DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1899 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 71 — Sabravši dr. Wettstei n i službene podatke u jedno, daje nara o razširenju omorik e ovaj pregled: Bosna . U kotaru srebrnačkom oko Igrišnika i Slemača, na južnim obroncima Tovarnice i Ljutice u visini od 950— 1120 m., na tlu vapnovitu. U kotaru visegradskom oko Stolca, gdje zaprema 20 ha. površine (1400—1600 m.), po Bornmiilleru i u Dugom dolu. U kotaru rogatačkom oko mjesta Mentaluke, oko Sarajeva na Ozrenu u gustim hrpama. Za Srbiju smo mjesta spomenuli, dočim u južnoj Bugarskoj raste na Rhodope-gorju kod Belove, kako rekoše profesoru Cohnu , kad je posjetio gospodarsku školu u Sadovi, gdje se čuva omašno stablo bez kore, grana i iglica. Tako u svojoj razpravi Wettstei n g. 1891., kad je izašla «Flora Bulgarica » od J. Velonovsky-a, koji nam «omorike» za bugarsku floru ne navodi, pa je nema ni u «Suplementumu I.», koji je štampan u Pragu lanjske godine. Velenovsk j nam navodi za Bugarsku jelu («ela» bugar.), smreku, borove Pinus Peuce, kojega Bugari zovu «mura», P. silvestris («bor» i «borika») i klekovinu (bugar. «klek» ; P. Mughus) dočim za omoriku piše ovo: «Die Omorika-Fichte wird auch fiir Bulgarien, u. zw. fiir das Rhodopegebirge oberhalb Belovo angefiihrt (W ettstein ; F i a 1 a; Zwei interessante NadelhSlzer d. bosnischen Waldes, Wien 1893.) Dieser Standort wurde in neuerer Zeit durch Niemande n bestatigt und ist trotz meinem emsigen Nachforschens die Omorika in Bulgarien niemanden bekannt (nicht einmal irgendwo den Landbewohnern in Rhodope). Auch J i- r i č e k ist diese Konifera aus Bulgarien nicht bekannt. Trotzdem ist die Wahrscheinlichkeit des Vorkommens der Omorika-Fichte in der lihodope nicht ausgeschlossen (p. 385.)». Za Crnogoru nisu pojedina staništa još sigurna, pa ju botaničari Szyszylowicz, Ascherson, Kanitz, Knapp, Pantocsek, Baldacci, u svojim radovima ni ne spominju, a dr. Pančid je zabilježio samo po pripoviedanju, nu dr. W e 11 s t e i n na |