DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1899 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 104 —


Kao što u obće na amerikanska sveučilišta primiti se može onaj,
koji je svršio srednje škole ili ako takovih ne ima, to mora položiti
prijamni izpit. Oui, koji žele učiti šumarstvo, moraju se izkazati, da
znadu bar nješto i njemački. Naukovanje traje četiri godine. Pripadnici
države New-Tork ne plaćaju ništa, ostali plaćaju godišnje naukovninu
od 100 dolara. Dvie su godine opredieljeue za temeljne discipline, a dvie
za samo šumarstvo. Amerikanci su izim Bavaraca jedini, gdje će naukovanje
4 godine trajati, na čuje se, da će se na bečkoj visokoj školi
uvesti mjesto trogodišnje, četverogodišnje naukovanje.


Ogl


U biljevištu Sv. Mihovil i Kesten kr. nadzorničtva za pošumljenje
primorskoga krasa u Senju, razpoloživo je:


1. 80.000 kom. dvogod. biljka crnoga bora,
2. 35.890 dvogod. » jelve,
3. 164.460 trogod. » omorike,
4. 359.510 dvogod. » omorike,
5. 2.350 petgod. » ariša,
fi.15.560 dvogod. » ariša,
7. 5.000 petgod. » drenule,
8 585 šestgod. » murve,
9. 368 dvogod. » murve,
10. l.-zOO šestgod. » javora,
Ukupno 664.923 komada biljka, koje će se za nasade, rano u idućem
proljeću, na razne obćine (političke, mjestne, urbarske, imovne) kao i
na privatne sumoposjednike bezplatn o loco biljevište porazdielieliti
uzimajuć osobiti obzir na molitelje iz kraškog područja bivše vojne
Krajine i Primorja.


Područne oblasti, obćine, i privatni šumoposjeđnici, koji žele upitne
biljke u svrhu šumskih gojitba imati, neka dotične molbe neposredno
ovamo podnesu u neprefcoračivom roku do 20. siečnja 1899.*,
dočim će se ođprema upitnih biljka prema stigavšim prijavama i razpoloživom
broju idućeg proljeća obaviti i o tom molitelje pravodobno
obavjestiti.


U Zagrebu, 31. prosinca 1898.


Ban kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.


*Primili smo ovaj oglas prekasno za I. broj, pa ga moradosmo uvrstiti u slieđeeem
broju. Ako je već i premašen rok za prijave, ipak držimo, da ne će biti zgorega, da se
objelodani, jer će možda i nakon roka preostati štogod biljaka, koje bi se i kasnijim moliteljem
podieliti mogle.


Uređjuje Ivan Partaš, profesor šumarstva u Križeveih. Tisak C. Albrechta (Jos. AVltt asek).