DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 3 <-- 3 --> PDF |
´IIIOP^S^^ Br, I. u ZAGREBU, 1. siečnja 1899. God. XXIII. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za ´A stranice 4 for.; za Vs stranice 2 for. 70 novč.; za V4 stranice 2 for. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Pravilnik za zemljištne zajednice. u smislu §. 4. zakona od 25. travnja 1894. o uredjenju zemljištnih zajednica, ima svaka zemljištna zajednica sastaviti pravilnik, u kojem se imadu pobliže urediti pravni odnošaji ovlaštenika medju sobom i prema zajednici, zatim uprava i gospodarstvo zemljištne zajednice i njezinog posjeda. Visoka kr. zemaljska vlada nije, kako se je to prvobitno predmjevalo, izdala obrazac pravilnika, i to kako se spominje u jednom visokovladinom odpisu s toga, što želi, da se kod sastavka pravilnika ne upliva na ovlaštenika, nego da im se pusti sasvim na volju, da si urede uživanje i sastave pravilnik po svom znanju i po svojoj volji. Spomenutih intencija vis. kr. zem. vlade morati će se držati svi urednici, koji rade oko uredjenja zemljištnih zajednica. Nu oni će kod provadjanja tih intencija naići na velike zaprieke. U raznih paragrafih zakona od 25. travnja 1894. i provedbene naredbe k tomu zakonu, navadjaju se razni propisi, koje treba uvrstiti u pravilnik. Nu to još iz daleka nije sve, što treba da dodje u pravilnik. Nepobitna je s toga istina, da većina odbora, koji su po provedbenoj naredbi od 19. rujna 1897. br. 54.510 §. 20. zvani da sastave pravilnik, ne bude znala, kako da ga sastavi, te će u većini slučajeva moliti, da im se za orientiranje pri |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 2 — sastavku toga pravilnika dade uputa, odnosno obrazac valjanog i uporabivog pravilnika. Kada toga i nebi bilo, te kada bi odbori i znali u glavnom sastaviti pravilnik, to bi oni ipak možda mnogo toga izpustili, glede čega sam zakon propisuje, da odnosna ustanova ima doći u pravilnik, te našto 6e nadzorne oblasti imati paziti, da se iz pravilnika ne izpusti. S toga je sjegurno mnogi šumar radostno pozdravio knjigu, sto ju je nakladom Lav. Hartmana izdao g. 1898. zamjenik kr. držav. odvjetnika g. Franjo Haladi, naime zakon od 25. travnja 1894. i od 1. svibnja 1895. sa odnosnimi provedbenimi na redbami. U toj knjizi otisnut je jedan ved postojeći pravilnik i jedan obrazac pravilnika, koji je studija g. Haladija. U toj studiji je I. dio veoma krasno obradjen, nu III. a osobito II. dio je manjkav, te nikako ne može zadovoljiti šu mara, jer manjkaju baš oni propisi, koje šumar smatra naj potrebitijimi. Radi toga sam u želji, da urednikom oko uredjenja zem- Ijištnih zajednica, napose gg. šumarom olakšam posao, te da njima i odborima zemljištnih. zajednica dadem na uporabu obrazac pravilnika izradjen prema potrebama šumarske službe i razumnoga šumskoga gospodarstva, izradio niže navedeni pravilnik. Pri sastavku držao sam se razporeda Haladijeve studije, jer taj razpored smatram sasvim dobrim, te sam u obće tu studiju u mnogomu upotrijebio — mjestimice dapače doslovno. Naročito sam to učinio u I. dielu. Pri izradbi II. i III. diela osvrtao sam se najviše na šumarske odnošaje i prilike županije modruško-riečke, kao m.eni najpoznatije. Biti će s toga da se svi paragrafi ovoga pravilnika neće moći doslovno primjeniti na sve zemljištne zajednice naše domovine, nu praktičan šumar lahko će pojedine paragrafe promjeniti i nadopuniti prema šumarskim odnošajem i potrebama svojega kraja. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Nije mi s toga ni svrha ni želja, da ovaj obrazac pravilnika bude nješto nepromjenljivoga, nego želim da poglavito služi kao putokaz, na što se sve ima paziti kod sastavka pravilnika, da nebi posije u praksi, kada se bude po pravilnicima radilo, bilo uslied manjkavostih i nejasnostib u pra.vilnicima, neprilike i zastupstvima zemljištnih zajednica i nadzornima oblastima. Imade s toga u obrazcu pravilnika paragrafa, koji se na prvi mah čine suvišni ili kao nješto, što se samo po sebi razumije. Nu uvjerio sam se tekom moje upravne prakse, da pomanjkanje baš ovakovih, na oko jednostavnih propisa, prečesto daje povoda sukobima i mnogom suvišnom piskaranju. Svrha i značenje mnogih paragrafa u tom obrazcu pravilnika, samo je po sebi jasno, nu ima i paragrafa, kojima se na prvi mah ne razabire svrha i značenje, a opet imade i takovih paragrafa, koji se mogu sasvim drugčije stilizirati; s toga ću pri kraju dodati tumačenje i obrazloženje pojedinih paragrafa. Sam pako obrazac pravilnika glasi ovako: PraTllnik I. dio: O ovlaštenicih. ´ §. 1. . Ovlaštenici zemljištne zajednice N. N. na koje spadaju mjesta N. N. pobilježeni su u temeljnoj knjigi po §. 24. zakona od 25. IV. 1894. Oni svi zajedno tvore ^ i to svaki od njih u razmjerju onomu, kako je to ubilježeno u temeljnoj knjigi — u pogledu zajedničke imovine, zemljištnu zajednicu, po načelih zakona od 25. travnja 1894. i to pod imenom: Zemljištna zajednica mjesta N. .,/´ , § 2. ´ ´´ ´ Ovlašteničtvo spojeno je s onimi zemljišti i u onom razmjerju, kako je to u temeljnoj knjigi ubilježeno. ´ Ova se zemljišta nazivlju «ovlaštena zemljišta«. ´ |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 4 — §3. Ovlašteničtvo prelazi na svakoga nasljednika u vlastničtvu ovlaštena zemljišta, ako ovaj udovolji dužnosti, propisanoj u §. 