DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 317 — Potreba reforme naših t. z. viših šumarskih državnih izpita. Oživotvorenjem zakona od 22. sieenja 1894. o uredjenju šiimarsko-telmičke službe, kao i zakona od 13. ožujka 1897. 0 ustrojstvu šumarske akademije u Zagrebu, uz predstojeće dokinuće dosadanjeg srednjeg šumarskog učilišta u Križevcima, ukinuta je bar u načelu, do sada obstojeća dvojaka stručna naobrazba — naime srednjo školska i akademička — za šumarsko upravno osoblje u Hrvatskoj i Slavoniji. Toli kr. zemaljsko, kao i kr. državno šumarsko upravno osoblje, mora da se sada i u nas izkaže, polučenom podpunom akademičkom stručnom naobrazbom. U koliko pako u nas u obće, osim zagrebačke šumarske akademije drugih šumarskih učilišta za naobrazbu šumarsko tehničkog i upravnog osoblja ne bude; zauzeti će bez dvojbe s vremenom takodjer i šumarsko upravna mjesta kod naših obdina i privatnika, samo naši budući akademičari. I tako će eto i šumarstvo, zadobiti skorim već skroz novo obiležje. Povećanjem zahtieva, s obzirom na temeljnu kao i samu stručnu naobrazbu našega šumarskoga osoblja, nadošlo je pako svakako već i vrieme, da će se morati i kod nas povisiti takodjer i dosadanji zahtjevi, u pogledu osposobljenja toga osoblja za samostalnu šumarsko upravnu službu. To jest pitanje izdanja novih naredaba u pogledu obdržavanja i polaganja t. z. državnih izpita za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva, morati će se i kod nas što prije i na novo svrsi shodno riešiti. Činjenica bo, da je njetko kao redoviti slušatelj svršio šumarske nauke, ma bilo i na kojoj akademiji ili inoj visokoj školi, kako znamo još ga uvjek sama o sebi neosposobljuje i za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva. Za dokazati to osposobljenje potrebno je, da dotičnik, nakon tako svršenih nauka i proboraviv barem jošte kroz dvije 26 |
ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 318 — godine u šumarskoj službi, položi i s dobrim uspjehom još t. z. državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva. Izpitom tim imade dakle kandidat u prvom redu dokazati svoju sposobnost za obavljanje samostalne šumarske prakse i uprave. Osposobljenje se to pako može steći samo praktičnim vršenjem šumarske službe. Dosljedno tome i opet treba, da se i sam izpit, kojim si kandidat mora steći napred spomenuto osposobljenje, kreće u posve drugom okviru i pravcu, od izpita teoretiČnili, što ih kandidat u smislu obstojećih propisa mora još i prije nego li u obće praktičnu šumarsku službu nastupi, položiti. Nu dočim su oživotvorenjem kr. šumarske akademije u Zagrebu, sada u nas nastali posve novi odnošaji, u pogledu buduće temeljne kao i teoretične stručne naobrazbe našeg šumarskoga podmladka, to vidimo ipak, da je s obzirom na te t. z. višje šumarske državne izpite, u nas još uvjek u krieposti naredba — koja je svojim sadržajem — kao i sam izpit svojim obsegom i načinom obdržavanja, u bitnosti još uvjek malo ne onakova, kakova je obstojala već i davna prije, nego li se je u nas još i misliti moglo na strogo akademički temelj šumarske naobrazbe i službe. Po gotovo pako manjka tim našim t. z. višjim državnim šumarskim izpitom svako obiležje t. z. praktičnih izpita*. Dapače oni su jedva obsežniji il strožiji i od istih t. z. konačnih izpita, koji su već od g. 1891. i na našem kr. šumarskom učilištu u Križevcima propisani bili. Naročito pako manjka tim našim t. z. višjim šumarskim državnim izpitom i ono glavno obiležje — koje te izpite drugdje — a naročito i u susjednoj Ugarskoj i Austriji, kao eminentno praktične izpite označuje, a to je izpitivanje kandidata u šumi t. j . u praktičnoj službi. Pa ipak se baš tek ovim dielom izpita, imade a i može u prvom redu dokazati i izpitati samo znanje kandidata u po * Vidi „Šum. list" god. 1894. strana 457. ** Vidi medju inim „Šum, list" god. 1894. strana 351.—361. |
ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 37 <-- 37 --> PDF |
