DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1899 str. 28     <-- 28 -->        PDF

- 82 —
kom (Juniperus Ozjcedrus i macrocarpa), a laži po njem kad


kada zimzelena vrsta i paroge (Ruscus acutifolius), dočim mu


se okolina tla premetne u nebesku modrinu, kada je procvao kus


ili žalfija (Salvia officinalis) ili s njime obilno druguje opjevano


smilje i raznobojna bresina (Satureja variegata).


Kod Bakra je u tome zanimiva šuma Bukovo , gdje je
tlo krševito, koje se s proljeća iztiče dva puta. Kad je u ožujku
ili travnju procvao šestilj, ciela šumica požuti, nu kasnije, kad
je procvao jasen ili jesen od opojno mirisavih cvjetova zabieli.


Tužno ono naše Podgorje bilo bi i tužnije, da nema šestilja,
jedinog mu tu i tamo nakita, koji svojim brojnim cvjetovima
hoće da prikrije bliedi onaj kostur hrvatskoga krasa.
Kadkad zagledaš medju stienama i škropama samo jedno stablo,
koje tu stoji poput ogromne kite cvieća ili ga vidiš u selu ili
kraj crkve ili i na groblju, koje ti se oda već iz daleka liepom
zaokruženom krošnjom kao šestilj*.


U Primorju bude 4—6. m. visoko stablo, sucrne kore, nu
kad stoji osebice, udeblja neobično, zaokruži se osobito liepo,
podaje gustom krošnjom ugodan hlad, pak pred crkvama zamienjuje
lipu. Osobito su liepa ona stabla oko crkve Sv. Kuzme,
više Bakra, a dva čuvena orijaša kod Zastienica izpod Grobnika,
koji imadu u premjeru 6—7 dm.


Šestilj cvate prije izlistanja, cvietci su sumporasto-žuti u
grunjide (Doldentraube) sabrani, svaki na udugačkoj žutoj, tanahnoj
pepeljki. Prašnika je 8, žute su takodjer boje, vise iz
vjenčića, u kojem je 10 latica svrstano u dva reda.


Našli smo, da iz sitnih, šiljasto-jajolikih, zagasitih i golih
pupoljaka izbije 6—12 cvjetaka.


Plodovi, koji dozrievaju koncem srpnja, su goli, krilca im
uzpravljena, crvenkasta, riedko razmaknuta, već se obično pokrivaju.
Lišće je gladko, dosta kruto, na licu tamno-zelenosjajno, na naličju pepeljavo. List nalikuje listu crvene djeteljine,
razdieljen je u tri tupe ili šiljaste križke, koje su obodom cje


* (_)d Senja do Karlobaga najpitomiji je kraj oko Prizna, najbujnija oaza na
podnožju gvozdenog Velebita, jer je tu medju stjenama poraslo do 100 stabala Sestilja.