DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 398 — Ciela diferencija medju mnienjem našim i gosp. Tvrdony-a sastoji se ponajpače u tom, što on za uzor preborne šume smatra šume kr. šumarije Fužinske, koje po našem mnienju na tako povoljnom tlu stoje, gdje bi se dobrim uspjehom sa oplodnom sječom umjestnije gospodariti moglo, dočim usuprot mi imademo pred očima mnogo lošije sastojine modruško-riečke i ličko-krbavske županije, gdje radi zaštite tla nije moguč ini način sjeka, osim prebornog; to isto valja i za one bolje predjele, gdje nam radi terainskih neprilika neunovčivost bukovine za ogriev i palenje ugljena onemogućuje ini način sjeka. Na dalje temelji g. Tvrdonv svoj zahtjev kružne ploštine od 18 m^ na šumi, u kojoj se već kroz više decenija neredovitom prebornom sječom sjeklo; da li će se pako i redovitom prebornom sječom stojbinski razmjer isto tako uzčuvati, to će nam tek budućnost dokazati; nu zahtjevati, da se po slici šume, uzgojene na izvrstnom tlu, gospodari u daleko lošijih sastojinah, mislim, da opravdano nije, zato se radje držimo sigurnog putokaza pod istima prilikama uzrasle prašume. Žalim, da g, Tvrdonv nije u posljednjoj razpravi objelodanio skrižaljku mješovite šume, za koju zahtjeva 10 m^ kružne plohe, da vidimo, imade li i tu IV. dobna razreda, odnosno razreda debljine, kod kojih bismo želili i visinu obilježenu viditi, jer razredba u debljini može i umjetno uzsliediti, pošto u prebornoj šumi imade, tako rekuć, na svaki korak raznog prirasta radi jačeg i slabijeg svjetla, dočim nas jednake visine na istu starost dotičnog dobnog razreda upućuju. Svakako držimo, da g. Tvrdony-u nije pošlo za rukom oboriti našu tvrdnju, da je u absolutno prebornoj šumi t. j . takvoj, gdje se radi zaštićenja tla ini način sjeka uporabiti ne može, moguće uzgojiti samo tri dobna razreda, t. j . takvu šumu, koja se za vrieme obhodnje tri puta uživati može, a takve su, ogromnom većinom, šume modruško-riečke i ličko-krbavske županije. Gospodarstvena osnova ogulinske imovne obćine temelji se, koliko nam je poznato, na trijuh obhodnjicah; prigodom |