DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 453 — šaju kod nas udomaćiti, jer ako isti u istinu posjeduje ona vojstva, kako ih prof. Schwappacli opisuje, tada mnogi naš ggjol ne će biti, što je do sada bio, naime — neproduktivna površina. Trgovina sa šumskim drvljem J. Heins"" Sohne u Halstenbeku (Holstein) prodaje mladice bielog jasena 7—30 cm. visoke, 100 komada po 40 pfeniga ili 27 nČ., a 1000 komada po 1 for. 65 ne.; od 65—100 cm. visoke mladice 1000 komada po 13 for. 20 nč. Ovom sgodom ne možemo, a da ne upozorimo i na kanadsku topolu (Populus monolifera canadensis), za koju se takodjer veli, da podnaša veliku vlagu i da postizava u 30—40 godini velike dimenzije. Pokusi i sa jednom i sa drugom od gore navedenih vrsti drvlja u našim močvarskim predjelima ne b škodili. J. K. Osobne viesti. Umrli. Na 10. listopada t. g. umro je u Beču veteran austrijskoga šumarstva 84 godišnji generalni šum. ravnatelj Josip Wessely. Pokojnik je bio počastni član našega šumarskoga dražtva, te je u obće bio pri znavan kao jedan od najvrstnijih i najzaslužnijih šumara naSe monar hije. Djelovao je jednako uspješno i kao učitelj šumarstva i kao činovnik, odnosno organizator, te napokon kao šumarski pisac. Našima šumarima biti će sigurno poznato njegovo djelo «o pošu mljenju Krasa«, koje je napisao na ponuku bivšeg zapovjedajućeg gjene rala hrv.-slav. krajine, baruna Molinary-a. Ako se ne varamo, on je bio onaj, koji je tako rekuč obreo slavonske posavske hrastike i trgovački sviet na njin upozorio. Za to mu budi i od naše strane: Vječna slava! Jedva 14 dana iza njega umro je umirovljeni austrijski prašumar ski min. savjetnik Robert Miklitz. Vrieme njegove uprave nad austrijskim šumarstvom drže austr. šumari kao najsvjetliju dobu austr. šumarstva. Poznata je njegova klasična knjiga «die forstliche Haushaltungskunde». Zakoni i normativne naredbe. Naredba kr. hrT.-slar.-đalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove I za bogoštovje 1 nastavu od 7. listopada 1898. broj 66101., kojom se uredjuje šumarska obuka na kr. sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 454 — §. 1 U smislu ustanove §. 7. zakona od 13. ožujka 1897. o promicauja gospodarstva u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji (kom. VII. br. 32, zbornika zakona i naredaba od g. 1897.) primaju se počam od naukovne godine 1898/99. na mudroslovni fakultet kr. sveučilišta B´raiije Josipa I. u Zagrebu i takove osobe koje kane polučiti višju šumarsku stručna naobrazbu. §. 3. D koliko ne budu izdane posebne odredbe, valjaju za slušatelje šumarstva isti propisi, koji i za ostale slušatelje na inudroslovnom fakultetu kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Imenito valjaju za uje ustanove §. 39.. slovo a), alinea druga zak. čl. od 5. siečnja 1874., odnosno zakona od 6. listopada 1894. ob ustrojstvu sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu (kom. III. br, 3. zbornika zak. i naredaba od godine 1874. odnosno kom. XVIII. br. 63. zbornika od god. 1894.). §. 3. Slušatelji šumarstva, koji boce da navrše nauke svoje struke na mudroslovnom fakultetu kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, moraju polaziti propisane kolegije kroz tri godine. U ime naukovine plaćaju za svako poljeće 10 for, slovi deset for. a. vr. § 4. Naukovni i izpitni red za slušatelje šumarstva izdaje se posebnom naredbom. Za bana : Krajcsovics v. r. Naredba kr. lirT.-slaT.-đalm. zemalj. Tlade, odjela za unutarnje poslove i za bogoštovje i nastavu od 7. listopada 1898. Ibr. 66103., kojom se izdaje naukovni i izpitni red za slušatelje šumarstva na mudroslovnom fakultetu kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. §1. Slušatelji šumarstva iraađu slušati sliedeće predmete, odnosno polaziti sliedeče vježbe: U I. p 01 j e ć u. 1. Matematika (8 sati predavanja, 3 sata vježbe); 2. Počela opisnoga mjerstva (4 sata pred., 6 sati vježb.) ; 3. Fizika sa mehanikom (2 sata predavanje) ; 4. Obćeuita kemija (6 sati predavanje, 4 sata vježb.); 5. Obća botanika (4 sata predavanje, 3 sata vježb.) ; (3. Prostoručno risanje (4 sata vježbe). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 455 — U Tt. poljeću. 1. Fizika sa mehanikom (4 sata predav., 2 sata vježb.); 2. Šumska kemija (4 sata predav., 3 sata vježb.); 3. Mineralogija i petrografija (3 sata predav., 2 sata vježbe); 4. Šumska botanika (8 sata predav., 4 sata vježbe); 5. Opisuo mjeratvo (4 sata predav., 6 sata vježbe); 6. Narodno gospodarstvo i financijalna znanost (4 sata predavanje); 7. Prostoručno risanje (2 sata vježbe) ; 8. Šumsko tlocrtuo risanje (4 sata vježbe) U III, proljeću. 1. Greodasija (2 sata predav., 8 sata vježbe); 2. Zoologija (8 sata predav., 2 sata vježbe); 8. Tehnička mehanika (4 sata predav., 4 sata vježbe); 4. Bolesti drvlja (2 sata predav.); 5. Uporaba šuniah (4 sata predav., 4 sata vježbe); G. Obće graditeljstvo (4 sata predav., 6 sata vježbe); 7. Ribogojstvo (2 sata predav., 2 sata vježbe). U IV. polj eću. 1. Geodasija (2 sata predav., 3 sata vježbe); 2. Meteorologija i klimatologija (2 sata predav., 1 sat vježbe) ; 3. Šumarska entomologija (3 sata predav., 2 sata vježbe); 4. Uzgoj šumah (4 sata predav., 4 sata vježbe); 5. Dendrometrija (2 sata predav., 2 sata vježbe); 6. Šumar, graditeljstvo (3 sata predav., 6 sata vježbe); 7. Cestogradnja i gradnja željeznica (3 sata predav., 2 sata vježbe); 8. Obće gospodarstvo (3 sata predav., 2 sata vježbe). U V. poljeću. 