DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 53     <-- 53 -->        PDF

51


račun


godinu 1899., predložen XXII. redovitoj glavnoj skupštim, obdržavauoj
u Zagrebu.


^ §
s


Predmet a


c5


a.
o O
Pokrije (Prihod):


1 Novčani ostatak koncem gođ. 1898 —.— 200
2 Prihod „šumarskoga doma" —.— 5016
3 Podpora zemlje za promicanje družtvenih svrha.. 600.— 6e4 Podpora zemlje za izdavanje »Lugarskog viestnika« 190.— 200´
5 Prinos podiipirajnćih članova 490.-500
6 članarina I. razreda (136 članova) 822^8 1675
7 članarina II. razreda (644 člana) 913. -1288
8 Predbrojnina za i^Šumarski list" 139.80 190
9 Ini prihodi (upisnina, diplome, medjutimni kamati


i t. d.) 34.06 40
10 Prihod pripomoćne zaklade 330.f6 200


Ukupno 3935.69 9909


U Zagrebu , mjeseca listopada 1898.


Predsjednićtvo hrv.-slav. šumarskoga družtva




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 54     <-- 54 -->        PDF

- 52


Nova pilana u Bosni. Kao što raste broj novih modernih pilana
u nas, tako raste broj takovih pilana i u susjednoj Bosnoj. Polag
»Oesterr.-ungar. Centralblatt fiir Walderzeugnisse« podigla je sada u Kobiljem
dolu u Bosnoj tvrdka g. Felterinelli i dr. veliku svim modernim
zahtjevom odgovarajuću pilanu, koju je nedavno sam g. zajednički ministar
za financije pl. Kallay točno pregledao i o uzornom se uredjenju iste
osobito pohvalno izrazio. Čitava pilana zauzima nadkriveni prostor od
1850 m^, a od toga odpada na samu strojarnicu, brusaonicu i kovačnicu
prostor od 600 m*.


Plastomenit. Ovim imenom prozvana je jedna vrst novoga t. z.
bezdimnog baruta, koji se je u novije vrieme počeo u lovačke svrhe rabiti.
Uza sve to, što se je taj barut pokazao mnogo jačim od običnog
pušćanog baruta, ipak ne bi onim lovcem, koji nisu vauredno oprezni,
taj barut preporučiti mogli, kao ni sve ine vrsti tog t. z. bezdimnog
baruta, jer im je djelovanje prežestoko, ako se samo nešto veća količina
tog baruta upotriebi. Navlastito pogibeljna je uporaba ovih vrsti baruta
za onoga, koji ne razpolaže skupim i jakim novim oružjem, već je prisiljen
starim i jeftinim oružjem loviti.


Pomagalo za ijrzo kubiciranje liusova od Roulbičeka. Šumski
mjernik g. E. Roubiček izumio je novo pomagalo t. z. »Rechenscbieber«,
kojim je moći brzo pronaći kubaturu kusaca (trupaca, balvana), da se
mjeri srednji promjer i duljina trupaca. Kako je poznato, obavlja se kubatura
trupaca obično na temelju srednjega promjera, odnosno temeljnice
i duljine trupaca t. j . sredna temeljnica umnoži sa duljinom trupaca,
dakle polag Huberove formule ´(. h. Šumski trgovci gotovo se drugom
formulom za kubiciranje trupaca i ne služe. Akoprem imade danas već
u svakom šumskom koledaru skrižaljka, iz koje je moći odma odčitati
stalnom promjeru odgovarajuću temeljnicu, pak umnoživ istu sa duljinom
odma dobije i kubatura samoga trupca; ipak ide to sve još brže uporabom
Ronbičekovog t. z. »Rechenschiebera«. Ova je sprava crtalo ili
lineal dugačak 66 cm., a širok 6 cm. U sredini tog lineala nalazi se
žljebasta izdubina ili babica, u kojoj se pomiče u istom smjeru drugi
lineal, koji pokriva sredinu prvoga lineala na ´/g. Gornji dio nepomičnog
lineala providjen je razdjelbom za duljinu, dočim se na doljnem nalazi
mjedena pločica i u nju ugrebena marka. Pomični lineal imađe dvie razdjelbe
i to jednu za promjere, a drugu za naznaku kubature trupaca.
Stavi li se pomični lineal shodno prema duljini i srednjem promjeru
trupca, može se kubični sadržaj trupca odma odčitati i to na jednu desetinku
m´ sasvim točno, dočim se druga desetinka dosta lako, a za
praktičnu porabu i dosta točno ocjeniti može. Ova sprava dobro će doći
šumarom, šumskim trgovcem, pak osoblju pilana i u obće svim onim,




ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 55     <-- 55 -->        PDF

- 53 —
koji imadu što brže znatnu množinu trupaca kubicirati. Ova se sprava
može dobiti kod tvrdke Neuhofer i sin u Beču I. Kohlmarkt 8, dakle
tvrdke, koja je i u naših šumarskih krugovih dobro poznata. Ova tvrdka
prodaje jeftinije i opet skuplje exemplare ove sprave. Jeftiniji exemplari
sa razdjelbom na kartonu — nu dobro lakiranom, da izvržena nepogodam
vremena bolje ođolievati može — i uputom o uporabi prodaju
se po 5 for-, đočim se skuplji exemplari od šimširovog drva gradjeni, dobivaju
za cienu od 12 for.


Prra šninarska škola u Austriji. Marljivim iztraživanjem pošlo
je profesoru višeg šumarskog učilišta u Weisswasseru u Češkoj F. Mockeru
za rukom, da dokaže, da ne stoji obći nazor, da se je u Austriji
tek nekoliko decenija kašnje nego u Njemačkoj otvorila prva šumarska
škola. U br. 828. »Oesterr. Forst- und Jagdzeitung« od prošle godine priob(
5io je prof. Mocker obširan članak, iz kojega proizlazi, da je za ono
vrieme znameniti šumarski stručnjak, šumaruik grofa Rottenhana Ivan
Ehrenwerth u lovačkom dvorcu Plattenu kod Komotave u Češkoj otvorio


g. 1763. prvu šumarsku školu, koju je polazilo godimice 20—30 djaka
i to ne samo domaćih, već i stranih iz Njemačke. Ova je škola uživala
liep glas i dala navlastito Češkoj mnogo vrstnih i naobraženih šumara,
da, upravo osjegurala prvenstvo češke gledom na racionalno šumarenje.
Sam grof Rottenhan mnogo je cienio Ivana Ehrenwertha, osjegurao mu
liepi i za ono vrieme razmjerno visoki dohodak. Da se vidi, kako su već
onda cienili i nagradjivali vrstne šumare, zanimivo je i spomena vriedno,
kakove je sve dohodke grof Rottenhan Ehrenwerthu osjegurao. Dekretom
od 1. svibnja godine 1772. doznačena je Ehrenwerthu plaća od godišnjih
1336 for. u novcu, osim toga obilan deputat, i to: 46 vjedara domaćeg
piva, 8 vagana pšenice, 69 vagana raži, 6 vagana ječma, 6 vagana graha,
476 vagana zobi, 224 funte maslaca, ICO funti sira, 252 mjerčice soli,
44 hvata mekanih ogrievnih drva i 2 bukve, 4 telića, 2 jarca, 60 kom.
piladi, 4 košare jaja i 444 centi siena, U obće ima vriednost pripadaka
iznositi 800 for., a ako manje, nadomjestit će mu se manjak iz grofovske
blagajne. Ehrenwerth podučavao je svoje učenike u svih predmetih sam,
kod kuće držao je predavanja u školi, a osim toga vodio je svoje učenike
mnogo i u šumu na vježbe. Sam car Josip II. putujući po češkoj
navratio se je Ehrenwerthu, pregledao je njegovu školu, javno ga pohvalio
i nagradio sa 100 carskih dukata. Ehrenwerth stekao je razna
odlikovanja, a valjda i tek zadobio plemstvo — da li je već od poroda
plemićem bio, nezna se — pa je g. 1791. prešao u državnu službu. Tim
je prestala njegova škola. Ehrenwerth umro je u visokoj starosti u 95.
godini obće štovan u Pragu g. 1834, gdje je u mirovini zadnje dane
svoga života sproveo. Ehrenwerth bio je tako sretan, da je plodove svo