DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1899 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 240 — E. Rileari (Hemiptera). Tetraneura Ulmi L. 1886. Požeška: Lipovljani 30. lip. Na rubu šuma uz Savu su se šiške na lišdu nekojih bri jestova u tolikoj množini pojavile, da su se pod teretom čak grane prigniile. Lecanium abietis. 1894. Zagrebačka: Zagreb 19. svib. Danska metoda prorede. Vrlo uvaženi stnikovnjak g. Dr. Metzger saobduje u IX. i X. svezkn Miindener Forstliche Hefte, pod naslovom : »Diinische Reisebilder« u kratko rad uzor-šumogojaca, danskih šumara. Od svih tamo pomenntih metoda, najvažnija je za nas metoda prorede, kojom se ovi služe; — koli s toga, što joj je jezgra toli zrela, da će nedvojbeno iztisnuti do sada neobičajne pojmove o svrsi i načinu prorede. — toli i stoga — što se ta metoda i u nas, prem smo vrlo zaostali za intensivnim šumarenjen Danaca, — može provesti, na znatan napredak našega šumogojstva. Navlas može ta metoda na uzgoj naših hrastika vrlo povoljno djelovati. S toga, neka mi bude dozvoljeno, da u kratko na nju svrnem pažnju gg. kolega. Danskom metodom prorede, nastoji se uzgojiti sastojina iziskivane visine čiste deblovine, — uz što moguće znatniji prirast u debljinu, dakle kako vidimo, ideal je: gradjevno drvo proizvadjajuća šuma. Pošto Danci, za svoje odnošaje, drže visinu od 15 m. deblovine najunosnijom, — žele oni ovoj podati što veću debljinu. |
ŠUMARSKI LIST 5/1899 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 241 — To se oni poslužuju ua sliedeći način: Gusto slopljene mlade šume budu prvi put proredjene, nakon što su polučile po prilici visinu od 7 m., što biva u drugom ili trećem deceniju. Vrlo umjerenom proredom, koja se svake treće godine opetuje, vade se ponajprije individui nepovoljnog oblika debla, bolestni i takove vrsti drva — koja se ne misle gojiti. Od 40. godine počam — opetuje se proreda u sve to duljem razdobju. Kao pravilo služi, da ta razdobja iznose toliko godina, koliko je decenija sastojina stara. U toj dobi počima osebujnost danske metode prorede. Pošto su gore pomenutimi proredami sastojine od 40. godine u toliko pročišćene, da nalazimo u njih samo stabla željene vrsti drva, zdrava i uzpravna, postaje svrhom prorede, vadjenje stabala, koja smetaju napredak oblikom debla i krošnje prikladnije razvijenih susjednih stabala. Po prilici već u polovini uporabne dobe, izabire se potreban broj na površini jednoliko razmještenih najvrstnijih stabala, koja će u dobi neposredno pred uporabom moći predvidno pokriti cielu površinu. Prema tamošnjim odnošajima, dovoljno je za to na dobrom tlu najviše 200, a na lošem do 300 stabala. Njeki vlastnici šuma, dapače ta »izabrana« stabla trajno označuju raztopinom vapna ili katranom — što je osobito shodno tamo, gdje se mienjaju šumari, koji proredu rukovode. Ta izabrana stabla štite se tečajem idućih proreda od susjednih stabala u toliko, da im se podaje mogućnost željenog uzrasta. Glavna razlika te metode, od one u nas običajne sastoji se u tomu, da za momenat, hoće li se proredom izvaditi koje stablo, nije odlučna činjenica, da li je ovo potišteno. Vade se tu naime u prvom redu stabla, koja ostalo bolje poraslo stabalje, naročito u gornjih dielovih krošnje oštećuju, jer se baš taj dio mora što bolje razvijati. Dolnji dio krošnje treba da obumre i odpadne. Potonje se polučuje baš stabli, |
