DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1899 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 80 —


Lica, oko Broda (grmolik), u Slavoniji na Papuku, u Krbavi
na podnožju Pliševice (po Kitaibelu) i druguda, pa gdjegod
bio pada u oči svojim gotičko-izrezuckanim lišćem, a ime mu
odtuda što mu se iz prelomljenih grančica, peteljka, rebarica,
ciedi mlieča n sok i toga radi ga Zagorci zovu «mlečec»*.


Oblikom je lista osobita vrsta javora žest, žesta, žestika,
žestikovin a (Acer tataricum; der tatarische Ahorn), koji
raste u ravnicama, po humju i u prigorju jugoiztoČne Evrope.
Ima ga po Njmanu u Ugarskoj**, Galiciji, Erdelju, Hrvatskoj,
Slavoniji, Moldaviji, Albaniji, Bosni, Hercegovini, Crnoj gori,
Srbiji, Bugarskoj***, Traciji i siže do Kavkaza. Listovi su na
istoj grančici razne veličine i razna oblika: eliptično-dugoljasti,
srcoliko-dugoljasti, cjeloviti ili krpasti, oštro i dvostruko pilasti,
na licu i naličju zeleni.


Zest cvate krasnim, uzpravnim bielim grozdovima, koji
se medju lišćem iztiču, a po gotovo pada u oči, kad se zakiti
gustim crvenim plodovima, kojima se i odava kao javor, jer
ga po listu kao takova ne bismo prepoznali.


V


Zest je obično grmolik, kora mu je sucrna, pa se ne Ijušti.
U nas je običniji u Slavoniji, koja je više ravna, nego u Hrvatskoj.
Tamo raste uz šumske okrajke sa lipom, topolom,
grabrom, jasenom, pa ga ima n. pr. u šumi Lipiku kod Osieka,
ne manjka u Požežkoj dolini, na Fruškoj gori; u Zagrebačkoj
gori našao ga W o r m a s t i n i na Planini kod Cučerja, gdje
ima od njega u šumi i veliko stablo, a dr. K 1 i n g g r a f f oko
Sv. Helene. Schlosser i Vukotinović navode ga za
Varaždinske Toplice, Guščerovec, Peščenicu, Vidrenjak u Moslavini,
a prvi ga našao i izmedju Karlovca i Bosiljeva.


Zest cvate u nas mjeseca svibnja, mladice su mu zagasite,
sitni pupoljci pokriveni crvenim, na obrubu sucrnim, golim


* Po dr. K. Ko ehu taj je sok „ziemlich zuckerreich" (Denđrologie, I. Th.,
p.
529,).
** U sveučilištnom herbaru ima pojedinaca sa Cepeljskoga otoka i iz šume
kod Futoka.
*** Bugari zovu ovu vrstu javora „javor-i „šestil" (Velenovski : Flora
Bulgarioa. Suplementum I. Prag 1898.).