DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1899 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 189 — strm od 31—45", pećinast od 45" dalje. Kut naklona može se ustanoviti ili neposrednim pokusnim mjerenjem kuti, ili iz izmjerene razite i kose udaljenosti dvijuh točaka ili iz vojničkih mapa. d) Opi s tla. Opis tla spada kod zaštitnih šuma medju najvažnije točke strukovnog obnašašća, pošto je često puta sastav i sadanje stanje šumskoga tla jedino odlučno o tom, da li će se šuma proglasiti zaštitnom šumom ili ne. Pri tom se ima opisati: a) vrst gorja ili temeljnog kamenja), P) sastav (mineralne sastavine, primjesa kamenja i količina crnice) Y) fizikalna svojstva (dubljina, čvrstoća, vlaga tla) i S) vanjsko stanje tla. Ad a) U pogledu vrsti gorja valja prije svega razlikovati, da li je šumsko tlo prvotno t. j . nastalo raztvaranjem neposredno pod njim ležećeg gorja (kamenja) ili je drugotno t. j . nastalo naplavom jur raztvorenog kamenja. Ad (i) Obzirom na sastav tla dovoljno je, da se napomene, da li je tlo glineno, ilovasto, pjeskovito ili vapnenasto, te da li ima primjese kamenja i u kojoj mjeri, konačno kolika je debljina humusa i to bez obzira na eventualni listinac. Ad Y) Fizikalna svojstva tla. Dubljina tla ovisi o debljini naslage, u kojoj se korenje razvijati može, te ga zovemo prema jakosti te naslage vrlo plitkim do 0*15 m., plitkim od 0"15—0*3 m., prihčno dubokim od 0*3—0´6 m., dubokim od 0 6—1*2 m., vrlo dubokim preko 1´2 m. Dubljina tla može se presuditi prema eventualnim vododerinama ili koritima potoka, koji se u šumi nalaze, ili se može ustanoviti posebno u tu svrhu izkopanim jamama. U svakom slučaju, gdje vrst temeljnog kamenja osobito upliva na rast drveća, valja to naročito iztaknuti. To je primjerice slučaj, kada pećinasto tlo, nepropustna ilovača i t. d. prieče, da se korenje ne može dublje razviti ili sprečavaju normalno kolanje vode u zemlji, prouzrokujući time opuzine tla. Isto je tako kod škriljavog kamenja za razvoj drvlja, kao |