DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1899 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 78 —


ružom Rosa rubrifolia. Spušta se dapače i na Grobničko
polje, jer raste kao grm po pećinama u koritu potoka Sušice
sa Rhamnus saxatilis, Coronilla emoroides
i Viburnum Lantana.


On te dapače iznenadjuje na vapnenim pećinama u dolini
Rječine dalje Zaklja, gdje ima i Alnus glutinosa, CarpinusDuinensis,
Sorbus germanica, pai neke
papradi, a medju ovima i bujadka (Aspidium Filia mas).


U horizontalnom pravcu širi se bieli javor srednjom i
južnom Fvropom do Kavkazije, te mu je postojbina malone
suglasna sa postojbinom jele, nu kulturom proširila se ona
prama sjeveru i zapadu, pa raste na britanskim otocima i u
Norvežkoj još kod 640 sj. širine. U vertikalomu pravcu uzpinje
se u Alpama 1600—1700 m., pak ga ima u nas na Velebitu
i Pliševici, gdje je ponajveć grmolik.


Obzirom na tanji ili deblji list, duljinu i oblik lapova,
oblik podine, perutke i t. d. opisali su botaničari više odlika,
dočim gojimo u vrtovima varijete sa bielo-pjegavim lišćem (var.
albo-variegatum), crvenim ili crvenoastim lišćem (var. purpurascens)
i dr.


Odličan je drug bieloga javora, mij e ča k (Acer platanoides;
Spitzahorn), za kojega nam Šule k u svom «Jugoslavenskom
imeniku bilja;> bilježi i imena: mlieč, mliečić, mlječika
», pak i «mlečika^> dočim smo u Zumberku lanjske godine
zabilježili ime «mličik» (Stojdraga, odnosno Poklek), kako taj
javor zovu i u Vidovcu kod Varaždina. U nas je m 1 j e č a k
(tako ga zovu u Gorskom kotaru) riedak zastupnik bukove
šume, gdje je obično grm, a redje tanahno i svačijem oko milo
stabalce, koje rado druguje i sa crvenim javorom. U perivojima
razvija se U visoko i debelo stablo.


Peteljke su 4—20 cm. duge i obično crvene, plojke 5—16 cm.
duge i toliko široke, dlanasto 4 krpaste, obično sa srcolikom
podinom. Više ili manje trouglasti lapovi su zašiljeni, šiljastozubati,
s obih strana sjaj: o-zeleni, goli ili na naličju samo
uzduž žilica dlakavi*.


* U zumberku zovu peteljku „pecalj"; lice „naprav": naličje „naopako".