DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1899 str. 46 <-- 46 --> PDF |
^ 100 — dužičara, te je povjerio prošle godine g. P. iz V., da sastavi družba hrvatskih dužičara njih 100 na broju, da podju u Spaniju izrađjivati francusku dužicu u šume, koje je on tamo kupio više za pokus, pa da vidi, hoće li se ta proizvodnja izplatiti. Doista sastavio je g. P. družbu od stotinu sve samih naših dužičara i otišao s njima prošloga proljeda kopnenim putem preko Italije i Francuske u Spaniju. Španjolci su družbu — kao poznati kavaliri — Ijubezno i svirkom dočekali. Putujući još od zadnje željezničke postaje dosta daleko pješke, stigoše naši ljudi sretno u kršne planinske hrastike pokrajine Asturije i počeše praviti francusku dugu. Uvjeti su bili dosta povoljni. Radili su uz nadnicu od jedne forinte na dan, a put im je bio plaćen tamo a i natrag, ako bi se možda za dva mjeseca već vratiti htjeli. U to je buknuo španjolsko-amerikanski rat, u Španiji sve uzavrelo i proglašeno obsadno stanje, pa jer se je bilo bojati eventualno i gradjanskoga rata, vratila se je družina iza kratkoga vremena od kojih 2 mjeseca natrag kući. Da je g. Gairard u toj dalekoj zemlji htio sa hrvatskim! dužičari proizvoditi francusku dužicu, dokazom je, da naši dužičari doista zaslužuju onaj dobri glas, sa kojega slove. Bavarski radnici u naših šumali. Ove zime imali smo priliku viditi bavarske radnike Njemce u šumi kr. gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcih kod posla. Da se poprave i prošire štale križevačke ratarnice, prodano je dozvolom vis. kr. zemalj. vlade 281 komad hrastovih stabala, koje je na javnoj dražbi kupila zagrebačka tvrdka H a r 11. Ova je tvrdka preprodala trupce, koji su se iz pojedinih hrastova izvaditi mogli, poznatoj tvrđki Moor i drug iz Wiirzburga u Bavarskoj. Ta je tvrdka dala većinu ovakovih trupaca na razne načine — većinom oštro osmokutno — otesati, odnosno trupce na debljem kraju, na kojem su mnogi nepravilni bili, zaokružiti. U tu svrhu rabi tvrdka svoje vlastite radnike, koji nam rekoše, da za tvrdku već više godina po hrvatskih šumah rade. Ti radnici rade doista osobito krasno i marljivo, nu imadu i znatno bolju plaću od naših. Kako čujemo, dobivaju oni dnevno 2^1^ forinta. Kad su svetci ili kakovo nevrieme, da se raditi ne može, plaća im se nadnica od 1 forinte. Ako je ikako moguće, ne stanuju ti radnici u šumi samoj, poput naših šumskih radnika, već si uzmu stan u kojoj kući blizu šume, gdje i večeraju. U jutro pojedu takodjer već kod kuće štogod, nu čim svane, oni su kod rada. D šumi kr. gospodarskog i šumarskog učilišta radilo je osam takovih radnika, koji su bili pod nadzorom jednog — valjda najstarijeg i najvještijeg — koji je medjutim s njima zajedno radio, naime tesao, kao i svi drugi. 0 podne objeduju oni n šumi, te poput naših radnika imadu dječarca, koji im kuha. Nu jelo je njihovo kud i kamo bolje od jela naših radnika. Dočim se uaši radnici skoro izključivo pa |