DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1899 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 240 —


E. Rileari (Hemiptera).
Tetraneura Ulmi L.


1886. Požeška: Lipovljani 30. lip.
Na rubu šuma uz Savu su se šiške na lišdu nekojih bri


jestova u tolikoj množini pojavile, da su se pod teretom čak
grane prigniile.
Lecanium abietis.
1894. Zagrebačka: Zagreb 19. svib.


Danska metoda prorede.


Vrlo uvaženi stnikovnjak g. Dr. Metzger saobduje u IX.
i X. svezkn Miindener Forstliche Hefte, pod naslovom : »Diinische
Reisebilder« u kratko rad uzor-šumogojaca, danskih šumara.


Od svih tamo pomenntih metoda, najvažnija je za nas
metoda prorede, kojom se ovi služe; — koli s toga, što joj
je jezgra toli zrela, da će nedvojbeno iztisnuti do sada neobičajne
pojmove o svrsi i načinu prorede. — toli i stoga — što
se ta metoda i u nas, prem smo vrlo zaostali za intensivnim
šumarenjen Danaca, — može provesti, na znatan napredak
našega šumogojstva.


Navlas može ta metoda na uzgoj naših hrastika vrlo
povoljno djelovati.
S toga, neka mi bude dozvoljeno, da u kratko na nju
svrnem pažnju gg. kolega.


Danskom metodom prorede, nastoji se uzgojiti sastojina
iziskivane visine čiste deblovine, — uz što moguće znatniji
prirast u debljinu, dakle kako vidimo, ideal je: gradjevno drvo
proizvadjajuća šuma.


Pošto Danci, za svoje odnošaje, drže visinu od 15 m.
deblovine najunosnijom, — žele oni ovoj podati što veću
debljinu.




ŠUMARSKI LIST 5/1899 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 241 —


To se oni poslužuju ua sliedeći način:


Gusto slopljene mlade šume budu prvi put proredjene,
nakon što su polučile po prilici visinu od 7 m., što biva u
drugom ili trećem deceniju.


Vrlo umjerenom proredom, koja se svake treće godine
opetuje, vade se ponajprije individui nepovoljnog oblika debla,
bolestni i takove vrsti drva — koja se ne misle gojiti.


Od 40. godine počam — opetuje se proreda u sve to
duljem razdobju. Kao pravilo služi, da ta razdobja iznose toliko
godina, koliko je decenija sastojina stara. U toj dobi počima
osebujnost danske metode prorede.


Pošto su gore pomenutimi proredami sastojine od 40. godine
u toliko pročišćene, da nalazimo u njih samo stabla željene
vrsti drva, zdrava i uzpravna, postaje svrhom prorede, vadjenje
stabala, koja smetaju napredak oblikom debla i krošnje prikladnije
razvijenih susjednih stabala.


Po prilici već u polovini uporabne dobe, izabire se potreban
broj na površini jednoliko razmještenih najvrstnijih stabala,
koja će u dobi neposredno pred uporabom moći predvidno
pokriti cielu površinu.


Prema tamošnjim odnošajima, dovoljno je za to na dobrom
tlu najviše 200, a na lošem do 300 stabala.


Njeki vlastnici šuma, dapače ta »izabrana« stabla trajno
označuju raztopinom vapna ili katranom — što je osobito
shodno tamo, gdje se mienjaju šumari, koji proredu rukovode.


Ta izabrana stabla štite se tečajem idućih proreda od
susjednih stabala u toliko, da im se podaje mogućnost željenog
uzrasta.


Glavna razlika te metode, od one u nas običajne sastoji se
u tomu, da za momenat, hoće li se proredom izvaditi koje
stablo, nije odlučna činjenica, da li je ovo potišteno.