4. i 5. ovog pravilnika. § 4. Ako predje ovlašteno zemljište u vlastničtvo inim načinom nego li putem baštinstva (zakonitoga nasljedstva) ili diobe ovlaštenoga zadružnoga posjeda, steći će takav nasljednik u vlastničtvu ovlaštena zemljišta, istom tada pravo ovlašteničtva, kad se priplati zemljištnoj zajednici, položiv joj n gotovini pristupninu u iznosu kako je naznačeno u §. 5. Pristupnina odmjeruje se za cielo ovlašteničtvo po sliededem mjerilu: 1. Ako je onaj, koji je dužan platiti pristupninu, ovlaštenik u zemljištnoj zajednici (10 for., 5 for. i t. d.); 2. Ako nije ovlaštenik u zemljištnoj zajednici, ali je pripadnik iste upravne obćine, u kojoj se nalaze ostali ovlaštenici zemljištne zajednice, tad plaća (100 for., .50 for.); 3. Ako nije ni jedno ni drugo, tad iznosi pristupnina (1.50 for., 75 for.). Kad se stiče ovlašteničtvo u manjem dielu, plaća se razmjerno manja pristupnina. U slučajevih §§. 18. i 19. zakona ne gubi se pravo ovlašteničtva — ono samo počiva, dok ne bude udovoljeno uvjetom pravilnika. Koristi odpadajuće na počivajuće pravo, pripadaju zemljištnoj zajednici (J;. 20. z.) § 6. Ovlašteničtvo samo za sebe ne može biti predmetom ovrhe, niti se ono može gruntovno obteretiti. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 5 § 7. Ovlaštenik je vlastan sam dobrovoljno prenieti ovlaštenictvo sa ovlaštenoga zemljišta na drugo svoje zemljište, koje leži u području iste upravne obćine, ako na takav prenos pristane zastupstvo zemljištne zajednice. Tko takav prenos želi izhoditi, mora se pred zastupstvom izkazati, da na ovlašteno zemljište nitko nije stekao kakova prava i koja bi bila oštedena, kad bi se ovlaštenictvo s njega brisalo, ili pak da su oni, koji su takova prava stekli, na taj prenos privolili. § 8. Pod uvjetom, u drugoj alineji predjašnjega §-a navedenim, može svaki ovlaštenik svekoliko svoje ovlaštenictvo i samo za sebe bez ovlaštena zemljišta u svom razmjerju odsvojiti (p. pr. prodati), u kojem ono njega ide. Ovakovu odsvoju samo jednoga diela ovlašteničtva samu za sebe, ne ima mjesta. Zemljištna zajednica pridržaje si za sebe i svoje ovlaštenike pravo priekupa po §. 22. zakona. §. 9. Kad tko ushtije svoje ovlaštenictvo odsvojiti, ima to pročelniku zemljištne zajednice prijaviti uz naznaku uvjeta odsvoja (kupovuine i t. d.) U toj prijavi ima točno naznačiti toli osobu, koja kani steci ovlaštenictvo, koli zemljište, na koje se ima prenieti ovlaštenictvo. Pročelnik će najdulje za 14 dana sazvati skupštinu, na kojoj se ima odlučiti, hoće li zemljištna zajednica sama kupiti ovlaštenictvo, ili ostavlja li ostalim, kojim po zakonu priekup pripada, da se sa ovlaštenikom narede. §. 10. Ako se po §. 8. i 9. odsvoji ovlaštenictvo od ovlaštena zemljišta, tad ono prelazi u onom razmjerju kako je odsvojeno, na novo zemljište. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Pristupnina odmjerena prema §. 5. ima se u slučajevih ovakova prenosa ovlašteničtva, platiti zemljištnoj -zajednici. Ako se zemljištna zajednica posluži svojim pravom priekupa, tad tvori ovakovo priekupljeno ovlašteničtvo zajedničku imovinu zemljištne zajednice i ima s njim razpolagati bud tako, da se užitci pripadajući tomu ovlašteništvu, porazdiele medju sve ovlaštenike po razmjerju njihova prava, bud tako, da ga zajednica uz naplatu ustupi pojedinom ovlašteniku na povremeno uživanje. § 11. O ovlaštenicih zametnuta je, te se ima po §. 24. zakona redovito voditi temeljna knjiga po propisanom obrazcu. Svaki ovlaštenik ima u toj knjigi svoj list, te se na istom provadjaju sve promjene. . , . , § 12. Svaku promjenu u ovlašteničkom pravu, dužan je dotičnik, radi provedbe u temeljnoj knjigi, pismeno prijaviti zastupstvu i predložiti odnosne izprave u izvorniku, ili u ovjerovljenom prepisu. II. dio: 0 gospodarstvu zemljištne zajednice. §. 13. Svrha je gospodarstvu zemljištne zajednice: 1. da se razborito (kod šuma po gospodarstvenoj osnovi) i prema trajnoj koristi zemljištne zajednice izcrpljuju razni dielovi zajedničke imovine. 2. da se postepeno usavršuje produktivnost preizcrpljenih dielova posjeda zemljištne zajednice (da se n. pr. preveo izsječena šuma privede normalnom stanju, da se goli i kameniti pašnjaci stave pod zabranu i pošume i t. d.). 3. da se osjegura svakomu ovlašteniku u razmjerju njegova ovlašteničtva (§. 1. pravilnika) pripadajući mu dio uživanja prihoda od zajedničke imovine. , ;. ^ . ´ , . :.§. 14. . . Zemljištna zajednica izjavljuje, da se njezin zemljištni posjed, naročito sliedeće nekretnine: |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 9 <-- 9 --> PDF |
