DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1899 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 179 —


Pravni liek može poprimiti:


1. na korist okrivljenog, on sam, njegov ženitbeni
drug, njegovi rodjaci u liniji uzlaznoj i silaznoj, njegov tutor,
a u slučaju, da je okrivljeni malodoban, njegovi roditelji i tutor
i proti njegovoj volji;
2. baštinici okrivljenika, koji nisu bili u nijednom od pod
1. spomenutih odnošaja s okrivljenim, samo poradi odluke o
privatno-pravnim tražbinama;
3. na štet u okrivljenog oštećeni;
To proizlazi (za područje bivše Vojne Krajine) iz §. 11.
cit. zakona od 24. listopada 1872., u kojem se odredjuje, da
proti presudi pol. oblastih I. molbe pripada svim učestniko
m pri kaznenoj razpravi utok na višju molbu. O oštedeniku
može se reći, da je učestvovao pri i´azpravi samo onda,
kada je istoj prisustvovao i tamo svoj odštetni zahtjev stavio.
U tom slučaju imade se smatrati učestnikom u smislu §. 10.
i 11. cit. zakona, pa stoga oštećeniku, ako je na kaznenoj
razpravi odštetni zahtjev stavio ili ako na razpravu nije ni
pozvan bio, a pozvati se je imao, pripada pravo utoka proti
odrešujućoj presudi.


U pol. postupovnim propisim, valjanim u provincijalu, nije
naročito odredjeno, komu pripada pravo, da poprimi pravni
liek. Stoga imadu se obzirom na ustanovu §. 71. šum. zakona
upotriebiti analogno propisi kaznenog postupnika.


Po §. 35. kp. ima se smatrati oštećenikom svaki, koji je
u svojim pravima povredjeu. Oštećenik se može po §. 415.
al. 4. kp. poprimiti priziva proti odrešujućoj presudi poradi
ništovnih razloga, nu to samo onda, ako nije bio pozvan na
razpravu ili ako je bio na razpravi prisutan, ter tamo stavio
odštetni zahtjev.


S toga nije u tim slučajevima izključeno pravo oštećenika,
da i proti pol. kaznenoj presudi poprimi pravo utoka.