DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 53 <-- 53 --> PDF |
51 račun godinu 1899., predložen XXII. redovitoj glavnoj skupštim, obdržavauoj u Zagrebu. ^ § s Predmet a c5 a. o O Pokrije (Prihod): 1 Novčani ostatak koncem gođ. 1898 —.— 200 2 Prihod „šumarskoga doma" —.— 5016 3 Podpora zemlje za promicanje družtvenih svrha.. 600.— 6e 5 Prinos podiipirajnćih članova 490.-500 6 članarina I. razreda (136 članova) 822^8 1675 7 članarina II. razreda (644 člana) 913. -1288 8 Predbrojnina za i^Šumarski list" 139.80 190 9 Ini prihodi (upisnina, diplome, medjutimni kamati i t. d.) 34.06 40 10 Prihod pripomoćne zaklade 330.f6 200 Ukupno 3935.69 9909 U Zagrebu , mjeseca listopada 1898. Predsjednićtvo hrv.-slav. šumarskoga družtva |
ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 54 <-- 54 --> PDF |
- 52 Nova pilana u Bosni. Kao što raste broj novih modernih pilana u nas, tako raste broj takovih pilana i u susjednoj Bosnoj. Polag »Oesterr.-ungar. Centralblatt fiir Walderzeugnisse« podigla je sada u Kobiljem dolu u Bosnoj tvrdka g. Felterinelli i dr. veliku svim modernim zahtjevom odgovarajuću pilanu, koju je nedavno sam g. zajednički ministar za financije pl. Kallay točno pregledao i o uzornom se uredjenju iste osobito pohvalno izrazio. Čitava pilana zauzima nadkriveni prostor od 1850 m^, a od toga odpada na samu strojarnicu, brusaonicu i kovačnicu prostor od 600 m*. Plastomenit. Ovim imenom prozvana je jedna vrst novoga t. z. bezdimnog baruta, koji se je u novije vrieme počeo u lovačke svrhe rabiti. Uza sve to, što se je taj barut pokazao mnogo jačim od običnog pušćanog baruta, ipak ne bi onim lovcem, koji nisu vauredno oprezni, taj barut preporučiti mogli, kao ni sve ine vrsti tog t. z. bezdimnog baruta, jer im je djelovanje prežestoko, ako se samo nešto veća količina tog baruta upotriebi. Navlastito pogibeljna je uporaba ovih vrsti baruta za onoga, koji ne razpolaže skupim i jakim novim oružjem, već je prisiljen starim i jeftinim oružjem loviti. Pomagalo za ijrzo kubiciranje liusova od Roulbičeka. Šumski mjernik g. E. Roubiček izumio je novo pomagalo t. z. »Rechenscbieber«, kojim je moći brzo pronaći kubaturu kusaca (trupaca, balvana), da se mjeri srednji promjer i duljina trupaca. Kako je poznato, obavlja se kubatura trupaca obično na temelju srednjega promjera, odnosno temeljnice i duljine trupaca t. j . sredna temeljnica umnoži sa duljinom trupaca, dakle polag Huberove formule ´(. h. Šumski trgovci gotovo se drugom formulom za kubiciranje trupaca i ne služe. Akoprem imade danas već u svakom šumskom koledaru skrižaljka, iz koje je moći odma odčitati stalnom promjeru odgovarajuću temeljnicu, pak umnoživ istu sa duljinom odma dobije i kubatura samoga trupca; ipak ide to sve još brže uporabom Ronbičekovog t. z. »Rechenschiebera«. Ova je sprava crtalo ili lineal dugačak 66 cm., a širok 6 cm. U sredini tog lineala nalazi se žljebasta izdubina ili babica, u kojoj se pomiče u istom smjeru drugi lineal, koji pokriva sredinu prvoga lineala na ´/g. Gornji dio nepomičnog lineala providjen je razdjelbom za duljinu, dočim se na doljnem nalazi mjedena pločica i u nju ugrebena marka. Pomični lineal imađe dvie razdjelbe i to jednu za promjere, a drugu za naznaku kubature trupaca. Stavi li se pomični lineal shodno prema duljini i srednjem promjeru trupca, može se kubični sadržaj trupca odma odčitati i to na jednu desetinku m´ sasvim točno, dočim se druga desetinka dosta lako, a za praktičnu porabu i dosta točno ocjeniti može. Ova sprava dobro će doći šumarom, šumskim trgovcem, pak osoblju pilana i u obće svim onim, |