Vade se tu naime u prvom redu stabla, koja ostalo bolje
poraslo stabalje, naročito u gornjih dielovih krošnje oštećuju,
jer se baš taj dio mora što bolje razvijati. Dolnji dio krošnje
treba da obumre i odpadne. Potonje se polučuje baš stabli,




ŠUMARSKI LIST 5/1899 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 242 —


koja su kraća od izabranog, jer se ova sa uspjehom bore sa
dolnjimi dielovi krošnje.
S toga danska metoda prorede baš iziskuje, da se navlas
ta potisnuta stabla za mladje dobe sastojine čuvaju.
Prema tomu vade se u mladjoj dobi stabla, koja su približno
iste visine sa izabranimi susjednim) stablima.
Kad su »izabrana stabla« polučila željenu visinu čiste
deblovine, prestaje pomodna uloga potištenih stabala.


Najnižji, iznad željene visine čiste deblovine porasli dio
krošnje, sad se više ne smije smetati u svom razvoju, naprotiv,
baš ovaj dio krošnje mora se od sada postrance znatno razviti.


S toga se od sada, pošto su ostala, razvoj gornjeg diela
krošnje sprečavajuda stabla i onako ved povadjena, vade samo
stabla, koja smetaju razvoju dolnjeg diela krošnje, — dakle
nižja, potištena stabla.


Za razliku od Kraftove metode*, valja prema zasadama
danske metode sastojinu razlučiti:
a) U izabrana stabla t. j . onakova, koja valja radi uzpravnosti
deblovine i jednolično razvijene krošnje uzčuvati.
/;) U štetna nuzstabla t. j . onakova, koja sprječavaju željeno
uzdržavanje i napredak dlelova krošnje izabranih stabala,


— te se moraju odstraniti.
c) U koristna nuzstabla t. j . onakova, koja omoguduju čišdenje
dolnjih dielova krošnje izabranog stabalja do polučenja
željene visine čiste deblovine, koja valja do te dobe uzdržati.


d) U indiferentna stabla t. j . onakova, kod kojih se još
ne može stalno odlučiti, da li spadaju u red izabranih ili štetnih
nuzstabala. Ovakova stabla valja naravno uzčuvati do vremena,
kad se bude mogla stvoriti definitivna odluka.


Posljedak uporabe danske metode jest uzgoj sastojine,
koja u sječivoj dobi sastoji iz dovoljnog broja stabala, kojih
je deblovina do željene visine čista i kojih je promjer polučio
maksimum mogudnosti.


* Vidi: Beitrage zur Lehre von den Durchforstungen etc, von Gustav Kraft.
Hannover 1884.


ŠUMARSKI LIST 5/1899 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 243 —


Tko li si ne želi takovu sastojinu?
Naravno je, da proredu imade rukovoditi inteligentan
stručnjak, koji naročito izboru »izabranih stabala, mora posvetiti
svu svoju pažnju. B. H.


Upravni kazneni postupak u šumskim stvarima.


Piše Dr. A. Groglia.


(Svršetak).


V. Riješavaiije pravnih liekova po višim oblastima.
a) Predložen je pravnog lieka višoj molbi.


Presudna pol. oblast imade u slučaju podnesenog ili samo
najavljenog pravnog lieka predložiti izvješće m sve spise
nadležnoj drugomolbenoj oblasti.


U smislu trećeg odsjeka uredovnog naputka od


17. ožujka 1856. (d. z. 1. od g. 1855. br. 52. z. v. 1. iste
godine br. 75.) i naredaba kr. zemalj. vlade, odjela za unutarnje
poslove od 31. kolovoza 1875. br. 16717., od 21. studena 1876.
br. 22.521., od 11. studena 1884. br. 46.228. i od 10. prosinca
1897. br. 45 343., imadu se ta izvješća sastaviti kratko
i jasno, ali ipak tako, da bude iz njih vidljivo cielo stanje
stvari; a isto tako valja u njemu navesti, je li stranka pravni
liek samo prijavila ili ga je takodjer i izvela, napokon valja
iztaknuti, da li je pravni liek pravodobno podnesen. Izvješće
valja providiti rubrumom, kako to propisuje §. 100. cit. naputka
i naredba od 31. kolovoza 1875. br. 16717.; na rubrumu
valja da se naznači ime sastavitelja.
Same priloge izvješća (t. j. svi razpravni spisi zajedno
sa pravnim liekovima i dostavnicama) valja kronologičkim
redom po tečaju razprave numerirati, te ih u stavljeni popi s
upisati (§. 92. cit. naputka.).