DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1899 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 206 —


Kazne.


Kazan, kojoj podpadaju posjednici šuma, stavljenih temeljem
§. 19. i 20. 8. z. pod zabranu, navedena je u §. 15. zakona
od 26. ožujka 1894. (o uredjenju stručne uprave i t. d.).


Prema toj ustanovi zakona kazni se posjednik šume, ako
ne predloži u odredjenom roku gospodarstvenu osnovu odnosno
program, ili ako prekrši odobrenu gospod. osnovu (program),
novčanom globom, i to: kod šumah do 500 jut. od 100—300 fr.
kod šumah preko 500 jut. od 300—1000 for. Za izricanje
kazne nadležna je u prvoj molbi dotična kr. kot. oblast.


Dignuće zabrane.


Kad prestane pogibelj, koja je prietila osobam ili predmetom,
ili ako se ove inim načinom proti pogibelji osjeguraju, može
dignuti zabranu ona oblast, koja ju je odredila.


Postupak je pri tom onaj isti, koji smo razložili kod proglašenja
zabrane. A. B.


LIST-AJEC.


Osobne viesti.


Imenovanja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao
je imenovati: kr. kot. šumara X. činovnog razreda kod kr. ŽTip.
oblasti u Gospiću, Rikarda Schmidinger a kr. žup. šumarskim nadzornikom
IX. činovnog razreda sa sustavnim! berivi, ostaviv ga i nadalje
na dosadanjem mjestu službovanja; kr. šum. vježbenika kod kr. žup.
oblasti u Varaždinu Josipa J a kopc a kr. kot. šumarom XI. činovnog
razreda sa sustavnimi berivi, ostaviv ga i nadalje na dosadanjem mjestu
službovanja; abiturienta šumarstva Franju Raekog a privremenim kr.
šumarskim vježbenikom kod kr. žup. oblasti u Belovaru sa sustavnom
pripomoći; ribarnika na zemalj. dobru Božjakovina, Milana Drnić a kr.
šumarskim vježbenikom kod kr. žup. oblasti u Zagrebu sa sustavnom
pripomoći; abiturijenta šumarstva Nikolu Schubert a kr. šum. vježbenikom
extra statum kod kr. kot. oblasti u Krapini sa sustavnom pripomoći;
šumarskog pristava imov. obćine ogulinske Vjekoslava Bauer a




ŠUMARSKI LIST 4/1899 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 207 —


kot. šumarom iste imovue obćine, ostaviv ga i uadalje ua sadašnjem
mjestu službovanja; kr. šum. vježbenika kod kr kot. oblasti u Krapini,
Otona pl. Koritić a kr. kot. šumarom XI. einovnog razreda estra
statum kod kr. kot. oblasti u Križevcih sa sustavnim! berivi.


Izbor šamara. Šumarski vježbenik imov. obćiue ogalinske Vjekoslav
Buban j izabran je šumarom zem. zajednica Bribir i Grižane,
te je ovaj izbor već po kr. zemalj. vladi, orljelu za unutarnje poslove,
potvrđjen.


Premještenja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao
je premjestiti iz službenih obzira: kr. kot. šumara II. razreda
Milana Weiner a od kr. kot. oblasti u Grubišnompolju kr. kot. oblasti
u Kutini; kr. kot. šumara II razreda Gjurii Demetrović a od kr.
kot. oblasti u Križevcih, kr. kot. oblasti u Grubišnompolju; kr. kot.
šamara Bartola P 1 e š k u od kr. zem vlade, odjela za unutarnje poslove,
kr. kot. oblasti u Čabru ; kr. kot. šumara II. razreda Antuna Baličević a
na vlastitu molbu od kr. kot. oblasti u čabru, kr- kot. oblasti u Pakracu;
kr. kot šumara Nikolu Pleš u iz Kutjeva iz službenih obzira kr. kot.
oblasti u Križevcih sa sjedištem u Vrbovcu; kr. kot. šamara II. razreda
Tomu pl. Gvozdanovića na vlastitu molbu iz Vrbovca kr. kot.
oblasti u Požegi, sa sjedištem u Kutjevu; šum vježbenika Stojana Dragi ća
od kr. hrv. slav. dalm. vlade, odjela za unutarnje poslove kr. kot. oblasti,
u Slatini.


