DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1899 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 242 — koja su kraća od izabranog, jer se ova sa uspjehom bore sa dolnjimi dielovi krošnje. S toga danska metoda prorede baš iziskuje, da se navlas ta potisnuta stabla za mladje dobe sastojine čuvaju. Prema tomu vade se u mladjoj dobi stabla, koja su približno iste visine sa izabranimi susjednim) stablima. Kad su »izabrana stabla« polučila željenu visinu čiste deblovine, prestaje pomodna uloga potištenih stabala. Najnižji, iznad željene visine čiste deblovine porasli dio krošnje, sad se više ne smije smetati u svom razvoju, naprotiv, baš ovaj dio krošnje mora se od sada postrance znatno razviti. S toga se od sada, pošto su ostala, razvoj gornjeg diela krošnje sprečavajuda stabla i onako ved povadjena, vade samo stabla, koja smetaju razvoju dolnjeg diela krošnje, — dakle nižja, potištena stabla. Za razliku od Kraftove metode*, valja prema zasadama danske metode sastojinu razlučiti: a) U izabrana stabla t. j . onakova, koja valja radi uzpravnosti deblovine i jednolično razvijene krošnje uzčuvati. /;) U štetna nuzstabla t. j . onakova, koja sprječavaju željeno uzdržavanje i napredak dlelova krošnje izabranih stabala, — te se moraju odstraniti. c) U koristna nuzstabla t. j . onakova, koja omoguduju čišdenje dolnjih dielova krošnje izabranog stabalja do polučenja željene visine čiste deblovine, koja valja do te dobe uzdržati. d) U indiferentna stabla t. j . onakova, kod kojih se još ne može stalno odlučiti, da li spadaju u red izabranih ili štetnih nuzstabala. Ovakova stabla valja naravno uzčuvati do vremena, kad se bude mogla stvoriti definitivna odluka. Posljedak uporabe danske metode jest uzgoj sastojine, koja u sječivoj dobi sastoji iz dovoljnog broja stabala, kojih je deblovina do željene visine čista i kojih je promjer polučio maksimum mogudnosti. * Vidi: Beitrage zur Lehre von den Durchforstungen etc, von Gustav Kraft. Hannover 1884. |