1. pašnjak i t. d. . . . iie može podieliti medju pojedine ovlaštenike tečajem . . . godina. Glede šuma ima vriediti §. 41. zakona, prema kojemu su one u pravilu nedjelive. §. 15. U pogledu šumskoga posjeda zemljištne zajednice valja se strogo držati zakona i propisa o tom izdanih, ter šumskogospodarstvo svagda udešavati prema odredbama nadležnih šumskih stručnjaka. §. 16. Užitci ovlaštenika na zemljištnom posjedu zajednice sastoje se: 1. u pravu drvarije za ogriev; 2. u pravu drvarije za gradju u koliko dotječe; 3. u pravu paševine po šumah (u koliko je po gospodarstvenoj osnovi dopustiva, i to na mjestih, gdje to šumar odredi) i na pašnjacih; 4. u pravu steljarenja (listinca) u šumah (u koliko je po gospodarskoj osnovi i umnom šumskom gospodarstvu dopustiva, i to na mjestih, gdje to šumar odredi); 5. u pravu na zajedničke bujadnice, u koliko takovih ima; 6. u pravu na kamen, piesak i t. d. iz kamenoloma zajednice, a za vlastitu porabu i t. d. §. 17. Ogrievnu drvariju dobiva svaki ovlaštenik i to godimice onoliko i u onih predjelih, gdje i koliko ga u to ime ide prema gospodarstvenoj osnovi i prema razmjerju njegova ovlašteničtva. Stabla sposobna za tehničke svrhe, ne smiju se nikad odkazivati u ime ogrievne drvarije. §. 18. Ogrievna drvarija ima se ovlaštenikom odkazati, odnosno podieliti mjeseca lipnja ili najkasnije mjeseca srpnja (mjeseca rujna ili najkasnije mjeseca listopada). |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Ogrievna drva imadu se u roku, koji će ustanoviti šumar dogovorno sa zastupstvom, i koji rok ne smije biti dulji od 5 mjeseci iza dana doznake, izvesti iz šume. Onomu, koji to propusti učiniti, propasti će drva bez svake dalnje razprave i odštete, u korist zeraljištne zajednice. §. 19. Gradjevno drvo pripada ovlaštenikom u toliko, u koliko bude u godišnjih sječina u tu svrhu razpoloživih stabala, i to samo za gradnju i popravak kuće i gospodarstvenih zgrada, koje mu služe za vlastito stanovanje i gospodarstvo; dočini se za sgrade opredieljene za spekulativne svrhe, ne može dopitati gradjevno drvo. Za gradnju nove kuće ima ovlaštenik sa cielim selištem pravo nakon . . godina dobiti . . . m^, a za gospodarstvene sgrade . . . m^. Ovlaštenik sa manjim ili većim ovlašteničtvom, ima pravo na razmjerno manju ili veću količinu. Bude li koji ovlaštenik trebao gradjevno drvo za popravak svoje kuće ili gospodarske sgrade, imade svoju topoglednu molbu predati ustmeuo ili pismeno kod obćinskoga poglavarstva najkasnije do konca rujna svake godine. Da je molbu predao, treba mu pismeno potvrditi. U mjesecu listopadu pretresti će zastupstvo zemljištne zajednice sve stigavše molbe, te će nakon što je po jednom zastupniku i šumaru (nadlugaru) dalo izviditi potrebu, i nakon što je jesenska glavna skupština odobrila razpoložbu sa redovitim godišnjim etatom, udovoljiti molbi, u koliko bude pravedno osnovana i bude razpoloživih stabala. §. 20. Tečajem zimskih mjeseca imade se šumaru dostaviti izkaz o pojedincu dozvoljenom gradjevnom drvu, a šumara će biti dužnost, da odmah u proljeće, doznači dotična stabla. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 9 — § 21. Ako koji ovlaštenik treba uslied požara ili iiie elementarne nepogode, odmah gradjevno drvo, to se imade njegova molba i izvan u §. 19. ustanovljenog roka primiti i za 14 dana po zastupstvu pretresti i riešiti. §. 22. Ako je gradja na objektih, koji su izgorili, bila osjegurana i po tom po osjeguravajućem družtvu plaćena, to se za te objekte ne može dopitati gradjevna drvarija, ali je dopustivo, da se dade gradja uz uplatu podpune šumske pristojbe. §. 23. Stabla doznačena u ime gradjevne drvarije imadu se najkasnije u roku od jedne godine, računajuć od dana doznake, posjedi i izvesti, jer u protivnom slučaju gubi ovlaštenik na nje svako pravo. Nu tim nije izključeno, da može sliedeće godine ponovno moliti za dopitauje gradjevne drvarije. §. 24. Gradjevno drvo dopitano pravoužitniku za vlastitu porabu ne smije isti prodati. Učini li on to, vlastna je zemljištna zajednica, odnosno njezini organi i šumsko osoblje, možda preostavšu gradju zaplieniti i prodati u korist zemljištne zajednice, a za već prodani dio, tražiti od dotičnog ovlaštenika naknadu prema procjeni. Ujedno gubi takav ovlaštenik pravo na potraživanje gradje kroz 5 godina. § 25. Glede uporabe stelje (listinca) zatim kamenoloma i pieska, dozvoljava se, da si svaki ovlaštenik smije za vlastitu porabu uzeti toliko, koliko bude tih proizvoda dotjecalo, ali samo na onih mjestih, koja bude šumar u sporazumku sa zastupstvom odredio. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- ]0 — Za iieovlaštenike odrediti će zastupstvo posebne pristojbe. ^ § 26. Glede uporabe bujadnicfi, koje su vlastničtvo zemljištnih zajednica, odredjuje se sliedede: — — — — — — — — §. 27. Redoviti sječivi godišnji etat imade se u pravilu užiti tako, da se: 1. najprije izluči onaj dio, koji de se ovlaštenikom dati u ime ogrievne drvarije; 2. zatim onaj dio, koji bude potreban ovlaštenikom u ime gradjevne drvarije; 3. zatim se ima izlučiti stanoviti broj stabala, koja će se prema procienjenom kubičnom sadržaju i uz podpunu šumsku pristojbu, prodavati ovlaštenikom za razne, ali samo vlastite potrebe. Šumsku pristojbu ustanoviti ce odbor sporazumno sa šumarom, a stabla prodati će se samo onim ovlaštenikom, kod kojih bude zastupstvo ustanovilo, da su im stabla za raznu, ali vlastitu potrebu potrebna (n. pr. za popravak mlina, za ogradu plota, za učvršćivanje zemljišta proti vodi, u slučaju navedenom u §. 21.) i t. d. Nakon svega toga preostavša stabla imadu se u korist zemljištne zajednice unovčiti javnom dražbom. §. 