DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 317 —


Potreba reforme naših t. z. viših šumarskih
državnih izpita.


Oživotvorenjem zakona od 22. sieenja 1894. o uredjenju
šiimarsko-telmičke službe, kao i zakona od 13. ožujka 1897.
0 ustrojstvu šumarske akademije u Zagrebu, uz predstojeće
dokinuće dosadanjeg srednjeg šumarskog učilišta u Križevcima,
ukinuta je bar u načelu, do sada obstojeća dvojaka stručna
naobrazba — naime srednjo školska i akademička — za šumarsko
upravno osoblje u Hrvatskoj i Slavoniji.


Toli kr. zemaljsko, kao i kr. državno šumarsko upravno
osoblje, mora da se sada i u nas izkaže, polučenom podpunom
akademičkom stručnom naobrazbom. U koliko pako u nas u
obće, osim zagrebačke šumarske akademije drugih šumarskih
učilišta za naobrazbu šumarsko tehničkog i upravnog osoblja
ne bude; zauzeti će bez dvojbe s vremenom takodjer i šumarsko
upravna mjesta kod naših obdina i privatnika, samo naši budući
akademičari.


I tako će eto i šumarstvo, zadobiti skorim već skroz novo
obiležje.


Povećanjem zahtieva, s obzirom na temeljnu kao i samu
stručnu naobrazbu našega šumarskoga osoblja, nadošlo je pako
svakako već i vrieme, da će se morati i kod nas povisiti takodjer
i dosadanji zahtjevi, u pogledu osposobljenja toga osoblja
za samostalnu šumarsko upravnu službu.


To jest pitanje izdanja novih naredaba u pogledu obdržavanja
i polaganja t. z. državnih izpita za samostalno vodjenje
šumskoga gospodarstva, morati će se i kod nas što prije i na
novo svrsi shodno riešiti.


Činjenica bo, da je njetko kao redoviti slušatelj svršio
šumarske nauke, ma bilo i na kojoj akademiji ili inoj visokoj
školi, kako znamo još ga uvjek sama o sebi neosposobljuje i
za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva.


Za dokazati to osposobljenje potrebno je, da dotičnik,
nakon tako svršenih nauka i proboraviv barem jošte kroz dvije


26




ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 318 —


godine u šumarskoj službi, položi i s dobrim uspjehom još


t. z. državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva.
Izpitom tim imade dakle kandidat u prvom redu dokazati


svoju sposobnost za obavljanje samostalne šumarske prakse i


uprave.


Osposobljenje se to pako može steći samo praktičnim vršenjem
šumarske službe.


Dosljedno tome i opet treba, da se i sam izpit, kojim si
kandidat mora steći napred spomenuto osposobljenje, kreće u
posve drugom okviru i pravcu, od izpita teoretiČnili, što ih
kandidat u smislu obstojećih propisa mora još i prije nego li
u obće praktičnu šumarsku službu nastupi, položiti.


Nu dočim su oživotvorenjem kr. šumarske akademije u
Zagrebu, sada u nas nastali posve novi odnošaji, u pogledu
buduće temeljne kao i teoretične stručne naobrazbe našeg šumarskoga
podmladka, to vidimo ipak, da je s obzirom na te


t. z. višje šumarske državne izpite, u nas još uvjek u krieposti
naredba — koja je svojim sadržajem — kao i sam izpit svojim
obsegom i načinom obdržavanja, u bitnosti još uvjek malo ne
onakova, kakova je obstojala već i davna prije, nego li se je
u nas još i misliti moglo na strogo akademički temelj šumarske
naobrazbe i službe.
Po gotovo pako manjka tim našim t. z. višjim državnim
šumarskim izpitom svako obiležje t. z. praktičnih izpita*. Dapače
oni su jedva obsežniji il strožiji i od istih t. z. konačnih
izpita, koji su već od g. 1891. i na našem kr. šumarskom
učilištu u Križevcima propisani bili.


Naročito pako manjka tim našim t. z. višjim šumarskim
državnim izpitom i ono glavno obiležje — koje te izpite drugdje


— a naročito i u susjednoj Ugarskoj i Austriji, kao eminentno
praktične izpite označuje, a to je izpitivanje kandidata u šumi
t. j . u praktičnoj službi.
Pa ipak se baš tek ovim dielom izpita, imade a i može
u prvom redu dokazati i izpitati samo znanje kandidata u po


* Vidi „Šum. list" god. 1894. strana 457.
** Vidi medju inim „Šum, list" god. 1894. strana 351.—361.


ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 37     <-- 37 -->        PDF

- 319


gledu samoga poznavanja šume t. j . šumskoga bilja i njegovih
osebnostih, kao i njegova vještina u predmetu razsudjivanja
stojbinskih i sastojinskih odnošaja, ter faktično ino znanje
s obzirom na poznavanje po šumarstvo i lov važnih životinja,
spretnost riešavanju zadataka gledom na uzgoj i sadnju šuma,
opredielenje sjekoreda, izvažanje i odpremu drva iz šumah,
radnja oko putogradnja, uredjenja i procjene šuma i t. d.


Isto tako, držim, nisu već dovoljne prema današnjim odnošajem,
svakako i one ustanove naše topogledne naredbe od


g. 1886., koje se odnose n. pr. na dokazala, što ih imade
kandidat doprinjeti kada moli za pripust k izpitu, zatim ustanove
u pogledu samoga obsega izpita; načina predlaganja pitanja
za pismeni dio izpita, kao i sam način ocjene uspjeha i
sastava izpitnoga povjerenstva i t. d.
Uočimo li pako sve to, to moramo doći svakako do zaključka,
da već ne može biti daleko i ono vrieme, kada će
se baš i morati takodjer kod nas izdati, tim sadanjim, a još
više i budućim našim šumarsko upravnim odnošajem odgovarajuća
nova naredba za »obdržanje i polaganje državnih izpita
za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva«.


Pošto će nadalje svakako i kod nas gledom na riešenje
ovoga pitanja, kao i u drugih zemljah i razni stručnjaci imati
razna izkustna i mnienja, bilo bi možebiti shodno, kad a bi
naš slavni upravni odbor družtva, htio več i na
dnevni red ovogodišnje predstojeće družtvena


skupštine , uz ina , stavit i takodje r i pitanj e odnoseć
e se n a buduć e uredjenj e t. z. višji h šumarski
h državnj h izpit a u nas.


A napokon bila bi svakako već hora, da se i na našim
šumarskim skupštinama opet posvećuje nješto više vremena i
mara, stvarnim razpravana i riešavanju raznih dnevnih, kao i
inih životnih pitanja na polju naše šumarske uprave i gospodarstva.
A med ovima nebi smjelo biti sigurno posliednje, ni
napred spomenuto.


F. Ž. E.


ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 320 —


Dodatak uredničtva. Ne ima sumnje, da bi i naša
naredba glede obdržavanja državnog izpita, kojim se stiče ovlaštenje
za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva, trebala
nekih preinaka; jer kako se sve više diže sama šumarska nastava,
morale bi s tim biti u skladu i upitne ustanove. Nu
obzirom na to, da se je tekar prošle godine započelo u nas sa
akademičkom šumarskom nastavom, a da će se obuka u šumarskom
odjelu u križevačkom učilištu istom ove godine podpunoma
dovršiti i dokinuti, ne možemo smatrati več dana s
to pitanje gorućim. Istom za pet — ili sasvim točno — tekar
za četiri i pol godina, moći prvi naši domaći šumarski akademičari
ovomu izpitu pristupiti, pak bi bilo stoga um.jestno, da
se pitanje o djelomičnoj reformi toga izpita možda za tri godine
na razpravu u skupštini družtva iznese, a do toga vremena
samo skupljaju i u ovom listu na javu iznesu mienja
pojedinaca u tom pitanju, a saberu i objelodane podatci glede
ustanova toga izpita koji vriedi u onih zemljah, koje svojega
naprednoga šumarstva slove; ovako šumarsko javno mnienje u
tom pitanju orientira i za razpravu pripravi. Od mnogo veće
važnosti nego li sama reforma ustanova ovoga izpitu, jest reforma
same praktične izobrazbe kandidata za vrieme propisanog
praktičkog bieniuma. To je bila do sele prava tamna strana
svega, što se na ovaj izpit odnosi. Namjesto, da se je vrieme
praktičkog bieniuma smatralo samo praktičkim nastavkom same
obuke, smatrao se je ovakav kandidat već pomoćnom silom,
pak mjesto, da su ga nastojali što točnije uputiti u razne grane
praktičnoga šumarstva, pa da tom prilikom prokuša u praksi
sve ono sto je u teoriji učio, postupalo se je s njime više puta
tako, da je obavljajuć isključivo poslove u kojem uredu, riedko
do toga došao da u šumu dodje, a kamo li u njoj radi. Ovu
glavnu manu, a sbog toga i često slabi uspjeh ovoga izpita kod
inače marljivih kandidata, i koja je okolnost davala ovim izpitom
često vise teoretski, nego praktički značaj, opazilo je izpitno
povjerenstvo i predstavkom se obratilo na vis. kralj, zemalj.
vladu, da se tomu shodnim načinom doskoči. Visoka kr. zem.