DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 409 — Tom sgodom biti će osobita dužnost onoga šumarskog činovnika, s kojim dobični šumarski kandidat u neposrednom službenom saobraćaju stoji, da ga marljivo upućuje i podučava te da mu zadaje razne zadaće na riešenje, tumačeći mu svrhu tih zadatakah u pojedinih slučajevih demonstrativnim načinom i obzirom na odnosne u taj predmet zasjeca juće zasade šumarske nauke i načela zakonskih propisa, naputaka naredaba. Imenito valja nastojati, da svaki kandidat sve poslove, koji proizlaze iz pojedinih znanstvenih granah uzgoja, čuvanja, uredjenja, izmjere, uporabe (´unovčenja^ šumah i dendrometrije, izmjenično po njekom sustavu praktično proučava i provadja za dotične vladajuće mjestue gospodarstvene prilike i stanje šumah svoga područja i da si tom sgodom prisvoji valjanu okretnost u svih strukovnih radnjah i u šumskom gospodarenju. Da se pako u tom pogledu željena svrha poluči, imadu se županijski šumarski nadzornici odnosno upravitelji gospodarstvenih ureda imovnih obćinah svjestno pobrinuti za valjani tečaj i raspored prakse svakoga kandidata u obće, a napose imadu svakom prilikom nad tim bditi, da li i kako se šumarski kandidat kod raznih šumarskih poslova upotrebljava i u praksi pripravlja, te pri tom izpitati, da li pokazuje dovoljne revnosti, marljivosti, uztrajnosti, zatim, da li se opaža napredak i kakov, napokon kakovu obdarenost, sposobnost, socialno ponašanje i t. d. imade, te prema pronalazu kod pregledavanja dotičnog dnevnika, kojega šumarski kandidat voditi mora, u taj dnevnik od vremena do vremena svoje opazke pismeno staviti odnosno potrebite odredbe i predloge učiniti. U koliko bi pako sada obstojeće uredjenje službovanja možebiti spriečavalo, da se tečaj i razpored prakse šumarskih kandidatah u gornjem smislu s uspjehom udesiti mogao nebi, valja na temelju obrazloženog predloga nadležnim putem i shodnim načinom izhoditi u tu svrhu nuždnu dozvolu. U Zagrebu, dne 9. kolovoza 1898. Za bana: KrajCSOVics v. r. Sa drvarskog tržišta. Sadanji položaj trgovine sa bačvarskom robom. U stanju tržišta sa bačvarskom robom donaša »Continentale Holzzeitung* sliedeći dopis: Proljetos a i cieloga ljeta nadali smo se, da će se slaba trgovina usljed španjolsko-amerikanskoga rata oživiti. Nu ta se je nada izjalovila. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 410 — jer unatoč ratu, dovezeno je iz Amerike n Njemačku puno drvne robe, a kako se sa Rajne javlja, uglavljene su pod zadnje vrieme znatne prodaje sa amerikanskima producentima, usljed česa su još prvo toga uglavljene pogodbe sa slavonskima producentima odkazane. Ne preostaje dakle ništa drugoga, nego da se ciena ugarskoslavonskomu drvetu obali, ako se u obće namjerava sa Amerikom konkurirati. Početak moraju dakako sami producenti učiniti, i to time, ako ne budu kupovali preveć skupu šumu, te na taj naoiu ne produciraju onoliku množinu bačvarske robe kao prošle zime. Ove se je godine u ostalom sjatilo toliko neprilika, da se za sitniju gradju nije ni pitalo. Čemu dakle da producenti kupuju skupu šumu, dok ciena bačvarskoj robi ide natrag? Ostane li ove jeseni veći dio sječiua neprodan, onda ugarsko-hrvatske šumarske uprave biti će prisiljene, da šumsku pristojbu snize. Opazka uredničtva. Značajno je, da je ovaj članak izašao kaš u oči jesenskih prodaja, iz česa bi se dalo zaključiti, da je to možda puki manevar: odgovara li pako istini, tada potvrdjuje naše nazore o visokoj pristojbi, kao i onu našu tvrdnju, da je baš pi´evisoka pristojba kriva, da su mnogi drvotržci pošli u Ameriku, što sigurno ne bi učinili, kada bi mogli s našom pristojbom na kraj izači. Stoga uzroka očekujemo sa velikom znatiželjnošća resultat ovogodišnjih hrastovih prodaja. UTOZ dužice u Franeezku. Austro-Ugarska komora u Parizu piše u svom godišnjem izvještaju za god. 1897. sliedeće : Ove je godine mnogo manje dužica iz Austro-Ugarske uvezeno, dočim uvoz iz ostalih zemalja biva veći, kako to sliedeće brojke dokazuju : Uvoz hrastovih dužica: Iz: 1897: 1896: 1895: Austro-Ugarske . . . 77,824.100 102,240.471 77,354.792 Sjeverne Amerike . . 25,479.200 17,818.768 19,347.743 Belgije ..... . 439.300 265.790 220.048 Ostalih zemalja . . . 18.390,700 14,488 802 17,856.159 UkupncTr r 122,133.300 IŠ4,813.802 114,779 678 Manjak dakle \i godini 1897. uvežeuih dužica iznaša napram uvozu od god. 189l3. za Austro-Ugarsku 24,400.000 klgr., dočim Sjeverna Amerika izkazuje višak od 7,,600.000 klgr , a ostale zemlje — skupa sa Rusijom 3,900.000 klgr. U najnovije doba uvažaju se hrastove dužice iz Kavkaza; te su puno bolje od onih iz sjeverne Rusije, te se čini, da će početi konkurirati robi iz Austro-Ugarske, a ta će konkurencija poglavito ovisiti o lakšem ili težem dovozu iz Kavkaza preko Crnoga mora. U ovaj čas poskupio je taj dovoz radi španjolsko-amerikanskoga rata. Iz Cont. Holzzeitung. |