemo preveliku vriednost u takovo potanko uredjenje šuma, pošto smo imali vrlo često jiri |
| ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 401 — liku n\dditi, da se radi tržnih, terainskih i gospodarstvenih odnošaja ustanove gospodarstvenih osnova mienjati moraju, ponajpače pako n prebornoj šumi, gdje svaki taksator Kh po svom individuahiom shvaćanju bolje ili lošije radi; za to je dovoljuo, da se zadovoljimo sa pokusnimi plohami te za polučenje prilično jednakog etata shodnom razdiobom usječne poredke. Sliku prašume imao je g. Tvrdonj priliku vidjeti g. 1890. prigodom taksacionalne revizije u okružjih 5, 6, 7 i 8. sjekoreda I. kr. šumarije begovorazdoljske i u okružju 1, 2 i 3 sjekoreda VI. kr. šumarije ogulinske, gdje osim vrlo neznatne množine za krovnu dasku ukradenih stabala, nikakvo drvlje bilo nije sječeno. Zašto žele njemački šumari u svojim sumama opet prebornom sječom gospodariti, kada im prašuma ne bi bila idealom šum. gospodarstva? Jela i bukva doista podnašaju u znatnoj mjeri sjenu, nu da bi kod priličnog sklopa mogla uspjevati 4-dobna razreda pod najstarijim, jeste nevjerojatno ; ako su pako dobni razredi u hrpama na cieloj površini nejednako razdieljeni, naime da na jednom mjestu jedan ili dva dobna razreda podpuno manjkaju, tada to nije slika preborne šume. Čini se, da je g. Tvrdonj navedenu skrižaljku (strana 8. «Sum. lista) iz takve šume crpio, jer, kako već bijaše spomenuto, u toj šumi se već kroz više decenija ne redovitom prebornom sječom sjeklo, te su se uslied toga mogle na toj površini razne hrpe sa raznimi dobnimi razredi uzgojiti. Na preporuku g. Tvrdony-a «samo malo više pažnje i prestati će ono rušenje na sve strane» moram mu odvratiti, da ne stoje svuda na razpolaganje šumski radnici par exellence^ kako no su oni u gorskom kotaru; kod kr. šumarije ogulinske nije bilo niti jednog stalnog radničkog družtva, koje bi se sa šumskim radom bavilo; tu je bilo tek takovih radnika, koji su ljetom svoja polja obradjivali, na željeznici i na Rieci razne težačke poslove obavljati, ter došli i izradili 50—100 stabala na trupce i otišli u nepovrat; tima ne bi bilo ni najmanje |
| ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 402 — stalo, kada bi bili izključeni od šumskog posla, a zabranjivati a priori šumski rad, na to ne daje povlast ni kupoprodajni ugovor, ni ustanove šumskog zakona. U kupoprodajnom ugovoru, koji je kr. šumarija ogulinska sklopila, nalazi se ustanova, da imade drvotržac za svako, prigodom obaranja doznačenih stabala porušeno stablo platiti dvostruku šiUTisku pristojbu, u inom opet penalnu globu od 60 nč. za svako porušeno stablo, pa ipak je unatoč tima osjetljivima globama bilo porušenih stabala, jer krošnjasta stabla ne mogu se bez štete oboriti; a valja i to uzeti u obzir, da nijedan trgovac ne će za izradbu ogrievnih drva ili trupaca uzeti vješte, ali i skupe radnike gorskoga kotara. Da se može kod osnovanja prosjeke drvlje bez kvara obarati, to rado vjerujemo, jer pravac prosjeke je ujedno i pravac, kamo se drvlje obarati imade. Da g. Tvrdonj nalaže, da se stabla medju najgušći naraštaj ruše, tome ne vjerujemo, jer on preveć svoju šumu ljubi, a da bi na ovaj načino htio do novog naraštaja doći. Što g. Tvrdonv o okularnoj procjeni spominje, toga u našem prvom članku nije bilo i nije od potrebe u ovom predmetu polemiku voditi, jer nijedan razuman šumar očnu procjenu odobravati ne će. J. Z. Nekoliko spornih pitanja glede dopitanja pravoužitničke kompetencije iz šuma krajiških imovnih obćina. , Pod gornjim naslovom napisao je g. dr. Goglia u «Šum. listu» za srpanj o. g. razpravu o dva zamašna pitanja. S razloga, što sam se uvjerio, da zaključci g. pisca nisu u skladu sa odnosnim! zakonskimi ustanovami, a i s toga, što bih rado ujDotriebio priliku, ne bi li se uveo običaj, da se i nadalje što više mara posveti u «Sura. listu» važnim pitanjima, kao što su ona gornjeg naslova, naumio sam u sliedećem obazrijeti se na pomenutu razpravu g. dr. Gcglie. |