- 319 gledu samoga poznavanja šume t. j . šumskoga bilja i njegovih osebnostih, kao i njegova vještina u predmetu razsudjivanja stojbinskih i sastojinskih odnošaja, ter faktično ino znanje s obzirom na poznavanje po šumarstvo i lov važnih životinja, spretnost riešavanju zadataka gledom na uzgoj i sadnju šuma, opredielenje sjekoreda, izvažanje i odpremu drva iz šumah, radnja oko putogradnja, uredjenja i procjene šuma i t. d. Isto tako, držim, nisu već dovoljne prema današnjim odnošajem, svakako i one ustanove naše topogledne naredbe od g. 1886., koje se odnose n. pr. na dokazala, što ih imade kandidat doprinjeti kada moli za pripust k izpitu, zatim ustanove u pogledu samoga obsega izpita; načina predlaganja pitanja za pismeni dio izpita, kao i sam način ocjene uspjeha i sastava izpitnoga povjerenstva i t. d. Uočimo li pako sve to, to moramo doći svakako do zaključka, da već ne može biti daleko i ono vrieme, kada će se baš i morati takodjer kod nas izdati, tim sadanjim, a još više i budućim našim šumarsko upravnim odnošajem odgovarajuća nova naredba za »obdržanje i polaganje državnih izpita za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva«. Pošto će nadalje svakako i kod nas gledom na riešenje ovoga pitanja, kao i u drugih zemljah i razni stručnjaci imati razna izkustna i mnienja, bilo bi možebiti shodno, kad a bi naš slavni upravni odbor družtva, htio več i na dnevni red ovogodišnje predstojeće družtvena skupštine , uz ina , stavit i takodje r i pitanj e odnoseć e se n a buduć e uredjenj e t. z. višji h šumarski h državnj h izpit a u nas. A napokon bila bi svakako već hora, da se i na našim šumarskim skupštinama opet posvećuje nješto više vremena i mara, stvarnim razpravana i riešavanju raznih dnevnih, kao i inih životnih pitanja na polju naše šumarske uprave i gospodarstva. A med ovima nebi smjelo biti sigurno posliednje, ni napred spomenuto. F. Ž. E. |
ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 320 — Dodatak uredničtva. Ne ima sumnje, da bi i naša naredba glede obdržavanja državnog izpita, kojim se stiče ovlaštenje za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva, trebala nekih preinaka; jer kako se sve više diže sama šumarska nastava, morale bi s tim biti u skladu i upitne ustanove. Nu obzirom na to, da se je tekar prošle godine započelo u nas sa akademičkom šumarskom nastavom, a da će se obuka u šumarskom odjelu u križevačkom učilištu istom ove godine podpunoma dovršiti i dokinuti, ne možemo smatrati več dana s to pitanje gorućim. Istom za pet — ili sasvim točno — tekar za četiri i pol godina, moći prvi naši domaći šumarski akademičari ovomu izpitu pristupiti, pak bi bilo stoga um.jestno, da se pitanje o djelomičnoj reformi toga izpita možda za tri godine na razpravu u skupštini družtva iznese, a do toga vremena samo skupljaju i u ovom listu na javu iznesu mienja pojedinaca u tom pitanju, a saberu i objelodane podatci glede ustanova toga izpita koji vriedi u onih zemljah, koje svojega naprednoga šumarstva slove; ovako šumarsko javno mnienje u tom pitanju orientira i za razpravu pripravi. Od mnogo veće važnosti nego li sama reforma ustanova ovoga izpitu, jest reforma same praktične izobrazbe kandidata za vrieme propisanog praktičkog bieniuma. To je bila do sele prava tamna strana svega, što se na ovaj izpit odnosi. Namjesto, da se je vrieme praktičkog bieniuma smatralo samo praktičkim nastavkom same obuke, smatrao se je ovakav kandidat već pomoćnom silom, pak mjesto, da su ga nastojali što točnije uputiti u razne grane praktičnoga šumarstva, pa da tom prilikom prokuša u praksi sve ono sto je u teoriji učio, postupalo se je s njime više puta tako, da je obavljajuć isključivo poslove u kojem uredu, riedko do toga došao da u šumu dodje, a kamo li u njoj radi. Ovu glavnu manu, a sbog toga i često slabi uspjeh ovoga izpita kod inače marljivih kandidata, i koja je okolnost davala ovim izpitom često vise teoretski, nego praktički značaj, opazilo je izpitno povjerenstvo i predstavkom se obratilo na vis. kralj, zemalj. vladu, da se tomu shodnim načinom doskoči. Visoka kr. zem. |