28. Ako bi stabla nalazeća se u sjeČini bila sposobna samo u tehničke svrhe, to se ne imadu doznačiti ovlaštenikom u ime ogrievne drvarije, nego se imadu dražbenim putem prodati, a od unišle kupovnine kupiti potrebita ogrievna drva. §. 29. Gospodarstvena godina počimlje sa 1. siečnjom (1. listopadom). |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— iir — : Imade se stoga godišnji drvosječui predlog za buduću godiuii, odobren po županijskom upravnom odboru, predložiti zastupstvu najkasnije do konca listopada (srpnja). §. 30. Na temelju odobrenog godišnjeg sječnog predloga, ustanovit će skupština ovlaštenika na predlog zastupstva, kako se ima prema §. 26. pravilnika razpoložiti sa godišnjim etatom, te će na temelju te razpoložbe pretresti i usvojiti po zastupstvu sastavljeni proračun za buduću godinu. § 31. Za slučaj da utržci iz suvišaka (§. 26. toč. 4.), zatim iz prodaja stabala pravoužitnikom uz pristojbu, nadalje pristojbe neovlaštenika za pašu, bujad i t. d. napokon zakupnina lova, šumskih čistina, kamenoloma i svi ini redoviti dohodci zemljištne zajednice, ne bi dotjecali za pokriće novčanih potreba zemljištne zajednice t. j . za porez, upravne troškove, troškove stručnoga osoblja, troškove za pošumljivanje i t. d., ne ima se u pravilu razpisati namet na ovlaštenike, nego se u prvom redu ima ustanoviti snižena šumska pristojba za ogriev i gradjevno drvo, za šumsku pasu i ine zajedničke užitke. Visinu tih pristojba ustanoviti će zastupstvo, a platiti će ih oni ovlaštenici, koji se kane poslužiti timi užitci. §. 32. Prije uplate u §. 30. spomenutih pristojba, ne smije se nikomu doznačiti drvarija, niti dozvoliti pašarija, ni uporaba inih užitaka, za koje je ustanovljena pristojba. Rok uplate ustanoviti će zastupstvo, nu svakako mora biti rok barem 14 dana prije, nego li će se preduzeti dioba ili uporaba tih užitaka. §. 33. Pravo pašarine pripada svakomu ovlašteniku u razmjerju njegova ovlašteničtva i u koliko bude po načelih umnoga šumarstva dopustiva. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 14 <-- 14 --> PDF |
- 12 - Svaki, koga zapada cielo ovlaštenictvo, smjeti će goniti na pašu bezplatno (ili uz naplatu snižene, samo za ovlaštenike odmjerene pristojbe), onoliko komada volova, krava, konja i t. d., koliko će zastupstvo prema razpoloživom prostoru i p^-ema vrstnoći paše, od godine do godine odrediti. Ovlaštenik sa većim ili manjim ovlašteničtvom, nego li je jedno cielo, imati će pravo, da ugoni razmjerno veći ili manji broj. Ovlaštenici, koji nemaju vlastita blaga, vlastni su bez naplate (ili uz naplatu snižene pristojbe) gonit na pašu i tudjeg blaga onoliko, koliko ih zapada prema razmjerju njihova ovlašteničtva. § 34. Stabla izlućena za ogrievnu drvariju imadu se izraditi po uajmljenih težacih, koje će pogoditi zastupstvo dogovorno sa šumarom. Kao težaci imadu se u prvom redu uzeti ovlaštenici. Izradbu nadzire i izradjena drva prima od težaka šumarsko osoblje, a diobu na ovlaštenike obavljaju 2 člana zastupstva. Razdjelbenik ima se u prepisu dostaviti šumaru i lugaru, da može nadzirati izvoz i prepriečiti možebitne medjusobne kradje. §. 35. Ako redoviti dohodci zemljištne zajednice preteku izdatke, tad odlučuje glavna skupština o razpoložbi sa tim viškom. Pri tomu se imade u prvom redu paziti na to, da se učine koristne investicije n. pr. melioracije, gradnja dobrih šumskih puteva, kupovanje šumskih enklava i t. d., a zatim da se suvišci upotriebe u obće koristne svrhe u području teritorija zemljištne zajednice. §. 36. Ako dohodci glavnica, zatim ini tekući prihodi, ne dotječu za pokriće potreba zemljištne zajednice, tad je svaki ovlaštenik dužan doprinjeti nuždni prinos u razmjerju svoga ovlašteničtva. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 13 — Ovlaštenik, koji taj svoj prinos ne uplati pravovremeno, gubi za tekudu godinu pravo na sve užitke zemljištne zajednice, zatim aktivno i pasivno izborno pravo, i pravo glasa u skupštinu ovlaštenika. Tim se ne oduzimlje zemljištnoj zajednici pravo, da od dotičnog ovlaštenika ućera odpadajući na nj prinos političkom svrhom. III. dio: Uprava zemljištne zajednice. § 37. Upravu zemljištne zajednice vodi glavna skupština ovlaštenika i zastupstvo, kojemu je na čelu pročelnik. §. 38. Glavna skupština ovlaštenika drži se dvaput na godinu. Proljetna u mjeseca ožujku, a jesenska u mjesecu studenom. §. 39. Pravo glasa u glavnoj skupštini ima svaki ovlaštenik, ubilježen u temeljnoj knjigi i to po slijedećem razmjerju: 1. onim, koji imadu jednu četvrtinu ili manje ovlašteničtva, pripada jedan glas; 2. onim, koji imadu preko jedne četvrtine do jedne polovice ovlašteničtva, pripadaju dva glasa; 3. onim, koji imadu preko jedne polovice do jednoga cieloga ovlašteničtva, pripadaju tri glasa; 4. onim, koji imadu više nego cielo ovlašteničtvo, a manje od dva, pripadaju četiri glasa ; 5. ovlaštenikom, koji imadu više, nego dva ovlašteničtva, pripada pet glasova. Više glasova ne može ni jedan ovlaštenik imati. §. 40. Za udate žene vrši pravo glasa njihov suprug. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 14 - Udovice ne imaju pravo glasa, te žena ne može glasovati na mjesto svog odsutnog supruga. Za malodobnike i skrbljenike vrši pravo glasa štitnik ili skrbnik. §.41. Skupštine sazivlje pročelnik, te mu je dužnost o tom pravodobno obavjestiti nadzornu oblast (§. 31. zakona). Saziv redovite i izvanredne skupštine imade se najmanje 14 dana unapried proglasiti. U proglasu ima biti sadržan dnevni red skupštine t. j . ima se naznačiti, o kojih predmetih i kojim redom će se viećati. §. 42. Izvanrednu glavnu skupštinu ima pročelnik sazvati, cim bude nuždno da se rieši koji prešni predmet spadajući u djelokrug glavne skupštine ; nadalje kad to zatraži najmanje jedna petina svih ovlaštenika ili većina zastupstva, i napokon kad to odredi nadzorna oblast. §. 43. Glavnoj skupštini pridržani su sliedeći poslovi: 1. utanačit ili mienjati pravilnik; . \ 2. izabrati zastupstvo; 3. izabrati na . . . godine revizionalni odbor od tri lica za pregledavanje računa, te primati izvješća toga odbora; 4. prema predlogu zastupstva ustanovit godišnji proračun i odredit, kako se ima razpoložiti sa redovitim i izvanrednim prihodom zemljištne zajednice; 5. odlučivati glede uzimanja ili podjelivanja zajmova; 6. sticati i odtudjivati imovinu; 7. odredjivati, ima li se dioba kojega zajedničkoga zemljišta provesti, u koliko joj po zakonu i ovom pravilniku imade mjesta; 8. prema potrebi odredjivati, da se po zastupstvu imadu ustanoviti pristojbe za drvariju, pašarinu i t. d. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 15 — §. 44. Ovlaštenici biraju izmeđju sebe većinom glasova zastupstvo, i to u pravilu u jesenskoj glavnoj skupštini. §. 45. . Zastupstvo ima postojati iz . . . članova, te se bira na ... . godina. §.46. Izberiv je svaki samostalni ovlaštenik, izuzam slučaj, da se isti bavi šumskom trgovinom u šumah ove zemljištne zajednice, ili da kao poduzetnik stoji u kakovom zakupnom ili sličnom odnošaju prema zemljištnoj zajednici. §.47. Izborom ravna pročelnik. § 48. Odstupajuće zastupstvo i pročelnik mogu biti ponovno zabrani. §. 48. U glavnoj skupštini mora da bude prisutna barem jedna polovica ovlaštenika, računajuć po razmjerja ovlašteničtva. Ako zbog premalena broja prisutnih, treba ponovno sazvati glavnu skupštinu, tad se ima nova skupština sazvati najdulje za mjesec dana. Ta ponovno sazvana skupština stvara pravovaljane zaključke bez obzira na broj prisutnika. §. 50. Zastupstvu je dužnost, da konačno obavlja sve poslove zajednice, u koliko nisu pridržani skupštini ovlaštenika, i da priprema predloge za glavnu skupštinu. Naročito ima zastupstvo : 1. sudjelovati kod sastavka gospodarstvenih osnova; |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 18 <-- 18 --> PDF |
~ 16 — 2. obavljati izvid najavljene potrebe na gradjevnom drvu, i prema potrebi dopitati gradju (§. 19.); 3. na temelju odobrenog drvosječnog predloga, stavljati skupštini predlog o uporabi redovitog i izvanrednog godišnjeg prihoda na drvu kao i inog prihoda; 4. sastaviti te glavnoj skupštini predložiti na pretres i prihvat godišnji proračun; 6. ustanoviti šumske pristojbe prema §§. 24., 25., 26., 30. i 42. pravilnika ; 6. dopitati i razdieliti užitke na ovlaštenike, izuzam stabla za gradju i prodaju, koje ima strankam doznačiti šumar; 7. u sporazumku sa šumarom pogoditi težake za izradbu ogrievnih drva, za postavljanje zagajnih znakova, medjašnika i t. d.; 8. brinuti se za unovčenje onih šumskih užitaka, koji se dražbenim putem unovčiti ili u zakup dati imadu. Ono ima u sporazumku sa šumarom sastaviti nacrt kupoprodajnih ugovora i dražbenih uvjeta, ustanoviti izkličnu cienu i izabrati dva člana, koji ee uz pročelnika podpisati ugovore. Nadalje ima provesti uzakupljenje lovišta, šumskih čistina usurpiranih šumskih i inih zemljišta, jeftimbe glede popravka i izgradnje šumskih puteva, prometila, sgrade i spremišta, i obaviti kolaudaciju tih radnja; 9. upućivati pročelnika, kako mu je u raznih zgoda zastustupati zajednicu pred upravnimi i sudbenimi oblastmi; 10. doznačivati uplate i izplate; 11. odredjivati, da se uderaju prinosi od ovlaštenika; 12. u sporazumku sa šumarom izabrati lugarsko osoblje, i dopitati istomu eventualne nagrade, podpore, predujmove i mirovine; 13. nadzirati vodjenje računa; 14. nadzirati točno vodjenje temeljnih knjiga, provadjati sve promjene u tih knjiga i dozvoliti prenos ovlasteničtva u smislu §. 7. pravilnika; 15. produljivati ugovorom ustanovljene rokove za izradbu, uplatu i izvoz po trgovcih kupljene šumske robe; |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 17 — 16. ovlašteno je u okviru dotične stavke proračuna, izaslati pročelnika ili kojeg zastupnika, da prisustvuje kod premjerbe drvotržcem prodanih stabala, te da do potrebe jedan put u godini obadje i izvidi samo stanje šume zemljištne zajednice. Ovakovi izvidi smiju se samo znanjem i uz sudjelovanje šumara preduzimati; i napokon 17. konačno obaviti i riešiti sve poslove, koji bi se ukazali potrebnimi, a nisu zakonom niti ovim pravilnikom pridržani skupštini ovlaštenika. §. 