1. Čuvanje šuma (3 sata predav., 2 sata vježbe); 2. Šumska kemijska tehnologija (2 sata predav., 2 sata vježbe); 3. Uredjenje šuma (5 sata predav., 2 sata vježbe); 4. Uprava šuma, računovodstvo, stilistika (2 sata predav.); 5. Poviest i literatura šumarstva (2 sata predav.); 6. Vodo- i mostogradnje (3 sata predav., 2 sata vježbe); 7. Konstrukcija gatovah i branah (3 sata predav., 2 sata vježbe); 8. Lov (2 sata predav., 2 sata vježbe); 9. Uredjenje bujicah (1 sat predav.). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 456 — U VI. p o 1 j e ć u. 1. Šumska mehanička tehnologija i strojarstvo (3 sata predavanje, 2 sata vježbe) ; 2- Uredjenje šumah (5 seta predav., 2 sata vježbe); 3. Proračunavanje vrieđnosti šumah (3 sata predav., 2 sata vježbe) 4. Uprava šumah, računovodstvo, stilistika, (2 sata predav., 2 sata vježbe); 5. Šumska statistika i politika (3 sata predav., 2 sata vježbe); 6. Zakoni za obranu šnma; šumski, lovni i urbarski zakoni (3 sata, predav., 2 sata vježbe). Osim ovih predavanja i vježbah dužni su slušatelji sudjelovati i kod strukovnih ekskurzija. § 2. Slušatelji šumarstva imadu polagati za svako poljeće izpite iz predmetah, što su ih po naukovnom redu (§. 1.) imali toga poljeća slušati. Izpiti se polažu — osim iz predmetah navedenih u §. 4. nazočne naredbe — pred povjerenstvom, koje sastoji od svih učiteljah izpitat se imajućih predmetah, ter kojemu predsjeda po činu najstariji izpitatelj. § 4. Iz narodnog gospodarstva i financijalne znanosti, bolesti drvlja, ribogojstva, obdeg gospodarstva, povje.sti i literature šumarstva, lova, te zakona za obranu šumah, šumskih, lovskih i nrbarskih zakonah, polaže se izpit pred učiteljem dotičnoga predmeta i jednim u tu svrhu po rektoru kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu delegovanom članu sveučilištnog profesorskog sbora. § 5. Za ocjenu znanja slušateljah imadu se rabiti oznake «izvrstan> «dobar», «dovoljan» i »nedovoljan*. Kod izpita valja za one predmete, kod kojih se u dokaz polučene vještine imadu predlagati risanja, mauualija i t. d,, kod ocjenjivanja uspjeha uzeti obzir i na predložene radnje. §6. Bude li izpitani kod izpita, navedenoga u §. 3. nazočne naredbe, iz iz više od dva predmeta ocienjeu sa «nedovo]jno», tada imade cieli izpit ponoviti. Izpitanik, koji pokaže na izpitu, navedenom u §. 3. nazočne naredbe, nedovoljno znanje iz jednog ili dva predmeta, može izpit pono |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 457 — viti samo iz odnosnih predmetah: takov ponovni izpit polaže se pred učiteljem dotične struke i jednim u tu svrhu po dekanu filosofskog fakulteta delegovanom članu profesorskoga sbora filosof. fakulteta kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Bude li izpitanik kod izpita, navedenog u § 4. nazočne naredbe, reprobovan, može ta] izpit ponoviti pred povjerenstvom, sastavljenim prema propisa navedenog §, 4. Nijedan se izpit ne može bez posebne dozvole kr. hrv.-slav.-đalm. zemaljske vlade, odjela za bogoštovje i nastavu ponoviti više, no dva puta. Uspjeh izpita ima se u slučaju §. 3. i prve alineje ovoga paragrafa po predsjedatelju, a u ostalih slučajevih po izpitatelju u index ubilježiti, i to uz izričnu naznaku svakoga predmeta, iz koga je izpit položen. §. 7. Izpiti se obdržavaju zadnjih i prvih 14 dana svakoga poljeća. Tko bude reprobovan koncem zimskog poljeća, može izpit ponoviti koncem ljetnog ili početkom budućeg zimskog poljeća, a tko bude reprobovan koncem ljetnog poljeća, može izpit ponoviti početkom sliedećeg zimskog poljeća. Nu prije polaganja izpita za drugo poljeće odnosnog godišta mora da je svakako položen izpit za prediduće poljeće. Nitko se ne može upisati u III, odnosno V. poljeće, tko nije s uspjehom položio izpite za I. i II., odnosno III. i iV. poljeće. Za svaki izpit po §. 3., odnosno alineji 1. §. 6. ove naredbe plaća se pristojba od 8 forintih, za svaki od ostalih izpitah, pristojba od 4 forinta. Ove se pristojbe diele medju članove izpitnog povjerenstva na jed "nake dielove. Od plaćanjapristojbah. U Zagrebu , školarine 7. listopada 1898. oproštenislušatelji neZa bana: plaćaju izpitnih Krajcsovics . Naredba kr. lirv.-slaT.-dalm. zemalj. Tlade, odjela za xinutarnje posloTe od 33. studena 1898. broj 43533. o obdržavanjn izpita kandidata za lovacko-nađzornu službn u kraljevinali Hr- Tatsltoj i Slavoniji. § 1 Sposobnim za nadzor nad lovom (§. 42 zakona o lovu) ima se smarati, tko prema ustanovama nazočne naredbe s uspjehom položi lovačkonadzorni izpit. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 458 — §2. Da bude pripušten k izpitu, naveđeuom u §. 1. ove naredbe, treba kandidat da dokaže: a) da je navršio 20. godinu života; b) da je ueporočna života ; c) da je svršio s dobrim uspjehom barem nauke na kojoj puč koj školi; d) da je sproveo kao zakleti lovopazitelj bar dvije godine u lovaćkonadzornoj službi; e) kandidati, koji se mogu izkazati, da su s dobrim^uspjehom svršili dva razreda doljne gimnazije, realne gimnazije ili gradjanske škole, odnosno dva tečaja na kojoj zemaljskoj ratarnici, ili propisne nauke na kojoj javnoj lugarnici, ne trebaju izkazati dulju (slovo d) već jednogodišnju praksu u lovačko-nadzornoj službi. Molbe za pripust k izpitu imadu kandidati putem nadležne kr. kot. oblasti, odnosno u gradovih putem gradskoga poglavarstva, u području kojega stalno borave, do 31. svibnja one godine, tečajem koje izpit polagati kane, podnieti kr. županijskoj oblasti. Molbenice imadu biti vlastoručno pisane i obložene izpravami, navedenimi u §. 