DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1899 str. 46     <-- 46 -->        PDF

^ 100 —


dužičara, te je povjerio prošle godine g. P. iz V., da sastavi družba
hrvatskih dužičara njih 100 na broju, da podju u Spaniju izrađjivati
francusku dužicu u šume, koje je on tamo kupio više za pokus, pa da
vidi, hoće li se ta proizvodnja izplatiti. Doista sastavio je g. P. družbu
od stotinu sve samih naših dužičara i otišao s njima prošloga proljeda
kopnenim putem preko Italije i Francuske u Spaniju. Španjolci su družbu


— kao poznati kavaliri — Ijubezno i svirkom dočekali. Putujući još od
zadnje željezničke postaje dosta daleko pješke, stigoše naši ljudi sretno
u kršne planinske hrastike pokrajine Asturije i počeše praviti francusku
dugu. Uvjeti su bili dosta povoljni. Radili su uz nadnicu od jedne forinte
na dan, a put im je bio plaćen tamo a i natrag, ako bi se možda
za dva mjeseca već vratiti htjeli. U to je buknuo španjolsko-amerikanski
rat, u Španiji sve uzavrelo i proglašeno obsadno stanje, pa jer se je bilo
bojati eventualno i gradjanskoga rata, vratila se je družina iza kratkoga
vremena od kojih 2 mjeseca natrag kući. Da je g. Gairard u toj dalekoj
zemlji htio sa hrvatskim! dužičari proizvoditi francusku dužicu, dokazom
je, da naši dužičari doista zaslužuju onaj dobri glas, sa kojega slove.
Bavarski radnici u naših šumali. Ove zime imali smo priliku
viditi bavarske radnike Njemce u šumi kr. gospodarskog i šumarskog
učilišta u Križevcih kod posla.


Da se poprave i prošire štale križevačke ratarnice, prodano je
dozvolom vis. kr. zemalj. vlade 281 komad hrastovih stabala, koje je na
javnoj dražbi kupila zagrebačka tvrdka H a r 11. Ova je tvrdka preprodala
trupce, koji su se iz pojedinih hrastova izvaditi mogli, poznatoj
tvrđki Moor i drug iz Wiirzburga u Bavarskoj. Ta je tvrdka dala većinu
ovakovih trupaca na razne načine — većinom oštro osmokutno —
otesati, odnosno trupce na debljem kraju, na kojem su mnogi nepravilni
bili, zaokružiti. U tu svrhu rabi tvrdka svoje vlastite radnike, koji nam
rekoše, da za tvrdku već više godina po hrvatskih šumah rade. Ti radnici
rade doista osobito krasno i marljivo, nu imadu i znatno bolju plaću
od naših. Kako čujemo, dobivaju oni dnevno 2^1^ forinta. Kad su svetci
ili kakovo nevrieme, da se raditi ne može, plaća im se nadnica od 1 forinte.
Ako je ikako moguće, ne stanuju ti radnici u šumi samoj, poput
naših šumskih radnika, već si uzmu stan u kojoj kući blizu šume, gdje
i večeraju. U jutro pojedu takodjer već kod kuće štogod, nu čim svane,
oni su kod rada. D šumi kr. gospodarskog i šumarskog učilišta radilo je
osam takovih radnika, koji su bili pod nadzorom jednog — valjda najstarijeg
i najvještijeg — koji je medjutim s njima zajedno radio, naime
tesao, kao i svi drugi. 0 podne objeduju oni n šumi, te poput naših
radnika imadu dječarca, koji im kuha. Nu jelo je njihovo kud i kamo
bolje od jela naših radnika. Dočim se uaši radnici skoro izključivo pa