DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1899 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 82 — kom (Juniperus Ozjcedrus i macrocarpa), a laži po njem kad kada zimzelena vrsta i paroge (Ruscus acutifolius), dočim mu se okolina tla premetne u nebesku modrinu, kada je procvao kus ili žalfija (Salvia officinalis) ili s njime obilno druguje opjevano smilje i raznobojna bresina (Satureja variegata). Kod Bakra je u tome zanimiva šuma Bukovo , gdje je tlo krševito, koje se s proljeća iztiče dva puta. Kad je u ožujku ili travnju procvao šestilj, ciela šumica požuti, nu kasnije, kad je procvao jasen ili jesen od opojno mirisavih cvjetova zabieli. Tužno ono naše Podgorje bilo bi i tužnije, da nema šestilja, jedinog mu tu i tamo nakita, koji svojim brojnim cvjetovima hoće da prikrije bliedi onaj kostur hrvatskoga krasa. Kadkad zagledaš medju stienama i škropama samo jedno stablo, koje tu stoji poput ogromne kite cvieća ili ga vidiš u selu ili kraj crkve ili i na groblju, koje ti se oda već iz daleka liepom zaokruženom krošnjom kao šestilj*. U Primorju bude 4—6. m. visoko stablo, sucrne kore, nu kad stoji osebice, udeblja neobično, zaokruži se osobito liepo, podaje gustom krošnjom ugodan hlad, pak pred crkvama zamienjuje lipu. Osobito su liepa ona stabla oko crkve Sv. Kuzme, više Bakra, a dva čuvena orijaša kod Zastienica izpod Grobnika, koji imadu u premjeru 6—7 dm. Šestilj cvate prije izlistanja, cvietci su sumporasto-žuti u grunjide (Doldentraube) sabrani, svaki na udugačkoj žutoj, tanahnoj pepeljki. Prašnika je 8, žute su takodjer boje, vise iz vjenčića, u kojem je 10 latica svrstano u dva reda. Našli smo, da iz sitnih, šiljasto-jajolikih, zagasitih i golih pupoljaka izbije 6—12 cvjetaka. Plodovi, koji dozrievaju koncem srpnja, su goli, krilca im uzpravljena, crvenkasta, riedko razmaknuta, već se obično pokrivaju. Lišće je gladko, dosta kruto, na licu tamno-zelenosjajno, na naličju pepeljavo. List nalikuje listu crvene djeteljine, razdieljen je u tri tupe ili šiljaste križke, koje su obodom cje * (_)d Senja do Karlobaga najpitomiji je kraj oko Prizna, najbujnija oaza na podnožju gvozdenog Velebita, jer je tu medju stjenama poraslo do 100 stabala Sestilja. |