Umrli. Još početkom ove godine* umro je kr. kot. šumar kot.
oblasti u Kutini Milan Jambrušić . Pokojnik bio je absolvent domaćeg
šumarskog zavoda križevačkog, spadao je medju mladje domaće šumare,
a bio je od god. 1887. članom našega družtva. «Vječni mu pokoj!» —-
Dne 4. ožujka t. g umro je u Garešnici .losip pl. Aue umir. šumarnik
i šumarski procjenitelj. Pokojnik bio je sedamdesetih godina žup. nadšumarom
u Osieku i Rieci, pa je stoga i u naših starijih šumarskih
kriigovih dobro poznata ličnost bio. Kasnije uredjivao je prostrane državne
šume u Erdelju, gdje mu se je kao gorljivu lovcu zgodila nesreća, da
prigodom lova na jelene pao sa pećine do 12 met. visoke, slomio ruku,
a zadobio se vazda i teških nutarnjih ozleda, s kojih je kašnje pobolievao.
Prošav zbog toga u mir, proboravio je zadnje dane svojeg života kod
svojega sina Josipa, kot. šumara imov. obćine križevačke u Garešnici,
iz čiieg ga je naručja nemila smrt u 66. godini života ugrabila. Pokojnik
bio je pitomac poznate mariabrunske šumarske akademije, i u svojih
mladih danah danih častnikom c. kr. vojske, a odlikovan kolajnom za


* Mislili smo, da će nam koji od prijatelja ili znanaca pokojnikovih kakovih
podataka priposlati, stoga nismo već prije smrt ovoga našega člana obznanili.


ŠUMARSKI LIST 4/1899 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 208 —


hrabrost. «Slava mu!» — Dne 12. ožujka t. g. umro je u Zagrebu
Gjur o Pichle r kr. šumarnik u miru Pokojnik službovao je još za
bivše Vojne Krajine kod krajiške šumarske uprave, a kroz mnogo godina
rukovodio je taksacijonalne poslove kod kr. šumarskog ravnateljstva u
Zagrebu. U prijašajih godina bio je pokojaik član našega družtva, navlastito
sudjelovao je kod osnutka družtva, te je bio tada i odbornikom
istoga. «Labka mu zemlja*.


Proslava 40-godišnjice službovanja gg. šumarskog savjetnika


H. Grrunda i nađšumara F. Tvrznlka. Dne 26. veljače o. g obdržan
je u Zagrebu u prostorijab gostioničara Porstera banket u slavu 40-godišujeg
službovanja kr. šumarskog savjetnika Hugona G rund a i kr. nađšumara
Franje Tvrznik a u erarskoj službi.
Za tu svečanost najmljene prostorije bijahu od gg. posjetnika
dubkom napunjene, što je najboljim dokazom, koli mnogo uživaju rečena
dva činovnika simpatija kod svojih prijatelja, znanaca i sudrugova; da,
oni dodjoše iz blizih i iz dalekih krajeva, da izkažu svečarom osobito
svoje štovanje, ne žaleć ni truda ni troška.


Kr. nadšumarski ured u Vinkovcih bijaše zastupan po svom izaslaniku
Juliju Kuzmi kr. šumarniku, dočim je vel. g. odsječni savjetnik Ferdo
Zikmundovskj in corpore sa činovnici vlad. šum. odsjeka došao, dodjoše
i skoro svi upravitelji šumarija, podčinjenih kr. šumarskom ravnateljstvu
u Zagrebu.


Kod banketa, koji je započeo u 8 satih na večer, nizale su se zdravice
za zdravicom.


Najprije je oslovio vel. g. kr. šumarski ravnatelj Josip Havaš svečare
zanosnim govorom, orisavši iste u markantnim crtama kao gorljive
šumare, koji su požrtvovno i nesebičnim načinom posvećivali diljem svoga
službovanja sve svoje sile na oltar šumarstva, želeć im još dug život i
zdravlje na radost svojih prijatelja i svega šumarstva.