ŠUMARSKI LIST 1/1899 str. 55 <-- 55 --> PDF |
- 53 — koji imadu što brže znatnu množinu trupaca kubicirati. Ova se sprava može dobiti kod tvrdke Neuhofer i sin u Beču I. Kohlmarkt 8, dakle tvrdke, koja je i u naših šumarskih krugovih dobro poznata. Ova tvrdka prodaje jeftinije i opet skuplje exemplare ove sprave. Jeftiniji exemplari sa razdjelbom na kartonu — nu dobro lakiranom, da izvržena nepogodam vremena bolje ođolievati može — i uputom o uporabi prodaju se po 5 for-, đočim se skuplji exemplari od šimširovog drva gradjeni, dobivaju za cienu od 12 for. Prra šninarska škola u Austriji. Marljivim iztraživanjem pošlo je profesoru višeg šumarskog učilišta u Weisswasseru u Češkoj F. Mockeru za rukom, da dokaže, da ne stoji obći nazor, da se je u Austriji tek nekoliko decenija kašnje nego u Njemačkoj otvorila prva šumarska škola. U br. 828. »Oesterr. Forst- und Jagdzeitung« od prošle godine priob( 5io je prof. Mocker obširan članak, iz kojega proizlazi, da je za ono vrieme znameniti šumarski stručnjak, šumaruik grofa Rottenhana Ivan Ehrenwerth u lovačkom dvorcu Plattenu kod Komotave u Češkoj otvorio g. 1763. prvu šumarsku školu, koju je polazilo godimice 20—30 djaka i to ne samo domaćih, već i stranih iz Njemačke. Ova je škola uživala liep glas i dala navlastito Češkoj mnogo vrstnih i naobraženih šumara, da, upravo osjegurala prvenstvo češke gledom na racionalno šumarenje. Sam grof Rottenhan mnogo je cienio Ivana Ehrenwertha, osjegurao mu liepi i za ono vrieme razmjerno visoki dohodak. Da se vidi, kako su već onda cienili i nagradjivali vrstne šumare, zanimivo je i spomena vriedno, kakove je sve dohodke grof Rottenhan Ehrenwerthu osjegurao. Dekretom od 1. svibnja godine 1772. doznačena je Ehrenwerthu plaća od godišnjih 1336 for. u novcu, osim toga obilan deputat, i to: 46 vjedara domaćeg piva, 8 vagana pšenice, 69 vagana raži, 6 vagana ječma, 6 vagana graha, 476 vagana zobi, 224 funte maslaca, ICO funti sira, 252 mjerčice soli, 44 hvata mekanih ogrievnih drva i 2 bukve, 4 telića, 2 jarca, 60 kom. piladi, 4 košare jaja i 444 centi siena, U obće ima vriednost pripadaka iznositi 800 for., a ako manje, nadomjestit će mu se manjak iz grofovske blagajne. Ehrenwerth podučavao je svoje učenike u svih predmetih sam, kod kuće držao je predavanja u školi, a osim toga vodio je svoje učenike mnogo i u šumu na vježbe. Sam car Josip II. putujući po češkoj navratio se je Ehrenwerthu, pregledao je njegovu školu, javno ga pohvalio i nagradio sa 100 carskih dukata. Ehrenwerth stekao je razna odlikovanja, a valjda i tek zadobio plemstvo — da li je već od poroda plemićem bio, nezna se — pa je g. 1791. prešao u državnu službu. Tim je prestala njegova škola. Ehrenwerth umro je u visokoj starosti u 95. godini obće štovan u Pragu g. 1834, gdje je u mirovini zadnje dane svoga života sproveo. Ehrenwerth bio je tako sretan, da je plodove svo |