1. §. 4. 0 tom, da li se kandidat imade izpitu pripustiti ili ne, odlučuje u prvoj molbi kr. žup. oblast, a u drugoj kr. zemaljska vlada. K izpitu može se iznimno pripustiti i onaj kandidat, kojemu nije do onoga dana, kad je molbu k pristupu za polaganje izpita predao, podpuno doteklo 20 godina, odnosno vrieme dvo- ili jednogodišnje praktične lovačke službe (§. 1 slovo a, d, e ), ako mu do ustanovljenoga dana, kad će se izpit obdržavati ipak mine rok jednogodišnje, odnosno dvogodišnje prakse i doba navršene dvadesete godine života. §, 5. Izpiti se obdržavaju godimice kod žup. oblastih, i to savezno i neposredno iza obdržavanja izpitah, propisanih naredbom kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove od 2. ožujka 1897. broj 30.551 ex 1890. za lugarsku, odnosno šamsko-tehničku pomoćnu službu. Članovi povjerenstva za obđržavanje izpita jesu : kr. žup. šumarski nadzornik, odnosno njegov izpitni zamjenik kao predsjednik, nadalje jedan one dvojice šumara, koji su članovi povjerenstva za obđržavanje lu |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 459 — garskih izpita, odnosno zamjenik ma, te za predmete, spomenute pod toe. 1. do 3. §. 8 ove naredbe, jedan praktično i teoretičko osposobljeni lovac. članovi ovoga povjerenstva imaju se istim načinom, kako je to propisano §. 9. naredbe kr. brv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unut. poslove od 20. ožujka 1895. br. 30.551 ex 1890. u pogledu izpita kandidata za lugarsku, odnosno šumsko-tehuičku pomoćnu službu, dočim će se osposobljeni lovac za predmete, naznačene u §. 8. pod toč. 1 — 3 ove naredbe imenovati po kr. žup. oblasti na terno predlog »obćeg hrvatskog družtva za gojenje lova i ribarstva u Zagrebu«. Povjerenikom valja u dekretu, kojim se pozivljn na izpit, svaki put označiti i onu hrpu predmeta, iz kojih će izpitivati kandidate (§. 9. o n.). §. 6. Izpit se dieli na pismeni i ustmeni izpit: Najprije se obdržaje pismeni izpit. Dan i sat početka izpita odredjuje žup. oblast, te se imade to u zemaljskih službenih novinah zajedno sa oglasom o obdržanju lugarsko-šumarskih izpitah proglasiti, a i kandidatom pravodobno obznaniti. Kandidati dužui su prije samoga izpita dokazati predsjedniku izpitnog povjerenstva svoj identitet, a podjeduo položiti na njegove ruke i izpitnu pristojbu, koja se ustanovljuje sa 5 for. i biljeg od 50 novč. za svjedočbu. Izpitno povjerenstvo može u osobitih uvaženja vriednih slučajevih pojedine kandidate i oprostiti od plateža te izpitne pristojbe. Kako kod pismenoga, tako i kod ustmenoga izpita imaju se kandidatu stavljati samo takova pitanja, koja se tiču praktičnog izvršivanja lovačko-uadzorne službe. §. 9. Izpitni predmeti jesu: 1. Poznavanje svih u Hrvatskoj i Slavoniji predmet lova sačinjavajućih životinjah i njihovoga života, uzgoja i načina lovljenja i lova. 2. Udesbe oko uredjenja zvjerinjaka i gnjetelinjaka, te u obće t. z. zatvorenih i trajno ogradjenih lovišta. 3. Poznavanje običajnog lovačkog orudja, sprema, djebaue i oružja. 4. Poznavanje važnih zakonskih propisa o lovu ; a navlastito ustanovah zakona o lovu, zakona o porezu na lov i puške, zakona o prokušavanju strielnoga oružja, zakona o zaštiti ptica, poznavanje obćenitih |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 460 — propisah, koji se odnose na način obđržavanja hajkah te poznavanje propisah o proizvađjanju, prometu, posjedu i nošenju oružja i strieljiva u obe´e. 5. Poznavanje pravah i dužnostih javne straže u smislu obstojećib propisah. §. 10. Za pismeni izpit zadaje predsjednik izpitnoga povjerenstva po dva pitanja i to, za sve kandidate zajednički. Pismeni izpit traje najviše dva sata. Po mogućnosti se pismeni i ustmeni izpit imadu u jedan te isti dan obdržavati. Ustmeni izpit je javan. Kandidati imadu se izpitivati alfabetičnim redom. Trajanje ustmenog izpita ustanovljuje se za svakog kandidata sa najviše 1 satom. Za vrieme trajanja pismenog izpita imaju se kandidati bar po jednom od izpitnih povjerenika strogo nadzirati, a po dovršenoj izradbi pismenih zadacah ima kandidat svoju izradbu dotičnom povjereniku vlastoručno predati. Sve dovršene pismene zadaće dužan je povjerenik u jedan svežčić složiti, i to po onom redu, po kojemu ih je od kaudidatah dobivao. Sve se te izradbe imadu onda skupa sašiti i okrajak konca pečatom kr. žup. oblasti zapečatiti. Svaki povjerenik dužan je na svakoj radnji potvrditi svojim podpisom, da ju je pročitao i ocienio. § 11Kod ustmeuoga se izpita izpituju predmeti po redu, kako su u §. 9, o. n. razvrstani. Kada se svrše izpiti, imade povjerenstvo (po mogućnosti još isti dan) viećati i odlučiti po posljedku ustmenoga i pismenoga izpita o kvalifikaciji pojedinih kandidatah. Redovi su : veomu dobro, dobro i dovoljno osposobljen za uadzirača i upravitelja lova ili nesposoban za iiadzirača i upravitelja lova. §. 12. Kandidat dobiva onaj red, glede kojega se oba izpitna povjerenika slože. Ne dodje li međju njima do sporazamka, odlučuje predsjednik izpitnoga povjerenstva svojim glasom. Uspjeh izpita imade se u izpitnoj dvorani javno proglasiti. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 461 — §. 