51. Pri sastavku proračuna ima se uzeti obzir na potrebu šumskoga gospodarstva i uprave, te osjegurati potrebne za to troškove, naročito za podmirenje doprinosa kr. zemaljskom eraru za djelomično pokriće beriva kr. kotarskoga šumara, za lugarske plače, za gojitbene radnje, za pošumljenje, za plaćanje poreza i t. d. Glede toga ima se saslušati i uvažiti mnienje i predlog šumara. § 52. Prodaja vjetroloma, izvala i zapljenjenih šumskih proizvoda spada samo u djelokrug šumara. Zastupstvo bira na . . godine iz svoje sredine pročelnika i njegovog zamjenika. Ovaj sazivlje sjednice zastupstva najmanje svaki treći mjesec. §. 54. U slučaju potrebe, ili kad to zatraži polovica zastupstva, ima se sjednica i češće sazvati. §. 55. Pročelnik ili njegov zamjenik predsjeda skupštinam ovlaštenika i sjeduicam zastupstva. 2 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 18 — On opredieljuje rad razpravnih predmeta, upravlja i zaključuje kako viedanje, tako i glasovanje. § 56. Glasuje se ustmeno, a zaključci se stvaraju absolutnom većinom glasova. Kad eu glasovi razpolovljeni, odlučuje pročelnik. §. 57. . U sjednicah zastupstva ima svaki zastupnik samo jedan glas, a nipošto u razmjerju svoga ovlašteničtva. §. 58. Ako stvoreni zaključci skupštine ovlaštenika prekoračuju opredjeljeni joj djelokrug, ako se protive postojećim zakonom, ili ako su na uštrb zemljištne zajednice, tad je pročelnik obvezan obustaviti vršenje tih zaključaka, te o tom odmah obavjestiti nadzornu oblast. §. 59. Pročelniku pristoji pravo, kad zasjeda skupština, dozvoljavati rieč i oduzeti ju, kada bi govornik prekoračio granice pristojnosti, ili se odaljio od razpravnoga predmeta. Isto tako mu pripada pravo pojedine skupštinare pozvati na red. Pročelnik ima pravo i dužnost zaključiti sjednicu zastupstva i skupštinu ovlaštenika, ako se neprestanim smetanjem, ili razgovaranjem o takovih predmetih, koji na viečanje ne spadaju, onemogući valjano razpravljanje. §. 60. Nalogom predsjedatelja oko uzdržavanja reda, mora se skupština vazda pokoriti. Ako se koji skupštinar posluži izrazom ili činom vriedjajućim skupštinu ili koju prisutnu ili odsutnu osobu, vlastan je svaki skupštinar predložiti, da skupština odsudi na globu uvrieditelja od 1—5 for. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 19 — Osuda se nakon pravomoćnosti ućeruje političkim putem, te ide u korist mirovinske zaklade lugara, odnosno dok takova ustrojena nije, u ubožku zakladu dotične upravne obćine. Dokle globa nije ubrana, ne može dotičnik učestvovati u skupštini. § 61. O svakoj sjednici zastupstva i skupštini ovlaštenika, ima se sastaviti zapisnik. Ti zapisnici imadu se bilježiti u posebnoj vezanoj knjigi, a samo ovjerovljeni prepisi imadu se predložiti nadzornoj oblasti, u koliko se koji zaključak u smislu zakona ima tek odobriti. U skupštinskom zapisniku imadu se prisutni ovlaštenici navesti imenično sa razmjerjem ovlašteničtva. Skupština bira izmedju sebe trojicu članova za podpis zapisnika, koji se ima stante sessione ovjeroviti. Zapisnik ima voditi član obdinskoga poglavarstvo, i to na isti način, kako se vode zapisnici o sjednica zastupstva upravnih obćina. §. 62. Skupštinari želeći govoriti k predmetu, imaju se javiti za rieč predsjedatelju, koji im podieljuje rieč po redu, kako su se prijavili. §. 63. Pojedinom skupštinaru nije u skupštini dozvoljeno više nego dva puta govoriti ob istom predmetu. Predsjedniku i možebitnom izvjestitelju pripada rieč u svako doba. Osobnimi primjetbami izazvani, mogu za svoju obranu tražiti rieč odmah. §. 64. Kada se u skupštini vodi razprava, koja se tiče vlastitih posala kojega ovlaštenika ili njegovih bližih rodjaka, onda on ne može ni prisustvovati ni učestvovati u skupštini, dok traje razprava toga predmeta. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— ´20 — §. 65. Pročelnik zastupa u ime zastupstva zajednicu napram oblastim i tredim osobam. Zastupstvo označuje svagda još dva zastupnika, koji imadu kod prodaja, kupnja i t. d. uz pročelnika supodpisati odnosne izprave. Bez takova supodpisa, obložena zapisnikom o izboru te dvojice, ne može se zajednica smatrati obvezanom. §.66. Zastupstvo stvara zaključke većinom glasova. Za svaki zaključak nuždno je, da budu zastupnici najmanje 3 dana prije pozvani u sjednicu, i da je prisutna najmanje nadpolovična većina. §. 67. Pročelnik i zastupnici odgovorni su solidarno za svaku štetu, nastalu uslied njihova nemara ili propusta dužnosti. §. 68. Ako zastupnik uzprkos opetovanim opomenam, ne vrši svoje dužnosti, ili uzradi proti interesom zajednice, može zastupstvo predložiti skupštini, da se proti njemu izreče gubitak časti zastupnika. § 69. Isto tako može se izreći gubitak časti i proti nemarnom pročelniku i njegovom zamjeniku. §. 70. Proti takovoj odluci skupštine i proti globam izrečenim po §. 59. pravilnika, pristoji pravo utoka na nadzornu oblast. §. 71. Sva izpražnjena mjesta u zastupstvu, imaju se n prvoj budućoj glavnoj skupštini popuniti. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 21 — § 72. Ako se koiiiuuo izprazni mjesto pročelnika, tad imade zastupstvo pod predsjedanjem pročelnikova zamjenika, čas prije obaviti novi izbor. § 73. Čast i služba pročelnika, njegova zamjenika i ostalih zastupnika je počastna, te im ne pripada nikakova nagrada. §. 74. Za putovanja, koje temeljem §§. 