DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 399 — lanjskog posjeta austrijskog šumarskog družtva (Reichsforstverein) u šumama grčko-iztočne religiozne zaklade u Bukovini, preporučivali su ugledni stručnjaci, a medju inimi i šumarski ravnatelj Hufnagl, na temelju izkustva, stečenog u kranjskih kraških predjelih, tri, najviše četiri obhođnjice, akoprem šume u Bukovini stoje na puno boljem tlu, a preborni sjek rabi se samo kao pripomoć u svrhu unovčenja prestare sastojine. Gosp. Tvrdonj tvrdi, da se sa slikom prašume ne ćemo nikada normalnom stanju približiti, dapače, da ćemo se od istoga odalječivati, nu to po našem mnienju takodjer ne stoji; danas doista nalazimo srednji dobni razred u kraških sastojinah u slabom broju zastupan, nu tome je ponajpače kriv najstariji naime 200—300 god. stari dobni razred ; pod pritiskom jako razvijenih krošanja morao je srednji dobni razred zakržljaviti, te postepeno i uginuti. Kad se bude u ovih šumah gospodarilo sa 120 god. obhodnjom, moći će se razvijati lakše svaki slednji dobni razred, nego li do sada, te na taj način polako i prilična potrajnost užitaka polučiti. Dakako ne smije se, kako to g. Tvrdonv čini, zahtjevati, da odmah poslie prve obhođnjice, t. j . 40 godina, bude šuma normalna, ta imade šuma, u kojih se već čitavih 100 godina točno po gospodarstvenih osnovah gospodari i još su te sume daleko od normalnoga stanja, pa za prebornu šumu morati će se svakako veća strpljivost tražiti. Ako g. Tvrdonv može nakon 20 godina na istoj površini isti prihod naći, to je doista u iznimno sretnom položaju, a nije to zasluga njegova kao taksatora, već bujne naravi, koja je za to skrbila i kako već rekoh, to je šuma, uzgojena neredovitom prebornom sječom, na tlu prikladnom za uzgoj šume oplodnom sječom; njegov primjer jest iznimk a u njegovoj šumi! Gosp. Tvrdonv navadja u svojoj posljednjoj razpravi, da prestara stabla izvan etata propisuje, nu to može biti i podpuno opravdano u šumariji fužinskoj, gdje samo neznatan broj tih stabala imade, nu to ne bi bilo moguće u inih kraških pre |