13. Izpit se može tri puta opetovati. Kandidat, koji izpit s dovoljnim uspjehom ne položi, ne ima pravo na povratak uplaćene izpitne pristojbe. Unišla izpitua pristojba pripada na jednake đielove člauovom izpitnog povjerenstva. § 14. Kandidati, koji su položili izpit, dobivaju o tom svjeđočba po obrazeu A. Svjedočbe se izdaju pod uredovnim brojem i pečatom županijske oblasti, te moraju biti providjene biljegovinom od 50 novč. i podpisane po predsjedniku i povjerenicima izpitnoga povjerenstva. Prigodom razdielbe svjeđočba imaju se kandidatu vratiti prilozi njegove molbe, koju je sbog dozvole za pripust k izpitu predložio bio. Taj povratak imađe se povrditi na samoj molbenici. § 15. 0 cielom izpitnom činu imade se sastaviti zapisnik, koji mora sadržavati osim imena svih izpitu se podvrgavših kaadidatah još i izvješće o tečaju izpita, viećanje te zaključke povjerenstva. Izpitni zapisnik imade podpisati predsjednik sa povjerenici. Isti ostaje zajedno sa prilozi (molbama i pismenim radnjama) u pohrani kod kr, žup. oblasti, koja ipak ovjerovljeni prepis toga zapisnika imade u roku od 14 dana iza obdržavanja izpita podnieti kralj, zemaljskoj vladi, odjelu za unutarnje poslove. §. 16. Ustanove čl, XIV. naredbe bana kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 10. lipnja J893. broj 18625. o provedbi zakona od 27. travnja 1893. o lovu za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, koje stoje u protuslovju s nazočnom naredbom, stavljaju se izvan krieposti. Obrazac. Prilog A. Svjeđočba. N. N. rodom iz položio je usjjed . dozvole kraljevske županijske oblasti u od br. . . prema -propisu §. 42. zakona o lovu od 27. travnja 1893. lovačko nadzorni izpit, te je po podpisanome povjerenstvu proglašen. U dne . . . . 189 . . Povjerenstvo za održavje izpita za osposobljenje kandidatah za lovačko upravnu i nadzornu službu. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 462 — Različite viesti. Držarni izpiti iz šumarske struke. Pod predsjedanjem kr. zem. šumarskog nadzornika, gosp. Roberta Fischbaclia držao se je dne 3. i 4. studenoga pismeni, a od 5. do 8 prosinca ustmeni viši državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarenja. — Kao izpitni povjerenici fungirahu gg. Ivan Partaš, kr. profesor šumarstva na kr. gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima i Stjepan pl. Hankonj, vlastelinski nadšumar, koji je potonji obavljao i poslove perovodje kod izpita. Izpitu se podvrgoše: Hekner Josip, Lepušić Milan, Drnić Mila u, Tomljeuović Ante, Schmidt Josip, Nešković Borivoj, Šimić Stjepan, Stanišić Dane, Milutinović Sava, Rukavina pl. Jure, Pačuik Vinko i Prpić Stjepan. Pismeni izpit obavljen je pod klausurom, a dobiše kandidati prvi dan tri pitanja i to : 1. Iz sadjenja šuma: Koji su razai načini prirodnog i ručnog pomladjivanja hrastovih (četinjavih) šuma u našim predjelima, s osobitim obzirom na troškove ? 2. Iz geodezije: Što je svrha nivelovanju u obće ? Koji se strojevi rabe kod istoga i kako se retificiraju ; kako se niveluju smjerovi, a kako površine ? 3. Iz očuvanja šuma : Neka se navede, kakve pogibelji i štetne posljedice mogu prouzročiti u šumama bure i vihrovi s obzirom na položaj tla, vrst drveća, vrst uzgoja i godišnju dobu, te koje čete protumjere poprimiti u onim predjelima, u kojim službujete, navlastito kad ustanovljujete sječni red. Dragog dana nastavljen je pismeni ispit, te kandidati dobiše sliedeća pitanja: 1. Iz uporabe šuma i tehnologije: Nabrojite one listače, koje zovemo mekanimi listačami; opišite tehnička svojstva svake pojedine od njih, vrst uporabe, unovčivost, te naznačite, u kakvim sortimentima dolaze na tržište ? 2. Iz taksacije: Koju bi metodu mogli preporučiti za uredjenje neke srednje šume, koja zaprema površinu od kojih 100—200 ralih? Odabrana metoda neka se potanje opiše i navedu razlozi, s kojih je odabrana. Ujedno neka se povoljnim primjerom razjasni, kako bi se mogao proračunati na prvoj sječini prirast nadstojnog i postojnog drveća zadnjih pet godina. 3. Iz računanja vriednosti šuma: Imadete jednu ral hrastove i jednu ral topolove šume, jedna do druge. Sa hrastovom gospodarite u 160 godišnjoj, a sa topolovom u 40 godišnjoj obhodnji. Proračunajte i prispo |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 463 — . dobite prihod tih đvijn sastojiaa za vrieme od 160 godina. Ciena je hrastovini ona ista, koja je zadnjih pet godina kod nas poprečno polučena, đočim je ciena tehničkoj topolovini 5 for., a ogrievnoj 70 novčića po kub. metru. Nakon svršenih izpita zaključilo je povjerenstvo svoje uredovanje, ocjeniv uspjeh pismenog i nstmenog izpita. Prema tomu proglašen je jedan kandidat »odlično«´ petorica »dobn««, a šestorica >dovoljno« osposobljeninii za samostalno vodjenje šumskog gospodarenja. Dne 9. studenog predao je predsjednik izpitnog povjerenstva gosp. Robert Fischbach u ime kr. zem. vlade kandidatom svjeđočbe, zaželiv mladim šumarom najbolji uspjeh i potaknuvši ih podjedno na neumoran i uztrajan rad u njihovom velevažnom zvanju. Visoka škola za kulturu tla u Beeu. Iz izvješća rektora dra. Schwackhofera, izrečenoga prigodom inauguracije i posvete nove sgrade na 5. prosinca 1896, vadimo sliedeće podatke: Poeam od 1872., odnosno 1875. pa do jeseni 1896. bilo je na toj školi sveukupno 3595 slušatelja i to: 1882 gospodara, 1626 šumara i 87 kulturnih tehničara. Buduć da je gospodarski tećaj otvoren 1872., a šumarski 1875., to odpada na godinu popriečno 76 gospodara, 78 šumara i 6 kulturnih tehnika. Na pojedine pokrajine odpada nkupno na Cesku, Moravsku i Šlesku 1325., na Galiciju i Bukovinu 431, na alpinske zemlje 318, na gornju i doljnu Austriju 719, na Primorje i Dalmaciju 107, na Bosnu i Hercegovinu 3, na Ugarska i Sedmogradsku 341, na Hrvatsku i Slavoniju 128, a na inozemstvo 223 slušatelja. Izvadak iz godišnjeg šumarskog izTJeš<5a šumarskog izvjesti telja županije modruško-riečke. 