DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1899 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 81 — ljuskama. Kao uresan grm uspieva još u Englezkoj i Norvežkoj, ovdje još i oko Drontheima. U Grčkoj (Kjllene, Parnas), Srbiji, Hercegovini i Crnoj gori (po Njmanu), pak Bosnoj (Hempel Wilhelm) raste Acer Heldreichii, koji po Paxu spada u hrpu «Spicata», u koje su prašničke niti mužkih cvjetova osobito duge, ucvasti ponajviše vitke, koturac (discus) razvit. Taj je javor srednje veličine, sive kore; krupno-zubato i trodjelno lišće je sjajno, tamno-zeleno, nalik listu vinove loze, koje je na naličju dlakovo samo uz žilice. Zudkasto-zeleni cvjetovi porasli su u klasu, plodovi su goli ili dlakavi*. Za hrvatsko primorje, iztočnu Istriju, Dalmaciju veoma je značajna vrsta javora š e s t i 1 j (Acer monspessulanum ; der dreilappige Ahorn, Franzoischer Ahorn, Franzoischer Mas- holder). Šestilj raste ne samo u svim zemljama Sredozemnoga mora, ved i u južnoj Ugarskoj, Kranjskoj (i na Nanosu) južnom Tirolu, u južnoj i zapadnoj Švicarskoj, dapače i u nekim krajevima Njemačke, u Srbiji, Macedoniji, Tesaliji, a u Hercegovini kod Mostara odkrili su križanac ove vrste i klena (Acer campestre), kojeg je dr. Barbas nazvao A. Bornmiilleri. U nas raste šestilj u cielom Primorju, ali i u Lici oko Ljubova i na Vrebačkoj staji dapače ga «Flora Croatica» (p. 385) navodi i za južne obronke Ivanščice u Zagorju. Bieli javor vodoljubno je šumsko drvo, nuždno mu je svježe tlo, uspieva liepo i tamo, gdje ima pištalina, dočim *je šestilj stablo krševita tla, stablo primorskih krasa i rudina, gdje na vapnencu kamenu i primorskoj zemlji crljenici raste sa koprivičem (Celtis australis), jasenom (Fraxinus ornus), grabrićem (Ostrja carpinifolia), crnograbom (Carpinus Duinensis). Druguje i sa ostružnicom (Rubus ulmifolius), drienom (Cornus mas), zelenikom (Philljrea), veprincem (Ruscus aculeatus), šmri * 22. srpnja g. 1894. našli smo jedan javor u Požežkoj dolini kod Latinovca, koji nam je oblikom lista pao u oči osobito, ali ga do sada ne odredismo, jer nam manjka potrebita izporedjujuća gradja. Listom nalikuje na A c e r TI e 1 d r e i c h i i, samo mu je naličje „pusteno". |