ŠUMARSKI LIST 5/1899 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 242 — koja su kraća od izabranog, jer se ova sa uspjehom bore sa dolnjimi dielovi krošnje. S toga danska metoda prorede baš iziskuje, da se navlas ta potisnuta stabla za mladje dobe sastojine čuvaju. Prema tomu vade se u mladjoj dobi stabla, koja su približno iste visine sa izabranimi susjednim) stablima. Kad su »izabrana stabla« polučila željenu visinu čiste deblovine, prestaje pomodna uloga potištenih stabala. Najnižji, iznad željene visine čiste deblovine porasli dio krošnje, sad se više ne smije smetati u svom razvoju, naprotiv, baš ovaj dio krošnje mora se od sada postrance znatno razviti. S toga se od sada, pošto su ostala, razvoj gornjeg diela krošnje sprečavajuda stabla i onako ved povadjena, vade samo stabla, koja smetaju razvoju dolnjeg diela krošnje, — dakle nižja, potištena stabla. Za razliku od Kraftove metode*, valja prema zasadama danske metode sastojinu razlučiti: a) U izabrana stabla t. j . onakova, koja valja radi uzpravnosti deblovine i jednolično razvijene krošnje uzčuvati. /;) U štetna nuzstabla t. j . onakova, koja sprječavaju željeno uzdržavanje i napredak dlelova krošnje izabranih stabala, — te se moraju odstraniti. c) U koristna nuzstabla t. j . onakova, koja omoguduju čišdenje dolnjih dielova krošnje izabranog stabalja do polučenja željene visine čiste deblovine, koja valja do te dobe uzdržati. d) U indiferentna stabla t. j . onakova, kod kojih se još ne može stalno odlučiti, da li spadaju u red izabranih ili štetnih nuzstabala. Ovakova stabla valja naravno uzčuvati do vremena, kad se bude mogla stvoriti definitivna odluka. Posljedak uporabe danske metode jest uzgoj sastojine, koja u sječivoj dobi sastoji iz dovoljnog broja stabala, kojih je deblovina do željene visine čista i kojih je promjer polučio maksimum mogudnosti. * Vidi: Beitrage zur Lehre von den Durchforstungen etc, von Gustav Kraft. Hannover 1884. |
ŠUMARSKI LIST 5/1899 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 243 — Tko li si ne želi takovu sastojinu? Naravno je, da proredu imade rukovoditi inteligentan stručnjak, koji naročito izboru »izabranih stabala, mora posvetiti svu svoju pažnju. B. H. Upravni kazneni postupak u šumskim stvarima. Piše Dr. A. Groglia. (Svršetak). V. Riješavaiije pravnih liekova po višim oblastima. a) Predložen je pravnog lieka višoj molbi. Presudna pol. oblast imade u slučaju podnesenog ili samo najavljenog pravnog lieka predložiti izvješće m sve spise nadležnoj drugomolbenoj oblasti. U smislu trećeg odsjeka uredovnog naputka od 17. ožujka 1856. (d. z. 1. od g. 1855. br. 52. z. v. 1. iste godine br. 75.) i naredaba kr. zemalj. vlade, odjela za unutarnje poslove od 31. kolovoza 1875. br. 16717., od 21. studena 1876. br. 22.521., od 11. studena 1884. br. 46.228. i od 10. prosinca 1897. br. 45 343., imadu se ta izvješća sastaviti kratko i jasno, ali ipak tako, da bude iz njih vidljivo cielo stanje stvari; a isto tako valja u njemu navesti, je li stranka pravni liek samo prijavila ili ga je takodjer i izvela, napokon valja iztaknuti, da li je pravni liek pravodobno podnesen. Izvješće valja providiti rubrumom, kako to propisuje §. 100. cit. naputka i naredba od 31. kolovoza 1875. br. 16717.; na rubrumu valja da se naznači ime sastavitelja. Same priloge izvješća (t. j. svi razpravni spisi zajedno sa pravnim liekovima i dostavnicama) valja kronologičkim redom po tečaju razprave numerirati, te ih u stavljeni popi s upisati (§. 92. cit. naputka.). |