DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1899 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 79 —


Pupovi su u mlječka jajoliki ili krugljasto-jajoliki i tupkasti,
pokriveni sjijno-crvenim ili crveno-zagasitim, tupim,
rebrastim ljuskama, koje su na obrubu fino trepavaste, pa ih
ima manje od biela javora, nu u obih su nježno narovani.
Postranični pupovi priljubili se sjajno-zagasitim mladicama.


Mlječak se razvije (dozrije) prije od biela javora, a cvate
prije, što je izlistao ili prema lokalnim okolnostima kad i lista
ili kratko po izhstanju. Cvjetovi su, osim onih, koje spomenusmo
za bieli javor, na raznim stablima prividno, dvospolni
ženski ili samo mužki.


Zućkasto-zeleni lapovi i latice su nježnim žilicama izcrtane.
Plodovi su do 4:^.2 cm. dugi, goh, široki i jako splošteni, krilca
su široka, polujajolika, tupa, zavinuta, Srcolike su supke zašiljene
i nazubkane, čime se razlikuju od supka biela javora.


Krastačina (Borke) je u mlječka sucrna, pa se ne Ijušti,
dočim je n biela javora jasno-zagasita, pa se Ijušti u opruženim
(flach) ljuskama.


Mlječak se širi sjevernom (u Skandinaviji i Finlandiji do
61—62° sjev. šir.) i srednjom Evropom sižndi u Kavkazke
zemlje, u Armeniju i sjevernu Perziju. Južno se prostire sjevernim
zemljama balkanskoga poluostrva, Dalmacijom, srednjom
Italijom, pa do centralnih Pireneja, dočim u zapadnoj Evropi
manjka*.


U vertikalnom pravcu ne uzpinje se tako visoko kao bieli
javor, u srednjoj Njemačkoj po prilici do 500 m. n Bavarskoj
šumi do 1114 m., u bavarskim Alpama srednja mu je visina
1000, najveća 1205 m.


U nas ima mlječka u Zagrebačkoj gori, gdje cvate mjeseca
svibnja oko Kraljičinog zdenca, pod Medvedgradom na Velikom
Rogu, na Lipi, Planini kod ČuČerja, ima ga na Tvanšdici, pa
smo na briegu Kozjanu kod Lepoglave našli i odebelo stablo,
ima ga na Samoborskoj gori (i na Samoborskom briegu),
Topličkoj gori, na Kalniku u Gorskom kotaru na Tičjaku kod


* Tako dr. Lorey, nu Nvman navodi mlječak i za Hercegovinu, Ornu goru,
pa i Grčku (Oonspectus Florae Europeae, p. 135.).