DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1899 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 260 — Čena presuda zajedno sa razlozima dostaviti onoj pol. oblasti, u okolišu koje okrivljeni boravi uz molbu, da istu ovomu proglasi uz uputu, da mu prosto stoji proti presudi poprimiti u §, 71. šum. zakona navedene pravne liekove. Glede ovrhe tim postupkom dosudjenili kazna ostaju ne taknuti dosadanji propisi. Nepotrošive šumske glavnice (imovinske matice) imovnih obćina, oproštene su od plaćanja pristojbenoga jednačka (takmine). Gospodarstveni ured 2. banske imovne obdine u Petrinji imade nepotrošive šumske glavnice, pohranjene kod kralj. zem. blagajne u Zagrebu u svoti od 194670 for. sve u vrijednostnih papirih. Temeljem valovanja, odmjeren bje po kr. poreznom uredu u Petrinji po §. 77. 95. tr. čl. 9./95. D. 2. b. Vio7o u ime pristojbenoga jednačka, da 2. banska imovna obćina od ove glavnice godimice plati 389 for, 34 nČ. Proti ovoj odmjeri uložio je gospodarstveni ured na kr. financijalno ravnateljstvo u Zagrebu priziv, koji je odbit, a odmjera potvrdjena, s razloga što «iz valovniee same proizlazi, da valovni pokretni imetak sačinjava nepotrošivu i nedoticivu temeljnu imovinsku maticu 2. banske imovne obćine; prema čemu je jasno, da uporaba i uživanje iste ne pripada pojedinim ovlaštenikom, pa se s toga na to ne može uporabiti u smislu naredbe visokoga kralj. ug. ministra financije od 27. siečnja 1884. broj 5546. na ustanovi §. 24. zak. čl. XXVI.—1881. za šume i šumska zemljišta imovnih obćina u bivšoj Vojnoj Krajini, ustanovljeni oprost od pristojbenoga jednačka». Mi se ne zadovoljismo tim riešenjem, nego smo išli dalje; podnieli smo priziv na vrhovno ugarsko upravno sudište u Budimpešti. ^ |
| ŠUMARSKI LIST 5/1899 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 261 — Taj priziv navadjam ovdje ne u podpunom sadržaju, nego samo bitne stavke i razloge, koji su nas vodili, da tražimo svoje pravo. Medju inim smo naveli : Gospodarstveni je ured stvar tako shvaćao, da je ova glavnica, predstavljajuća nedoticivu imovinsku maticu, potječuću od nepokretnoga imetka imovnih obćina, oproštena isto onako od toga jednačka, kao što su to oproštene šume i šumska zemljišta, dakle nekretnine na osnovu točke C. §. 24. zak. cl. XXVI. — 1881., te opazke 1. tarif. čl. 9.´95. pr. tarif.), te prema naredbi kr. ugarskoga fiuancijalnoga ministarstva od 27. siečnja 1884. broj 5546. Ako to stoji, to se i glavnica kao i obće pokretnine spadajuće na imovinu krajiških imovnih obdina ne mogu smatrati podvrženima takmini, jer iz sada citirane ustanove ne proizlazi, da bi u slučajevima, predvidjenimi u toj ustanovi, izključivo nekretnine uživale oprost od takmine. U toj ustanovi ne govori se samo o nekretninama, nego o nekretnom dobru u obće, a pod nekretnim dobrom ne razumjevaju se samo negibive stvari, nego sve što dobru spada, dakle i glavnice i pokretnine, jer pojam «dobra» involvira jednu cielinu, a ako se dobro naziva nekretnim dobrom, to se time hoće kazati toliko, da se dobro samo u glavnom sastoji iz nekretninah. Ali i prema intencijam zakonodavca, mora se prednapomenuta ustanova u tom smislu tumačiti, jer se ne može glede pokretnine uporabiti strožiji postupak nego glede nekretninah. Na ovaj priziv stiglo je sliedeće riešenje: Broj 6491 F. 1898. ´ U ime Njegova Veličanstva kralja! Kralj. ug. upravno sudište — uzevši u svojoj dne 20. siečnja 1899. držanoj javnoj sjednici u razpravu stvar pristojbenog jednačka II. banske imovne obćine u Petrinji, u kojoj je kr. