DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 39     <-- 39 -->        PDF

„ 37


5. Popi´iečnl prirast.
U svrhu uredjenja šumica dovoljno će biti prirast ved
od "li obhodnje starih sastojina i pojedinih stabala ustanoviti
i prosječnira prirastom onih sastojina računati, koje su najviše
10—15 godina starije ili mladje, nego li obhodnja godina
broji.


Primjerice ako bi obhodnja 80 godina brojila, to ćemo
prosječni prirast ustanoviti za sastojine od 65 do 95 godina
stare, i koje obćenitom značaju dotične šume odgovaraju.


Prosječni ćemo prirast opredieliti, ako drvnu grom adu sastojine



reduciranu na 1 ha. podielimo sa dobom same sastojine.
Ustanovivši ovako popriečni prirast za Sve dielove uredjajnog
područja, lahko ćemo tada za cielo uredjajno područje
prosječni prirast pronaći.
Oprez je kod toga ustanovljivanja naročito umjestan ondje,
gdje je stojbinska i sastojinska dobrota cieloga uredjajnoga
područja vrlo različita.
Inače pako biti će potrebno, da prigodom ustanovljivanja
prosječnog prirasta, prosudimo i razlike stojbinske dobrote, a
to naročito u starijih sastojinah, u kojima prirast obračunati
moramo, ako su u takovih pojedini šumski dielovi većinom
porasli na najboljoj ili obratno na najlošijoj stojbini.
Uporabom ovako ustanovljenog prosječnog prirasta za sastojine
stare iznad "/a obhodnje, dobivati ćemo krive podatke.
Zato ćemo stojbinsku dobrotu prosudjivati po sastavina
tla, te ćemo ju u 3 do 5 razreda ra,zvrstati, ne upuštajući se u
daljnje potankosti.
Dobrotu stojbine možemo pače prosudjivati i po razredu
vriednosti, kako ga u katastralnih listovih jur ustanovljenog
nalazimo.
Ako ćemo indi prosječni prirast ustanovljivati obzirom na
stojbinsku dobrotu, to ćemo na svakoj pojedinoj stojbinskoj
dobroti za pojedine toj svrsi odgovarajuće šumske dielove, posebice
popriečni prirast opredieliti, i isti površinom tih dielova