1. Šumska uprava i šumsko gospodarstvo. Sume u području modruško-riečke županije zapremaju površinu od 452 433 kat. jutra, odnosno 53´´/g cjelokupnoga površja, koje iznaša 847.144 kat. jutara. Prema vlastničtvu spada na: 1. Kr. državni šumski erar 96.204 jutra; 2. Imovne obćine bivše vojne Krajine 103.379 jutara; 3. Urbarske imovne obćine 66.912 jutara; 4. Mjestne obćine bivše vojne Krajine 107.179 jutara; 5. Privatna vlastelinstva 78.985 jutara; 6. Manastirske i crkvene obćine 679 jutara. U šumama, spomenutima pod 1, 2, 3 i 5, vode šumsku upravu šumarski stručnjaci. Za šume, spomenute pod 6., nisu za upravu namješteni posebni šumari, nego dotični vlastnici od slučaja do slučaja umole kojeg susjednog šumara, da im obavi koji šumsko gospodarstveni posao. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 464 — Za šnme spomenute pod 4., takođjer još nisu namješteni posebui šumari, U tim šumama vrši kontrolu nad nadlugarskim osobljem kr. žup. šum. nadzornik, u koliko uz ini svoj rad dospjeti može. Te šume su većim djelom mlade, tek pred njekoliko godina pod zabranu stavljene branjeviue. Te branjevine zapremaju znatne komplekse, te je njihovo gajenje i čuvanje u osobitom interesu dotičnoga pučanstva, a to ee se moći postići samo tim, da se čim prije stave pod upravu šumarskih stručnjaka. U povodu toga je presvjetli gosp. veliki župan dne 25./YIII. 1896. broj 1558 te 30./IX. 1897. br. 2177 stavio visokoj kr. zem. vladi predlog, da bi se kod kr. kot. oblasti u Ogulinu, Vojniću i Slunju namjestili kr. kot. šamari, kojim bi se ujedno imala povjeriti uprava u šumama područnih im mjestnih obćina bivše vojne Krajine. Visoka kr. zem, vlada odpisom od 7./XII. 1897. br´ 56,801 blagoizvolila je odpisati, da se za sada ti šumari ne mogu namjestiti, jer u proračanu za god. 1898. ne ima za oto sistemizovanih mjesta. Nu visoka kr. zem. vlada blagoizvoljela je staviti u izgled, da će se za god. 1899. moći popuniti ta mjesta, te je stoga odredila, da se taj predmet uzme ponovno u pretres, te da se visokoj kr. zemaljskoj vladi stavi predlog glede visine doprinosa, što će ga u to ime imati godišnje plaćati u zemaljsku blagajnu obćiue u području spomenutih trijuh kotara. Za čuvanje šuma spomenutih mjestnih obćina namješteno je u ko taru ogulinskom 8, slunjskom 41 i vojničkom 35 lugara, t. j . ukupno 84 lugara. Ti lugari su slabo plaćeni, neuki i nedisciplinirani, te se već stoga svestrano uvidja potreba namještenja barem jednog ili dvojice šumara, koji bi to 1 ugarsko osoblje nadzirali i upućivali. U šumarskom osoblju kod upravnih oblasti nastale su tečajem te godine sliedeće promjene; Naredbom od 19/11. 1897. br 1628 imenovani su u definitivnom svojstvu kr. šumari Vinko Lončarić u Delnicama, Josip Majnarić na Sušaku, Slavko Sutlić u Fužinama, te Josip Zan dovski u Novom. Naredbom visoke kr. zem. vlade od 29./Vr. 1897. br. 31.165 pre mješten je u istom svojstvu kr, šumarski vježbenik Dušan Weiner od kr. županijske oblasti u Go.spiću ka kr. kot, oblasti u Novom, da za mjeni oboljelog kr. kotarskog šumara Josipa Zandovsky-a. Dne 23./VI1I. 1897. broj 2945 V. Ž. imenovana su 4 kralj, nad lugara i to : 3 za kotar Sušak, a 1 za kotar Novi i to: Antun Radetić sa sjedištem u Skrljevu, Simo Polovina sa sjedištem u Čavlima, Ivan Radan sa sjedištem u Hreljinu i Petar Radetić sa sjedištem u Grižanima. Na predlog upravnog odbora županije modruško-riečke dozvolila je visoka kr. zem, vlada sliedeće prodaje stabala : |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 465 - Odpisom od Sl./VIII. 1897. broj 24.751 dozvoljena jć prodaja bo ležljivih stabala u šumi urb. obć. Lokve i Mrzla Vodica, da se utržkom podmire dugovine tih urbarskih obćina, potičuće još od segregacije i da mogu povratiti predujmove, koje su za pokriće tekućih troškova podig iiiile iz blagajne upravne obćine Lokve. Sto se tiče uredjenja šumskoga gospodarstva, to je čast izvjestiti, da su na izradbi gospodarstvenih osnova radili kr. kot. šumari u Delni cama, Fužinama i na Sušaku. Dovršene su u glavnom gospodarstvene osnove za šume urb. obćina Hreljin, Dol, Smrika, Praputnik i Lepenice. Kr. kot. šumari u Vrbovskom i Cirkveuici nisu dospjeli, da počnm sa izradbom gospodar, osnova, jer su ti šumski kotari tek na novo us trojeni, a mnoge od područnih urbarnih obćina tek su nedavno segre girane tako, da su ti šumari bili zaokupljeni radom oko prvoga uredjenja. Za pravoužltnike zem. zajednica Čabar, Gorači i Prezid, naročito za pojedina sela nastaje bojazan, da se neće moći trajno sa ogrievom podmiriti, jer ne ima dovoljno bukovine. Tomu bi se dalo pomoći tim, kada bi se dozrela jelova i omorikova stabla na pašnjacima postepeno unovčivala, te sa utržkom kupila kod čabarskoga vlastelinstva bukovina, jer godišnji etat u šumama nije čestokrat dovoljan, da se podmiri potreba na gradjevnom drvu, pak se jedan dio mora