49. i 64. preduzimlje pročelnik ili koji zastupnik, pripada istima dnevnica od 2 for. i kilometrina od 18 novč. po kilometru, a željezničke, parabrodarske i ine pristojbe onako, kako je to propisano za zemalj. činovnike. § 75. Ako koji obdinski činovnik ima n interesu zemljištne zajednice preduzeti kakovo putovanje, pripadaju mu iste putne pristojbe, kao kad putuje u interesu upravne obćine. §. 76. Putne pristojbe izplaćuju se na temelju, pooblasti obredjenih putnih dnevnika. nadzornoj Ako koji ovlaštenik §. 77. ne če da posluša odredbe zastupstva ili glavne skupštine izdane u korist zajednice, ili se krati izvesti koji pravomoćno izdani nalog nadzorne oblasti u pogledu gospodarstva zajednice, vlastno je zastupstvo odrediti, da netko drugi uz naplatu troška obavi posao, tomu ovlašteniku naložen. Takav trošak predujmljuje zajednica, a ućeruje ga, ako bude nuždno tim, da nemarnom ovlašteniku oduzme njegov dio skupnih užitaka, ter ga unovči do pokrića učinjena troška. § 78. Blagajničke i pisarske poslove zajednice voditi će obćinsko poglavarstvo upravne obćine N, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 22 — Rečenoj upravnoj obćini odredjujeprinos iz dohodaka zajednice sam^ ogrievnih drva na panju). se for. u to ime (ili podavanjem godišnji Za promjenu §. 79. ovoga pravilnika hode se zaključak glavne skupštine, stvoren većinom glasova ovlaštenika, koji zastupaju više nego polovicu ovlašteničtva. Biti će u ovom obrazcu pravilnika što šta, što se može nadopuniti i sa boljim zamjeniti. Bilo bi mi s toga veoma drago, kada bi gg. sustručari izvolila svoje nazore i izkustva stečena u praksi kod provadjanja zakona od 25. travnja 1894. 0 uredjenju zemljištnih zajednica, i u obćenju sa ovlaštenici, priobćiti u «Sum. listu». Ima bo u tom zakonu, a dosljedno u i mom pravilniku, kojeg sam morao sastaviti na temelju ustanovah toga zakona, mnogo propisa, s kojimi se mi šumari ne slažemo, te za koje bi želili, da se iz zakona i pravilnika izpuste, odnosno s drugimi zamjene. To će se moći učiniti tek na temelju dovoljno pribranog gradiva, a da se to čim prije pribere, imađe biti u u prvome redu dužnost nas šumara namještenih kod političkih oblasti. Kako sam uvodno obećao, to ću sada razjasniti i obrazložiti njeke paragrafe pravilnika. §. 2. može i sasvim drugčije glasiti. §. 6. zakona kaže, da je ovlašteničtvo u pravil u spojeno sa selištnim posjedom a §. 13. zakona glasi: «Ako postoji podpun sporazumak svih ovlaštenika u pojedinoj zemljištnoj zajednici, tad se ima razmjerje ovlašteničtva prema njihovomu sporazumku 0 d m j e r i t i». Može se dakle ovlašteničtvo spojiti i sa nastanjenom kućom i može se ustanoviti, da su sva ovlašteničtva jednako velika |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 23 i t. d. prema sporazumsku ovlaštenika, §. 5. je samo kao primjer, te se može na razne načine modificirati. Glede §. 18. i još njekih sliedećih primjeduje se, da je shodno, a radi šumskoga gospodarstva dapače veoma potrebito, da se uredi gospodarstvena godina, u kojoj se imadu obaviti i dovršiti svi šumski poslovi jedne godine, U gorskih predjelih, gdje se usljed sniega ne može u zimi raditi u šumi i tamo gdje narod rano u jesen ide TI sviet na rad, biti de možda shodno, da se gospodarstvena godina uvede od 1. siječnja do 31. prosinca. U predjelih pako gdje narod tek u kasnu jesen i u ranu zimu ide i radi u šumi, biti de valjda shodno, da se uvede gospodarstvena godina od 1. listopada do 30. rujna. Ako se uzme gospodarstvena godina sa 1. siječnjem, onda bi poslovi imali teci sliededim redom: Tečajem mjeseca lipnja i srpnja imao bi šumar obilježiti i procjeniti stabla u sječina za buduću godinu t. j . ima za tu godinu sastaviti drvosječni predlog. Taj se ima najkasnije do konca srpnja predložiti na odobrenje županijskom upravnom odboru. Tečajem mjeseca kolovoza i rujna preizpitati i odobriti će županijski odbor te predloge i dostaviti ih zastupstvu zemlj. zajednice. Medjutim imadu ovlaštenici predložiti svoje molbe za gradnju. U mjesecu listopadu obaviti će zastupstvo izvide o najavljenoj potrebi gradje, pretresti će molbe i drvosječni predlog, te će na temelju toga moći u mjesecu studenom staviti glavnoj skupštini ovlaštenika predlog, kako da se razpoloži sa godišnjim etatom za buduću godinu, i ujedno će se moći sastaviti točan proračun za buduću godinu. Tečajem zime moći će se sve potrebno provesti, da se eventualno unovčiti se imajuća stabla, mogu odmah u proljeće dražbenim putem prodati. Iza toga doći će ogojne radnje i doznaka gradje ovlaštenikom, a onda opet u lipnju doznaka ogrievnih drva, i opet ponovno sastavak drvosječnih predloga i t. d. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 24: — Rok u §. 18. za izvoz ogrievnih drva, je potreban i svagdje se uvadja radi i^eda i da se sječine jednom očiste, te mogu staviti pod zabranu. §. 