DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1899 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 275 — Tom zgodom primjetiti nam je, da de onoj gg. kandidatom, koji ranije u Zagreb dodju, biti omogućeno proučavanje izložaka u društvenom šnmarsl?om muzeju, te im se pristup u ove muzealne prostorije svakog dana od 9 — 12 prije podne i od 3—6 sati poslie podne dozvoliti. Izpit u ovom roku biti će prvi nakon izdanja poznate naredbe o boljem praktičnom upotrebljivanju kandidata za vrieme propisane dvogodišnje praksei stoga i zanimiv obzirom na to, kako se je ta naredba u praksi shvatila i kojim načinom provadjala. Šumski požari. Ove zime i ovoga proljeća bilo je zbog velike suše mnogo požara u naših šumah, te smo već u zadnjem broju neke viesti o tomu donieli. Polag primljenih ubavjesti stradale su i mlade šume im. obć. brodske mnogo od požara, a počeli su isti veći usried zime. Tako je već 29. siečnja prvi požar buknuo u branjevini iVrabčana« kot. šumarije III., te izgorilo do blizu 10 jutara. Drugi požar buknuo je 23. veljače u IV. okružju »Krivskog ostrva« šumarije II., te izgorilo oko 60 jutara, a nastradali hrastov pomladak morati će se >na panj staviti«, da se donekle spasi. Četvrti požar pojavio se je 5. ožujka u 15 godišnjoj branjevini sreza »Gardon-Surduk« i izgorjelo do 15 jutara. Svagda se je upalila kao barut suha trava, koje je kao u svakoj branjevini i ovdje mnogo. Akoprem su ti požari već u zametku opaženi, a šumarsko je i lugarsko osoblje odnia revno oko gašenja nastojalo, ipak je svaki puta po veća površina izgorjela. Kako su ovi požari nastali, ne može se točno opredieliti, nu drži se, da su nastali neopreznošću vozara i drugih ljudi, jer su svagda nastali uz puteve, koji nuz ove zabrane vode. — Savezno sa našom viesti, koju smo već u zadnjem broju donieli o požaru »gajac zemlj. zajednice u Bregih, nadopunjujemo istu time, da je izgorjelo tom zgodom do 250 jutara toga gaja. Mimo toga, da se što strožije provavađjaju odnosne ustanove našega šumskoga zakona i stim u savezu stojeće naredbe, bilo bi dobro, držimo, da se svagdje prosjeci izvedu, dapače da se nuz stalnu mrežu prosjeka, koja je šumsko-gospođarstvenom osnovom označena, u pojedinih okružjih — koja su više puta po 100 do 200 i više jutara velika — izvedu još pomoćni »vatrobrani prosjeci« Ovimi bi se ta velika okružja podielila još i u manje odjele, pa kad bi se isti svagd a čistimi držali, znatno bi se pogibelj od vatre umanjila. Ako i ne bi šumski požari prestali, ne bi oni mogli nikada tako velike površine uništiti, a sama bi obrana bila mnogo lakša. 0 ovom važnom pitanju, kako da se sprieče i gase šumski požari, razpravljati će medju ostalim ovogodišnji austrijski kongres u Beču. Austrijski šumarski kongres, koji seje imao — kako smo već objavili — Beču pr. mj. obdržavati, stavljena su na dnevni red ova pitanja: 1) 0 potrebi izdanja posebnog reda za gašenje šumskih požara. 2) Kako |