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1899 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 262 — financijalno ravnateljstvo u Zagrebu odlukom od 28. ožujka 1898. broj 12839. riešilo utok, podnesen glede brisanja pristojbenog jednaČka od 389 for. 34 nč. za godinu, propisana kod kr. poreznoga ureda u Petrinji, izreklo je uslied tužbe šumarskoga ureda II. banske imovne obćine u Petrinji sliedeću: Os\id.\i- Kr. ug. upravno sudište uvažuje tužbu, te riesava tužiteljicu imovnu obdinu du žn osti plaćan j a propisanoga joj pristojbenog jednačka od 389 for. 34 nove. na godinu. Tužiteljna II. banska imovna obćina u Petrinji, došla je na temelju zakona od 8. lipnja 1871. u vlastničtvo šumskog gospodarstva, što ga ima, i to u ime odkupa prava drvareuja, paše, žirovine i inih prava uživanja, zajamčenih obiteljima pukovnijskih obćina, koja su dosele bila u običaju u državnim šumama u bivšoj Vojnoj Krajini, a zvala se ma kako. Nepokretna imovina, koja se iz šumskog gospodarstva sastoji, ma da i jest nerazdieljenim vlastnićtvom imovne obćine gledom na to, što je uživanje imovine u nerazdruživom spoju samo sa posjedom kuće ili zemljišta pojedinih žitelja, dotično obitelji, prosta je u smislu točke C) §. 24. zakonskoga članka XXVI. od g. 1881. od pristojbenog jednačka. A budući glavnica od 194665 for. 11 nč. podvržena pristojbenom jednačku potječe takodjer iz šumskog gospodarstva tužiteljne imovne obćine, pa ma da po zaporci valovnice sačinjava i jednu netaknjivu temeljnu glavnicu, to su ipak na porabu i uživanje iste ako i ne neposredno, to posredno ovlašteni oni isti žitelji obćine, koji su na uživanje šumskog gospodarstva ovlašteni, jer kamati glavnice, budući sačinjavaju jedan od pokrivnih temelja izdataka, skopčanih sa šumskim gospodarstvom, uplivaše na unosnost šumskog gospodarstva. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1899 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 263 — Ta pokretna imovina ima dakle u pogledu uživanja iste, jednu narav sa onom nepokretnom imovinom, iz koje je potekla, pa´ tako i sa gledišta pristojbenog jednačka treba da podpada istomu postupku, kao što sama nepokretna imovina, tim više, jer ne ima dvojbe, da uživanjem te nerazdieljene imovine raste vrijednost zemljišta na to ovlaštenih, pa tako i prenos istih podpada većoj pristojbi, nego bi podpadao, da s istima nije skopčano to pravo uživanja ili ti imovina pojedinih obćinara, kad se prenosi, jest zajedno sa tim pravom uživanja predmetom redovite prenosne pristojbe. Ako bi se daklem upitna glavnica još posebno i pristojbenim jednackom obteretila, postojao bi slučaj dvostruke odmjere. Iz tih razloga trebalo je tužbu uvažiti, te odlučiti prema sadržaju dispozitivnog diela nazočne osude». Ovaj pristojbeni jednačak od 389 for. 34 nč. bio je odmjeren u godini 1898. za razdobje od deset godina, dakle do uključivo 1908., a uslied toga povoljnoga riešenja za 2. bansku imovnu obćinu, prištedismo joj ne samo 3893. for. 40 nč. sa kamati, kroz ovo deset godište, nego je i za sva buduća vriemena od ovoga plaćanja oslobodjena. Ne znajuć da li ostale slavne imovne obdine od svoje nepotrošive šumske glavnice jednačak plaćaju ili ne, izlazim ovim liepim uspjehom u javnost, da se i ostali slavni gospodarstveni uredi ovom vrhovnom odlukom okoristiti uzmognu. Aleksander Ugrenović, protustavnik II. ianske imovne obćine. |