doznačiti u obraslim pašnjacima. Tomu se ovlaštenici, nahuškani pojediuimi agitatori, protive, jer još uvjek žive u nadi, da će se pašnjaci individualno razdieliti. Od elementarnih nepogoda spomenuti je poledicu, sbivšu se počet kom mjeseca prosinca u »Umnečkoj dragi«, »Zečjaku«, »Bjeloj hrusti« i »Plasinama«. Važnje rješitbe i odluke izdane su sliedeće : Odpisom vis. kr. zem. vlade od lO./IL 1897. broj 48.806 dozvoljeno je novoj svrbi shodnije zaokruženje šumsko-upravnih kotara Vrbovsko, Delnice i Čabar, te od ređjeno, da u šumama zem. zajednica Grbael, Brod, Belo, Bukovrh, Di vjake, Turke, Razloge, Čabar, Gorači, Plešci, Gerovo i Hrib preuzmu upravu i šumsko gospodarenje ureda radi kr. šumari kod kr. kot. oblasti u čabru i u Delnicama i to, s razloga, što te zem. zajednice nisu htjele niti namjestiti posebnoga svoga šumara, a niti su htjele upravu u svojim šumama, da povjere kr. kot. šumaru. Odpisom visoke kr. zem. vlade od 20. veljače 1897. broj 17.428 naredjeno je, koliko imada te zem. zajednice godišnje doprinašati za pokriće beriva kr. kot. šumara. Odpisom vis. kr. zem. vlade od 19. veljače 1897. br. 8236 dozvoljena je nabava inventarnih predmeta, potrebitih za šumar, nadzornika i kr. šumare za svotu od 375 for. 50 novč. 36 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 466 — Odpisom kr. zem. vlade od 4. ožujka 1897. br. 8641 dostavljeni su obrazci raznih izkaza, što ih imadu voditi šuuar. nadzornik i kr. kot. šumari. Visokim odpisom od IO. ožujka 1897. br. 20 622 ex 1896. dosta vljena je naredba, kako se imadu zaračunavati svjedočke pristojbe luga rima nrb. imovna obćina. Vis. kr. zem vlada blagoizvolila je odpisom od 22. ožujka 1897. br. 56.604 ex 1896. staviti upit, bili bilo potrebno, da se ustroje tečaji za lovce, ako da, je li potrebno, da se ustroji u svakoj županiji? — Na oto je dne 21. travnja 1897, izvješćeno, da su u ovoj županiji lovske prilike takove, da se ne ukazuje potreba takovih tečajeva, jer da su lovopazitelji namješteni većim djelom bezplatoo ili sa veoma neznatnom plaćom, pak se ne bi našao dovoljan broj ljudi, koji bi htjeli polaziti takove tečajeve. Odpisom vis. kr. zem. vlade od 17. svibnja 1897. br. 24.751 dozvoljeno je, da se kr. šumar na Sušaku delegira za obavljenje poslova u šumama i branjevinama, spadajućih gradu Bakru. Visokim odpisom od 1. lipnja 1897. br. 3074 je vis. kr. vlada priobćila odpis kr ug. ministra poljodjelstva od 18. svibnja 1897. br. 18.854, kojim je kr. šum. ravnateljstvu u Zagrebu izdana naredba glede lakšega odplaćivanja zaostataka eraru pravomoćno dosudjenih. šumskokvarnih odšteta na teret žitelja primorskih obćina Grižane, Belgrad Krmpote, Bribir, Drivenik, Hreljin i Krasica. Glasom te visoke naredbe imade se onim žiteljem spomenutih obćina, koji u posljednih 20 godina nisu bili odsudjeni, na platež šumskokvarnih odšteta, kao i onima, koji su iz posljednih 20 godina potičuće svoje erarsko-šumsko-kvarne odštete do sada već uplatili, ili će iste u roku od 1 godine dana uplatiti, oproste one njihove šumsko-kvarne odštete, koje su prije 20 godina eraru dosudjene. Visokim odpisom od 30. lipnja 1897. br. 25.921 dostavljeno je upravnom odboru na pretres i obrazloženo mnienje pitanje radi komasacije zemljišta, naime, da li bi shodno bilo, da se §. 6. zakona od 26. svibnja 1891. promieni onamo, da se dozvoli šume manje veličine potegnuti u segregationalnu gromadu? Nakon saslušanja područnih kr kot. oblasti upravni je odbor to pitanje pretresao i zaključio, da se vis. kr. zem. vlada umoli, da se upitni §. ne bi za ovo županijsko područje proniieuio, jer da su omanje šumske čestice, koje su vlastničtvo pojedinih žitelja, istim veoma potrebne, te da u većini slučajeva ne bi dotični vlastnici nikako htjeli na to pristati, da im se zamiene ili odštete. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 467 — Visokim ođpisoni od 30. lipuja 1897. br. 3715 stavljena je izvan krieposti naredba, kojom kr. županijske oblasti zabranile, da privatnic na svom zemljištu sjeku plemenite vodke. Visokim odpisom od 23. srpnja 1897, br. 38.253 naložila je visoka kr. zem. vlada, da se bdije nad tim, da se na Krasu ne drže koze. Visokim odpisom od 28. srpnja 1897. br. 42.183 iznimno je dozvoljeno držanje lugarskog izpita u prvoj polovici mjeseca rujna. Vis. kr. zem. vlada je odpisom od 3. studena 1897. br. 60.562 dostavila 65 primjeraka naputka za uredjenje zemlj. zajednica, te naložila, da se odmah poeme sa uredovanjem oko uredjenja zemlj. zajednica. — Savezno s tim je vis. kr. zem. vlada odpisom od 6. studena 1897, br. 63.630 dostavila izkaze, sastavljene po gruntovnih oblasti u području ove županije, radi započeća uredjenja zem. zajednica. Preuzvišeni g. ban priobćio je visokim odpisom od 19. studena 1897. br. 6.599. Pr., da je ministar za poljodjeljstvo naložio šum. ravnateljstvu u Zagrebu, da se od 11. ožujka 1885., kada bje sa urb. obćinama Bribir, Cirkvenica, Selce i Grižane sklopljena nagoda, po državnom šumskom eraru ubranih 436 for. 28 nč. za šumske odštete izruči kr. kot. oblasti u Novom, te da se dosudjene i nedosudjene šumske odštete, koje potiču od tog vremena, odstupe istoj oblasti u korist gore rečenih obćina. Visokim odpisom od 16. prosinca 1897. br. 16.396 priobćeno je, tko ima nositi trošak, kad kr. šumar obavlja pregledbu sgrada ovlaštenika radi ustanovljenja potrebite gradje i na čiji