DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1898 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 374 — Proizvodnja bukorih podvlaka. Sve do nedavna smatrali su mnogi šumoposjednici svoju bukovu šumu kao bezkoristan kapital, te su pripisivali pukom slučaju, ako su ju makar i uz bezcienu unovčiti mogli. Jedino bliže gradova i većih mjestak ležeće bukove šume imale su donekle vriednosli, jer su izcrpljivane na ogrievna drva, dočim su sve udaljenije i nepristupnije bukove sastojine stajale bez svake koristi. Sve to osjetljivije nestajanje hrastovili šuma, koje su davale i daju još i dan danas glavnu količinu gradjevnog drva, te visoke, svedjer rastuće ciene, hrastovine dale su povoda željezničkim upravama, koje godišnje ogromnu množinu drveta za podvlake trebaju, da razmišljaju, ne bi li se hrastovina kojom drugom vrsti drveta nadomjestiti mogla. U tom pravcu u Njemačkoj i Magjarskoj zadnjih 10 godina sa bukovinom pravljeni pokusi izkazuju već sada tako povoljan uspjeh, da o tome više nema sumnje, da je impregnirana bukovina kadra nadomjestiti hrastovinu. Od ostalog drveća, odlikuje se bukovina za impregniranje time, što u unutarnjem dielu, daklem starijem drvetu imade 30—35"/o raztopivih sastavina, u mladjem drvetu (bijeli) dapače oko 40—SS^/o. Ako se te sastavine kuhanjem i evakuiranjem iz bukovine odstrane, te mjesto istih sa antiseptičnom tekućinom napoji, razumljivo je, da će takovo drvo truloći dulje vremena odoljevati, nego li ono, koje je manje od onih sastavina izgubilo, te usljed toga i manje antiseptične tekućine u se primilo. Sa katranovim uljem napojeno bukovo drvo može u najnepovoljnijim odnošajima, kao što su željezničke podvlake u vlažnijem tlu, trajati do 20 godina, dočim hrastove podvlake jedva oko 18 godina. Ti uspjesi sa bukovinom niesu mogli ostati bez posljedica, te već danas vidimo, osim starijih tvornica, koje su bukovinu izradjivale na pokućstvo i drugih novijih tvornica, koje se bave sa rezanjem, impregniranjem te bojadisanjem bukovine. |