DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1899 str. 56     <-- 56 -->        PDF

— 278 —


umoli, ueka bi kod sastavka novih carinskih ugovora gledala, da se
povisi carina na tudje strojbarske proizvode, navlastito na >Quebracho«
jer tim strojeua koža ne ima ni izdaleka tolike trajnosti, koliko ona
strojena hrastovom korom ili taninskim ekstraktom.


Zai)pertoT patentirani način na brzo sušenje drva. Kako
N e y u listu »Aus dem Valde« priobćuje, sastoji se ovaj način u tome,
da se ugrije zrak do 30" Cl. i da svedjer struji uz drvo. Time da se i sasvim
vlažno — iz vode istom izvadjeno drvo — može za kratko vrieme dobro
osušiti, a da se ne razpuca, ne svine, i u obće drvo od svojih vriednih
tehničkih svojstva ništa ne izgubi.


OTOgodišnje šumsko sjemenje nije jednako urodilo kako priobćuje
B, Farago u »Oesterr, Forst-u. Jagdzeitung«. Tako je slabo urodio
obični bor, stoga mu je i sjeme ove godine skupo. Nasuprot urodila je
smreka tako obilno, kako već dugo nije, pa je i njezino sjeme vrlo dobro
i jeftino. Isto tako dobar je urod jele i ariša, dosta slab kod crnog bora,
a vrlo slab kod limbe. Listače su popriečno dobro sjemenom urodile, navlastito
više je bilo i žira lužnjakova i kitnjakova, pa je stoga ove godine
nešto jeftiniji. Bagrem urodio je slabo, a upravo se njegovo sjeme
u Ugarskoj mnogo traži.


BukOTe željeznielte podrlake mogu vrlo dugo trajati, kako priobćuje
A. Schneidt u »Zeitschrift fiir die Forstschritte des Eisenbahnvvesens
«, ako se s njima racionalno postupa, dupače da mogu više puta
trajati dulje od samih hrastovih. Polag opažanja francuzkih željeznica,
gdje su upotriebljene i hrastove i bukove podvlake, jesu od podvlaka impregniranih
karbolno-kiselim katranskim uljem, pokazale u roku od 21 godine
te podvlake takjvu trajnost, da se je hrastovih 26´8´´/Q, a bukovih
64´´/|j izmjeniti moralo. Ne impregniranih hrastovih moralo se je 52% izmjeniti.
Vele, da ovako impregnirane podvlake dugo traju i da su jeftine.
Kod nas impregniraju se bukove podvlake raztopinom cinkovog
klorida, a traju oko 7—8 godina, kako smo od upućenih osoba čuli.


Šumski posjed eeskib gradova. Kako »Oest. Forst-u. Jagdzeitung«
donosi, imadu češki gradovi liepih vlastitih šuma; najviše grad Pisek, koji
ima do 5762 hektara vlastite šume ; već manje imadu drugi gradovi, a
najmanje glavni grad Prag, koji ima samo 4 hektara vlastite šume.


Ribarstvo u Ugarskoj. Kako isti list donosi, diže se ribarstvo u
Ugarskoj znatno. Polag izvještaja kr. ug. ministarstva za poljodjelstvo,
ima u Ugarskoj ´28 velikih ribnjaka, koji zapremaju površinu od
2400 kat. rali, odbacujuć po rali čisti prihod od 35—70 for. Gradovi
Komoran, Segedin i Kečkemet kane urediti vlastite ribnjake. Gojilišta
za pastrve ima od lani za 8 više, u svem 35. Za niže predjele da je
osobito zgodna amerikanska pastrva. Država je lani podielila 1700.000
nasada pastrva, 25 miliona smudja i 100 hiljada račića.