DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1899 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 69 — Nekoje šumsko drveće i grmlje. Omorika (Picea Oniorica; die Omorika Ficlite)o U svojoj radnji «Iglasto drveće i grmlje hrvatske flore»*, opisujem na prvome mjestu: Smrek u (Picea excelsa Link. ; Fichte), pa sam ujedno razložio, da smreka i «omorika» nije jedno te isto stablo i obećao, da ću ovu drugu naskoro opisati, kao veoma znamenitu vrstu iglastoga drveta. Onom sam prilikom iztaknuo, da je ime «omora» ili «omorika » prvi zabilježio Vu k za Crnogoru, dr. Panči ć za Srbiju, a biskup O. Vujići ć za l´osnu, ali i dodao, da je našemu narodu to ime skroz nepoznato. Do godine 1871. zvao je dr. Panči ć omorikom «jelu», ne znajući još onda, da je «omorika» posve nova vrsta Četinara, koja će iznenaditi cio botanički sviet. Panči ć je to ime valjda zabilježio po slušanju, nu pet godina kasnije prepoznao je u omoriki novu vrstu i ozvao ju P i n u s O m o r i k a**. Iste godine pisao je o omoriki C. Bolle u publikacijama botaničkoga družtva brandenburžkoga ; godinu dana kasnije upoznaje sa omorikom šumarski sviet M. Willkoinm , bivši profesor pražkog sveučilišta u radnji: «Ein neuer Nadelholzbaum Europas». Ova je radnja odtisnuta u «Centralblattu fiir das gesammte Forstwesen», kad je iste godine E. Purkinvn e priobćio radnju: «Eine asiatische Conifere in den Balkanlandern* u «Osterr. Monatsschrift f. Forstwesen». Glasoviti botaničari kao P. Ascherson, L. R e i c h e n- b a c h, E. Boissier (u Flora Orientalis), R. Wettstein, Wilhelm i Hempel, pisali su o omoriki, a pisalo se o njoj ne samo njemački i latinski, već i englezki (M. Master s u Journ of the Linn. Soe. Botany. 1886.). I u najnovije doba svraća se omoriki još uvjek velika pozornost. Godine 1897. napisao je Lak o vi tz u «Forstliche * šumarski list 1898. ** Eine neue Conifere iu đ. ostlichen Alpen; Omorika, nova fela četinara u Srbiji, Biograd 1886.; Additamenta ađ floram principatus Serbiae. 1884. |