trošak imade kr. šumar preduzimati doznaku ogrievnih drva. Odlukom kr. kot. oblasti u Čabru od 1. travnja 1897. broj 340 je radi osiguravanja nove ceste Mani — Čabar proti rušenju obronka zabranjena sječa i paša na njekim česticama vlastelinstva u Čabru, zatim urbarne občine Žagari i na pašnjaku »Sopaču« zem. zajednice Čabar. U smislu postojećih propisa pregledao je kr. žup. šumarski nadzornik šume i šumsko gospodarstvo u šumama nekojih zem. zajednice čabar. U smislu postoječih propisa pregledao je kr. žup. šumarski nadzornik šume i šumsko gospodarstvo u šumama nekojih zem. zajednica područja kr. kot. oblasti Cirkvenica, Sušak, Vrbovsko, Delnice i Ogulin. Radi pomanjkanja razpoloživih putnih sredstava i nedostataka vremena nije dospio, da pregleda šume u području kr. oblasti u Čabru, Vojniću i Slunju, stoga će se to nastaviti u god. 1898. U administrativnom poslovanju glede šumskoga gospodarstva osjetljivo se je osjećala potreba raznih tiskanica. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 468 — Da se tomu donjekle doskoči, kr. županijska oblast u vlastitom djelokrugu dala je priugotoviti i medju područne kr. kot. šumare podjelila tiskanice za : Izvornice, doznaSeno-premjerbeni zapisnik, prerajerbene ručne knjižice, očevidnik o prijavljenih šumskih šteta, izkaz o razpravljenih šumskih prijavnica, izkaz o dosudjenih i ućerat se imajućih odšteta, izplatnice, obći i naposebni dražbeni zapisnik i šumske prijavnice. Nadalje bi bio veoma potreban službeni naputak za kr. nadlugare i obćinske lugare. Za potonje je kod kr. županijske oblasti izradjen obširan službeni naputak, koji se sada ne može izdati, dok se ne vidi ne bude li u provedbenoj naredbi k zakonu od 26. ožujka 1894. možda izdan takav službeni naputak. U šumskoj upravi osobito veliku pOtežkoču prouzrokuje §. 31. točka d) 1 f) zakona od 25- travnja 1894. o nredjenju zemljištnih zajednica. Temeljem toga paragrafa, imadu skupštine ovlaštenika sastavljati proračune, razpolagati sa redovitim i izvanrednim prihodom i sticati i odtudjivati imovinu. Mora se dakako češće sazivati skupština ovlaštenika. Obično u takovu skupštinu ne dolazi dovoljan broj ovlaštenika, te se moraju po 3 i 4 puta sazivati, a time se svako takovo pitanje otegne na neizvjestno vrieme. Dogodi li se protivno, t. j . da dodje nadpolovičaa većina ovlašt:.enika, onda su to redoviti larmaši, koji niti imadu puno dobiti, niti puno izgubiti. Ovakovi zbune ostale ovlaštenike, te onda svi redovito ne će ni da čuju 0 kakovih izJatcih za šumsko-gospođarstvo, već samo ho´^e, da časovito poluče što veću korist za pojedinca. Stoga se mjestimično đogadja, da inteligentniji ovlaštenici niti ne dolaze u skupštinu, a onda neuki i neupućeni ovlaštenici prečesto stvaraju zaključke, koji su ili skroz protuslovni postojećim zakonom, ili čestokrat i na očitu štetu po urbarnu obćinu. btoga, da se može uspješno i valjano gospodariti sa šumama zem. zajednica, morao bi se djelokrug skupštine ovlaštenika znatno ograničiti; 2. Šumsko redarstvo. Šumske štete u području ove županije bile su u godine 1897, dosta znatne. Sliedeća dva izkaza pokazuju stanje šumsko-kvarnih prijavnicadosudjenih šumsko-kvarnih odšteta: |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 469 Sumarni izkaz 0 stanju šumsko-kvarnih prijavnica: Kotarska Koncem god. u god. 1897. Ođ toga je Koncem god. 1896. ostalo na novo priUkupno. u g. 1897, 1897. ostalo oblast. neriešeno. raslo. riešeno. neriešeno. 2000 3132 5132 4119 1013 Slunj 399 10556 10965 9076 1880 1233 6884 8117 7798 319 146 309 446 363 92 Cirkvenica . . 1454 1711 3166 875 2290 754 657 1411 714 697 Čabar 10 97 107 94 13 Vrbovsko ... 210 340 550 420 130 Ukupno. 6206 23686 29892 23458 6434 Sumarni izkaz 0 stanju šumsko-kvarnili odšteta: Ostalo konu g. 1897. Od toga uće-Koncem god. oblast. cem g. 1886. na dugu. na novo priraslo. Ukupne ). rano u god. 1897. 1897. ostalo na dugu. for. ni. for. nć for nč. for. 1 nč for a6. Ogulin . . Slunj ... . Vojnić ... . Suiak . . 75216 91878 1451 1038 23 31 99 94 7092 5637 364 310 16 96 63 98 82307 97516 1816 1349 38 27 62 92 16854 6541 359 144 67 57 39 25 66452 90974 1457 1205 71 70 23 67 Cirkvenica. 3388 44 980 7tt 4319 23 328 69 3990 54 Delnice .. . 31490 — 19,64 17 33444 17 — — 33444 17 čabar ... . 697 95 238 52 936 47 146 81 789 66 Vrbovsko . 62103 66 742 96 62846 92 112 20 62734 42 Ukupno 267314 52 17322 16 284536 68 23487 58 261049 10 Pošto je potrebno znati faktično stanje šumskih prijavnica i šumskokvaniih odšteta, jer se po tom tek može prosuditi, gdje bi bilo potrebno kakove mjere bi se imale preduzeti, da se to stanje popravi, to je kr. županijska oblast dne 29. ožujka 1897. pod brojem 4281 izdala naredbu, da se točno ustanovi stanje neriešenih šumskih prijavnica i neućerauih šumsko-kvarnih odšteta, te da še u buduće svake četvrt godine predlažu gornji izkazi, po kojima će se vidjeti, kakovim marom se razpravljaju šumske prijavnice i ućeruju šumske kvarne štete. 3. Lovstvo. 0 lovstvu izvjestiti je, da je tečajem god 18´.)7. na temelju §. 15. zakona o lovu izdano više dozvola za lov na srujake vrebanjem. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 470 — Glasom stigavših službenih podataka ubijeno je u području modruško- riečke županije i to: a) Koristne divljači. 