DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 35 -^
i tomu dosliedno su stabla izaad 17 cm. prsnog promjera
starija od 50 godina, a ustanovljenje starosti ovim načinom,,
dovoljno je za uredjenje gospodarenja u šumicah.


4. Procjena drvne gromade i prirasta.
Procjena se ima protezati na deblovinu i granje do 7 cm;
promjera, docim se sitna granjevina u račun ne uzimlje, i zato
se prispodabljanje procjene i zbiljnog prihoda gubi, te 6e svrsi


dostatno odgovarati, ako se procieni drvna gromada onih.
šumskih dielova i stabala, koji su stariji od polovine dobe
same obhodnje.
Cim je starija sastojina, tim točnija ima biti i sama


procjena drvne gromade. Zato demo starije sastojine po mogućnosti
tako procjenivati, da se budu sva stabla izbrajala i mjerila,
one pako šumske dielove, koji su stariji do 20 godina
iznad polovične dobe obhodnje, procjeniti demo pokusnim plohama
od bar 0 25 ha. površine.


U obzir ipak valja uzeti, da se može 2 ha. šume izklupirati
za isto vrieme, koje demo trebati i za 0"25 ha. pokusne
plohe, koju nam valja prije opredieliti, izkolčiti i konačno
procjeniti.


Tomu dosliedno demo se u mnogih slučajevih radje poslužiti
klupiranjem ciele sastojine, nego li procjenom pomodju
pokusnih ploha.


Svaka procjena drvne gromade temelji se na klupiranju


stabala u prsnoj visini.
Razlike od 2 do 2 cm. promjera su dovoljne.
Stabla se klupiranjem po svojoj vrsti drveda bilježe posebice.
Procjena drvne gromade ima se provesti bez obaranja


pokusnih stabala po prosječnoj visini stabala i pomodju ustanovljenog
činbenika drvne punode (oblikovnog ili steznog broja).
Kružne se plohe ustanove pomodju podataka sabranih


klupiranjem.


Istodobno klupiranjem treba procienitelj, da od kojih
desetak stabala prosječne debljine po hektaru, ustanovi visinu,
i iz ovih visina opredieli prosječnu visinu sastojine. * :.