DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 49 <-- 49 --> PDF |
_- 47 - Austriji. Na i kao visoki šumarski činovnici mnogo su obojica učinila za sam stališ šumarski. Wessely i Miklitz bili su gotovo vršnjaci, pa djelujući na istom polju i u isto vrieme, rad im se je medjusobno nadopunjavao. Obojica su i na literarnom polju radila i ostavila radova upravo trajne vriednosti. Od velike je važnosti specialno za nas rad Wesselya, koji je prvi točno proučio i opisao stanje našega hrvatskoga krasa i predložio način, kako da se isti opet kultivira. Josip Wessely rodio se je 6. ožujka 1814. u Beču, a polazio 1 politehniku i univerzu u Beču, konačno izučio šumarstvo u učilištu Mariabrunn. Stupiv u državnu službu, povjereno mu bi god. 1852., da osnuje i uredi moravsko-šlezko učilište u Ausse-u, u kojem je kao prvi učitelj šumarstva i djelovati počeo. God. 1855. stupio je u službu upraviteljstva državnih željeznica i postao upraviteljem prostranih njezinih domena u Banatu. Od god. 1858—65. bio je on glavnim nadzornikom svih domena i rudara ovog poduzeća. G. 1867. postao je Wessely ravnateljem c. kr. šumarske akademije u Mariabrunnu. — Wessely mnogo je radio sve do zadujega vremena na literarnom polju. God. 1894. 6. ožujka slavio je svoju osamđesetgodišnjicu počašćen s mnogih strana, dok ga nije 10. listopada pr. g. nemila smrt pokosila u visokoj dobi od preko 84 godine. Robert Micklitz, mladji od ove dvojice, rodjen je dne 24. veljače 1818. u Paulwitzu u austrijskoj Slezkoj, gdje je i gimnaziju izučio. Već g. 1847. bio je Miklitz šumarnikom u Lazu u Kranjskoj, a g. 1852. drugim učiteljem šumarstva u novo osnovanom šumarskom učilištu u Ausseu, dakle zajedno sa Wesselyem. Već god. 1855. postao je ravnateljem češkog srednjeg šumarskog učilišta u Weisswasseru, nu 1859. vratio se natrag u Ausse kao ravnatelj na prijašnje mjesto svoga djelovanja. G. 1872. postao je zemaljskim nadšumarnikom i kasnije ministerialnim savjetnikom u c. kr. ministarstvu za poljodjelstvo u Beču Kao takav razvio je Micklitz vanrednu djelatnost i upravo gotovo s temelja reorganizirao austrijsku šumarsku državnu upravu. Mnogo je Micklitz učinio i za materijalno stanje i ugled šumarskoga činovničtvo, koje mu stoga u velike harno biti mora, a i jest. G. 1884. stupio je Micklitz u mir, nu bio i kasnije literarno radin. Kao i Wessely proslavio je ljetos Micklitz svečano svoju 80-godišnjicu, primiv mnogobrojne čestitke svojih nekadašnjih djaka i sučinovnika. Žalibože nije Micklitz dugo mogao uživati svih´častih, kojimi je tom prigodom upravo obsipan bio, jer je nedavno, naime 24. listopada pr. g., u Beču preminuo Ovako su u kratko jedan iza drugog preminala dva odlična šumarska stručnjaka, a i mi im hrvatski šumari kličemo vječna im slava. |