19. može sasvim dnigčije i jednostavnije glasiti n. pr. : «Gradjevno drvo ne će se ovlaštenikom posebno doznačivati, nego će se stabla, koja budu preostala, nakon što se izluči potrebiti dio za prodaju, radi osjeguranja za pokriće troškova zajednice, podieliti medjii ovlaštenike u razmjerju njihovih ovlašteničkih dielova. Sa tako dobivenim drvom može svaki po volji razpolagati, te si učiniti u koliko mu dofcječe ogriev ili gradju, ili oboje». Taj način bio bi u teoriji najjednostavniji, nu nije tako u praksi. Od kako postoje urbarski odnošaji, dobivao je ovlaštenik gradju samo onda, kada je dokazana bila potreba. K tomu pridolazi okolnost, da je većina zemljištnih zajednica tek dobila toliko šume, da će se iz godišnjeg prihoda jedva moći namiriti troškovi zajednice i potreba na ogrievnom drvu. Za gradju će malo preostati. Kada bi se sada taj mali preostatak razdielio medju sve ovlaštenike, dobio bi pojedinac veoma malo. To malo bi se razprčkalo, većim djelom prodalo, te se nebi čuvalo, dok nastupi potreba popravka kuće — a kako onda kuću popraviti. Uz to nebi ovakova svakogodišnja dioba izvediva bila, jer nebi bilo moguće n. pr. 40 stabala podieliti na 200 ovlaštenika, jer bi svakog ovlaštenika dopao samo jedan komad, a kako da se pravedno diele stabla u te komade — to je naprosto nemoguće. Proti takovoj diobi i proti đieljenju stabala bez obzira na gradju i ogriev, je i sliedeći razlog: Ako su ovlaštenici u više sela razštrkani, a i šuma se sastoji iz više teritorijalno odieljenih predjela, u jednih je predjelih primjerice bukovina sa nešto jelovine, a u drugih čista jelovina, to bi oni, koji budii dobivali u predjelih gdje je više bukovine, bili nezadovoljni, jer će opet oni drugi dobiti jelovinu iz koje će moći |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 25 — izvaditi novčano vriednu gradju. Tu bi onda bilo neprestane pravde i tužakanja. I iz šumsko-redarstvenih razloga moramo biti proti takovoj diobi stabala. Ovlaštenici, koji bi dobili zdrava jelova stabla, izradili bi iz njih što više trgovačke gradje. Tu gradju bi prodali, te bi tim ostali i bez gradje i bez ogrievnih drva, a jer navlastito bez potonjih ne mogu biti, to bi navaljivali na šume, te bi se dogadjale silne šumske štete. Stoga de biti najuputnije, da se ostane pri starom u §. 19. navedenom načinu. Ustanova u §. 24. metnuta je stoga, jer se po §. 19. ne bude gradja davala kao služnost, koja mu redovito i neogra ničeno pripada. Pojedincu dati će se gradja samo onda, kada mu bude potrebna i to za njeki stanoviti gradjevni objekt. Nije stoga umjestno, da ju smije prodati, jer bi time bili ostali ovlaštenici oštećeni, te bi onda i oni mogli punim pravom tra žiti, da se i njim dade gradja za prodaju. §. 26. imade njekih zemljištnih zajednica, koje imadu velike površine bujadnica (steljnika), te se svake godine ope tuju pravde radi uživanja tih bujadnica. Tu treba, po dosada stečenom izkustvii, urediti uživanje tih bujadnica. Pri tomu se svakako ima paziti, da pojedinac ne uživa stanovitu cesticu kroz više godina bezplatno, jer bi ju onda možda i svojatao kao svoje vlastničtvo. Treba s toga dati pojedincu bujadnicu svake godine na drugom mjestu, ili odrediti njeku svotu kao zaktipninu, koju će dotičnik plaćati, ili napokon mogu se te bujadnice, u koliko nisu na absolutno šumskom tlu, individualno mzdieliti. §. 34. Da se ogrievna drva izrade po najmljenih težacih, potrebno je to radi reda i kontrole u šumi, a i s razloga, što se izradjena drva lahko pravedno podiele, što kod stojećih stabala nikako nije moguće na pr. kada stablo ima veći kubični - sadržaj, nego li dotičnom ovlašteniku pripada, tu onda nije moguće oduzeti mu 1 m^, pak ga primetnuti k drugomu stablu. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 26 Da zastupstvo obavlja diobu ogrieva, to je u duhu zakona, a n velike će odteretiti šumara, koji je i onako preobtećen sa inim poslom. Naprotiv se ima doznaka gradje obaviti po šumaru, jer samo on kao stručnjak znade izračunati, koliko je m^ potrebno, i iz kojih stabala de se modi izraditi dotična gradja. Napokon mora se dotična gradja radi kontrole premjeriti, pobulati i za nju izdati izvoznica, a to opet spada na šumara. §. 39. može si svaka zajednica promjeniti prema njezinoj potrebi i uvidjavnosti. §. 40. Da žene ne imaju pravo glasa, metnuto je s toga, jer su to žene iz puka, koje bi znale vikom, brbljanjem i t. d. osujetiti svako razpravijanje. §. 43. toč. 3. Jer je ne moguće da njekoliko stotina neukih ovlaštenika pregledava račune, shodno de biti, da skupština to svoje pravo prenese na revizionalni odbor, koji bi imao proljetnoj skupštini podnieti svoje izvješde. §. 43. toč. 4. Da skupština može brže i uspješnije razpraviti proračun, biti će shodno, da joj se po zastupstvu predloži nacrt proračuna. §. 46. metnut je s toga, da ne bi u zastupstvo došli većinom drvotržci, koji bi kod provadjanja prodaja, pazili u prvom redu na svoj interes, te koji bi bili u jednoj osobi prodavaoci i kupci. §. 50. Jer se zastupstvo Češće sastaje, te su u njemu redovito inteligentniji ljudi, nastojalo se je, da se istomu dade što veći, a skupštini što manji djelokrug. To de za upravu zemljištne zajednice i za nadzorne oblasti biti svakako od koristi. §. 52. Takove prodaje su malene a Česte, te ved po svojoj naravi spadaju i svagdje se dodieljuju u djelokrug šiimara. §§. 59., 60., 62., 63. i 64. imadu biti mali poslovni red za skupštinu. Da su ti paragrafi nuždni, dokazala je dosadan ja praksa, pak ne bude li tih paragrafa u pravilniku, modi de redovito ved 2—3 vikača osujetiti svako razpravljanje. |