Zatim je nazdravio svečare liepim govorom g. kr. šum. računarski
savjetnik Mirko Klokočević od strane šum. računovodstva, a g. šumarnik
Ivan Kolar gg. posjetnikom svečanosti, imeuito v. g. odsječnoga savjetnika
Ferdu Zikmundovskoga, g. Roberta Fischbacha kr. šum. zem. nadzornika,
zatim g. Julija Kuzmu kr. šumarnika, kao i gg. žup. nadzor-
Andriju Borošića i M. de Bonna, te napokon kr. nađšumara g Miroslava
Brausila, kao najstarijeg člana izvanjskih državnih šumara.


Nakon podulje stanke uze g. odsječni savjetnik Zikmundovskj rieč,
da se zahvali na napitoj zdravici, a i^jedno, da nazdravi sa svoje strane
svečarom, oslovivši iste shodnom liepom besjedom. Isto je učinio i g.
Fischbah, dočim je g. Kuzma iztakuuo, da se na ovoj ugodnoj svečanosti
imamo jedino zahvaliti g. šum. ravnatelju Josipu Havašu, što
je od svih prisutnih priznano i sa burnim «Zivio» popraćeno.




ŠUMARSKI LIST 4/1899 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— 209 —


Time bude oficiozni dio svečanosti zaključen, na što si je družtvo
na predlog g. Fischbacha izabralo po starom hrvatskom običaja stolaravnatelja
u osobi g. šumara Koprića, pod čijim ravnanjem su se opet
redale zdravice za zdravicom najvećim dielom u slavu gg. svečara.


Sada pako, da se pobliže upoznamo sa biografijom gg. svečara.
Hugo Grun d kr. šumarski savjetnik rodjen 29. kolovoza 1837.
U Petronelu u Doljnoj Austriji svršio je veliku realku u Požunu g. 1855.
sa izvrstnim uspjehom. God. 1858. absolvirao je isti kr. šumarsku i
gospodarsku akademiju u Tharandu i položio je dne 23. listopada 1859.
državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva sa «odličnim»
uspjehom.
Naredbom vrhovnog vojnog zapovjedničtva u Beču od 25, siečnja
1859. imenovan je isti šumarom III. razreda i bude dodieljen bivšoj


c.
kr. krajiškoj slunjskoj pukovniji broj 4. na službovanje.
Odpisom visokog c. kr. ratnog ministarstva u Beču od 15. ožujka
1862. bude isti imenovan šumarom II. razreda, ostaviv ga i nadalje na
službovanju kod spomenute krajiške pukovnije.
Naredbom pako bivšeg c. kr. glavnog zapovjedničtva u Zagrebu
kao krajiške zemaljske upravne oblasti od 11. prosinca 1871. promaknut
bje isti na šumara I. razreda, đodieliv ga c. kr. šumskomu uredu u
Otočcu na službovanje, ali već god. 1872. imenovalo ga je isto vrhovno
zapovjedničtvo naredbom svojom od 23. siečnja 1872. nadšumarom II.
razreda, povjeriv mu ujedno vodjenje uprave kod bivšeg c. kr. šumskog
ureda u Gospiću, odakle je u tom svojstvu premješten naredbom rečenog
zapovjedničtva od 24. rujna 1873. k istomu zapovjedničtva na privremeno
službovanje, gdje je promaknut nadšumarom novoga sustava i to
naredbom od 1. kolovoza 1874.
Naredbom pako istoga zapovjedničtva od 2. srpnja 1876. bude isti
imenovan šumarskim inžiuirom VIII. dnevnog razreda, a naredbom od


17. siečnja 1877. šumarnikom II., te odpisom visokoga kr. ug. minist.
za poljodjelstvo, obrt i trgovinu u Budimpešti od 24. prosinca 1892.
šumarnikom I. razreda i pođieljen mu je previšnjim riešenjem od 24.
listopada 1897. naslov kr. šumarskog savjetnika uz oprost pristojba.
Od god. 1861., pa sve do konca siečnja 1872. bijaše povjereno
Hugonu Grudu uređjivanje šuma u brodskoj i u slunjskoj bivšoj krajiškoj
pukovniji; bio je i suradnikom kod izradbe zakona za odkup
šumskih služnosti, tičućih se šuma bivše Vojne Krajine.


Franjo T v r z n i k kr. nadšumar rodjen 6. siečnja 1833. u Nachodu


u Češkoj, frenkventirao je poslije, u Kraljevih dvorih svršene realke, u


god.
1852., 1853. i 1854. politehniku u Pragu, na kojoj su se i šumarske


15