228 kom. srnđača, 1041 » zečeva, 25 » kunića, 3 » inovrstnih sisavaca, 27 » velikih tetrieba, 5 * alpinskih kokošaka, 109 » Iještaraka, 57 » trčaka, 77 » prepelica, 14 » divljih gusaka, 103 » divljih pataka, 33 » lisaka, 3 » đroplja i čapalja, 82 » šumskih šljuka, 2 » kozica, 2o4 » divljih golubova, 135 » bravenjaka i drozdova i 77 » inovrstnih ptica. Ukupno 2275 kon: 1. 1b) Škodljive zvjeradi: 1 kom. medvjeđa, 58 » jazavaca. 3 » vidre, 4 » vuka. 14 » divljih mačaka. 377 > lisica, 107 » kuna. 33 lasica, Đ 16 L tvorova, 2 » inovrstnih sisavaca. 385 » orlova i jastreba. 116 » sokolova i t. d., 115 » sova. 330 » vrana i švraka i 38 » inovrstnih ptica. Ukupno 1599 kom. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 471 — Napokon je ubijeno 367 skitajućih se pasa i mačaka. Primjeduje se, da u tim izkaziraa manjka mnogo koristne divljači, imenito srna i zečeva, te od škodljivih zvieradi lisica, kuna i divljih mačaka, koje su postrieljane ili uhvaćene a željeza i na hvatala po zvierokradicima. Da se u obće što bolje pridigne stanje divljači, potrebno je, da se postave valjani lovopazitelji. — Stoga je kr. žup. oblast dne 21. travnja 1897. pod brojem 4028 izdala na područne kr. kot. oblasti odredbu, da se na temelju člauka XIV. provedbene naredbe k zakonu o lovu imade svaki onaj, koji želi biti zaprisegnut kao lovopazitelj, izpitati po šumaru u prisutnosti predstojnika kr. kot. oblasti, te da se oni, koji ne poznaju barem glavne ustanoye lovskoga zakona i temeljne pojmove razumnoga gojenja divljači, imadu bezuvjetno izkljačiti od lovopazitelja. 4. Promicanje šumogojstva i po šumlj i van je. Glede promicanja šumogojstva i pošumljivanja izvjestiti je sliedeće: Visokim odpisom kr. zem. vlade od 23. veljače 1897. br. 11.671 doznačeno je za pošumljivanje primarskog Krasa u blizini kupališta u Novom i Kraljevici 80.000 biljka. Visokim odpisom od 24. veljače 1897. br. 10.761 doznačeno je obćini Bribir 10.000, Cirkvenici 5.000, obćinama kotara Vrbovskog 90.000, obćini Vališselo 10.000 biljka. Sve te biljke doznačene su iz biljevišta kr. nađzorničtva za pošumljivanje Krasu u Senju. Visokim odpisom od 23. studeua 1897. br. 1907 Pr. priobćio je preuzvišeni g. ban, da je u biljevištu kr. nađzorničtva u Senju na razpolaganje više stotina tisuća komada biljka, te su područne kr. kotarske oblasti upućene, da o tom obavjeste područne obćine. U ime kredita´naklade za pošumljenje primorskog Krasa doznačeno je bilo u svemu 823 for. 46 novč. Sa uspjehom je provedeno proređjivanje kraške branjevine »Brgudac « zem. zajednice Grobnik na površini od 20 rali, tako da ne ima sumnje o skorom postanku možda prve kraške šume, koja ee to ime zaslužiti i razprostranstvom stabala. Kako je već napried spom´^nuto, sastavljene su god. 1897. gospodarstvene osnove za šume zem zajednica Praputnik, Lepenice, Dol, Šmrika i Hreljin. Procjena je za Praputnik, Dol i Šmriku već preizpitana, nu kako se je nadati, da će naskoro biti izdana provedbena naredba k zakonu od 26. ožujka 1894., a s njom i naputak za sastav gosp. osnova, to se spomenute osnove nisu do sada predložile na odobrenje, već će se, čim |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1898 str. 58 <-- 58 --> PDF |
~ 472 — bude izdau naputak, u smislu naputka dogotoviti (što će biti lahko, jer su vanjske radnje obavljene) i odmah predložiti na odobrenje. Da se šumogojstvo što uspješnije promiče, potrebno je, da se izdadu potrebne odredbe, kako će se privatne šumice što bolje sačuvati. U tu svrhu je upravni odbor dne 20, ti-avnja 1897. pod brojem 541 zamolio visoku kr. zem. vladu, da bi se izdala jedinstvena naredba glede doznake i premjere stabala na privatnih manjih posjedih i ujedno je predložio nacrt osnove takove naredbe. Takova jedinstvena naredba bila bi već i stoga potrebna, jer dosadanje topogledne naredbe izdane su još u vrieme, kada nisu bili namješteni kr. kot. šumari, te se već i stoga razloga ukazuje potreba izdanja nove naredbe, u kojoj će se uzeti obzir na promienjene okolnosti nastavše tim, što su namješteni kr. kot. šumari i nadlugari. U zabranu stavljeno je u poreznoj obćini Draga i Kostrena daljnih 220 rali kraških goljeti. Posadjeno je : ´ U kotaru cirkveničkom u predjelu »Kotorski bok«, vlastuičtvo urb. obć. Cirkvenica, 5335 komada borića. U predjelu »Lukavice« urb. obć. Novi-Zagon posadjeno je 49.140 kom. biljka crnog bora. Zemljištna zajednica Bribir posadila je 10.000 kom. biljka borića. U kotaru sušaokom, u Kraljevici, na »Oštrom« posadjeno je 76.030 borića. U kotaru ćabarskom je -a šumama i pašnjacima zem. zajednica posadjeno 44.322 kom. omorikovih i jelovih biljka. Šumski vrtovi postoje u kotaru čabarskom na pašnjaku urb. obć. Gerovo, a u jeseni godine 1897. osnovani su takovi za zemljištnu zajednicu Čabar Hrib i još jedan za Gevovo. U području kr. kot. oblasti u Vrbovskom potrebno je sada, a trebati će i u buduće u svrhu pošumljenja svake godine znatni broj biljka. Stoga je obzirom na to i na okolnost, da se iz biljevišta u Senju radi blažije klime biljke mnogo ranije vade, nego li se u Vrbovskom kotara mogu presaditi, osnovan oveći šumski vrt, za kojega ustrojenje je zem. zajednica Vrbovsko hvalevrieđnom pripravnošću dala zemljište, težake i potrebiti novac. Zareznik bostrichus curvidens napao je jelovu sastojinu u šumskom predjelu »Riečina« urb. obć. Fužine U kraškim nasadima pojavio se je u velikoj množini borov savijač r etiuia buoliana), te je na zemaljski trošak uspješno utamanjen. |