DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1899 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 113 — A n t i p 0 L i rasla je na kirgizkim stepama kod Orenburga i na Aljaski. U sjevernoj Americi raste danas F. ferrugine a (F. americana), stvarajući velike šume, u kojima druguje sa nekojim hrastovima, kestenom, orahom (luglans nigra), tulipanovcem (Liriođendron tulipiferum) i sa Sassafras officinalis. Od ove vrsti poznamo dvie odlike F. ferruginea cochleata i F. f. pendula . Lišće je u ove vrste dulje i jace nazubljeno, a drvo osobito tvrdo. Raste u iztočnim krajevima Misisipija i siže do Floride. U Čile-u raste F. Dombeyi , bude orijaško stablo, a lišće joj «vazda zeleno», dočim je u druge vrste F. obliqu a izlistanje periodičko, što je u spomenutoj zemlji riedkost, a tako izlista i F. procera, u koje je drvo rebrasto i od osobite cijene. U Feuerlandiji rastu dvie vrste F. a n t a r c t i c a i F. betuloides , ova sa vazda zelenim lišćem. U umjerenoj Aziji raste osim obične bukve i osobito liepa F. S i e b o 1 d i i samo na Japanu. Australija ima nekoje veoma značajne vrste. Fagus Cunninghamii jest orijaško i zimzeleno stablo, koje bude i do 60 m. visoko; F. Gunni i raste u Tasmaniji, a osobito liepa F. Moore i u Novom Walesu. Na Novoj Zelandiji rastu F. fusca i F. Menziessi, od kojih prvu «Schwarzbuche», a drugu «Rotbuche» zovu, stvarajući šume do visine od 1500 m., dočim se F. Solandri uzpinje na 2000 m., a F. cliffortioides i do 2500 m. visoko*. Obi na bukva (Fagus silvatica; Buche) najvažnije je stablo Evrope. Sjeverno siže u Norvežku do 60"; sjevero-iztočno ide joj granica od ondje do Krima, raste n Kavkazu, u perzijskoj pokrajini Astrabad. U južnoj Evropi uspieva po gorama, te seže iz Grčke preko Gorja Tesalije, Albanije i Istrije, južnim podnožjem Alpa preko Apenina do Sicilije, ne manjka Korsiki i sjevernoj Spaniji, pa se u Alpama uzpinje do 1540 m, visoko. * Engler i Prantl vrstaju ove bukve pod rod Nothofagus (Natiirliche Pflanzenfamilieii) III. Th. 1 Abth., jj. 62. |