DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 330 - Promet I trgovina. Razmjerno riedka napučenost, pomanjkanje industrije i s tim skopčane trošnje većih množina za tehničku svrhu sposobnog drva, a ipak još sveudilj dosta znatne drvne zalihe naših šuma čine, da je vlastiti konsum takovog drva u samoj Hrvatskoj, dapače u čitavoj iztočnoj poli naše monarkije neznatan, pa da naša trgovina sa drvom samo onda cvate, ako su prilike za eksport povoljne. Glede trgovine sa hrastovinom, već dolazi u obzir i Austrija, dočim glede mekanog drva samo je od važnosti eksport u inozemstvo, pošto takovog već sama Austrija toliko proizvodi, da ona sama svega potrošiti ne može, unatoč dosta znatne industrije, već i ona četinjavog drva u silnih množina u inozemstvo eksportira. Za naše tvrdo drvo — izim bukovine — ponajpače za hrastovinu, koja je u tom pogledu jedina mjerodavna, najvažniji je sjever i zapad t. j . gusto napučene industrijalne zemlje srednje Europe, i to u prvom redu Njemačka, tada Francuzka, Engleska i Holandija i dr. ; a za bukovinu i čamovinu jug t. j . zemlje oko jadranskoga, u obće sredozemnoga mora. Trgovina sa sjeverom je kud i kamo važnija od trgovine sa jugom, i to ne samo zbog veće množine drva koja se na sjever izvaža, već još više zbog mnogo veće vriednosti, koju to drvo reprezentira. Na sjever gravitira u glavnom čitava Slavonija i gornja Hrvatska, a na jug gornja Krajina i t. z. Gorski kotar. Hrastovi trupci, rezana roba, piloti i podvlake" Na sjeveru vladaju u ovaj čas povoljne prilike za eksport hrastovih trupaca, pilota i rezane robe. Ponajviše tome donosi vanređno živahna djelatnost raznovrstne industrije u Njemačkoj, koja je u svim granama snabdjevena naručbami, da im jedva zadovoljiti može. Polag tržnih izvještaja objelodanjenih u posliednje vrieme u raznih trgovačkih i šumarsko-stručnih glasilih, vlada na njemačkih tržištih velika potražba za gore spomenutom robom, pa se dojam toga u prvom redu opaža na cienah surovoga drva, koje je mjestično vanređno u cieni poskočilo. Polag jednog izvještaja objelodanjenog u »Handelsblatt fiir Walderzeugnisse« čak su šumske procjene u čamovih šuma Njemačke prigodom obdržavanih dražba prošle jeseni i zime sa 20—4:7"/^ nadbijene. Mnogo tomu doprinaša i velika, gotovo pretjerana konkurencija medju samimi drvotržci — navlastito manjimi — koji toga radi unatoč povoljnih konjunktura slabu dobit polučuju. Bolje prolaze »uđružbe za proizvodnju i prodaju drva« kakove su se počele i kod nas (vidi stupac »različite viesti i sitnice« u o. br.) ustrajati. Vrlo je povoljno stanje silne industrije u Njemačkoj u poranjskih predjelih, sležko-saksonskog rudarskog trga i berlinske veleindustrije |
| ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 331 — s drvom, a k tomu se još izvadjaju mnoge velike gradjevine, grade silni brodovi; a kako je nade, da će skorim možda početi izgradnjom velikih kanala, koji bi imali da spoje Rajnu sa Labom, ovu sa Odrom i Vislom i koje bi gradjevine stajale preko l´/^ miliarde forinti, konsumpcija bi našega drva sigurno bila znatna. Ova bi potrošba bila to znatnija, što je pojačan nadzor nad šumama u Ruskoj i Ugarskoj, pa su se navlastito u prvoj od spomenutih zemlja sječe znatnije reducirale, akoprem će se taj manjak nadomjestiti sibirskim drvom povodom izgradnja velike sibirske željeznice, pa kako čitamo, stigao je prvi transport drva sibirskom željeznicom nedavno u Varšavu, kojim je došlo muogo hrastove , topolove i druge robe, većinom dasaka za stolare i koja roba nije skuplja od one, koja je inače dolazila iz južne Rusije i Kavkaza, a sve zbog vrlo nizkih željezničkih pristojba. Sibirsko drvo novi je faktor s kojim će se od sele na drvnih tržištih Europe računati morati, te zaslužuje i od strane naših đrvotržaca, da mu se od sele osobita pomnja posvećuje i na razvoj iste pripazi. Premalo je do sele još poznato o šuma Sibirije, a da bi se već unapried moć ovoga činbenika točnije opredieliti mogla. Sto se ciena ove robe tiče, plaćale su naše piljane, odnosuo plaćalo se je za trupce (bez kore) hrastove, stavljene na naše željezničke postaje i koji će se dalje eksportirati, već prema dimenzijami i kvaliteti popriečno 15—30 for. po m´, a za trupce osobitih dimenzija i vanredae kakvoće još i više. Ovakovi posliednji idu većinom u Eaglezku, a i u Franzuzku Kako je poznato, Englez je mušterija koja samo najbolju robu traži, ali ju i najbolje plaća. Takovi se trupci, malom iznimkom jedino u glasovitih hrasticih Slavonije dobiti mogu, gdje se i proizvadja fina roba poznata pod imenom »Wagen-schuss«. Sbog predstojeće svietske izložbe u Parizu i stim skopčane živahne djelatnosti, pak veće potražbe za drvom, traže se i plaćaju hrastovi^trupci krupnih dimenzija a vrlo fine kvalitete sada u Parizu sa 120—150 franaka po m^. Ciene hrastove robe na bečkom trgu bile su u zadnje doba i sada su za hrastove daske i mostniee (nesortirane) 40—45 for.; hrastove daščice (frize »bečke kratke) 39—45 for.; takove kratke za eksport 45—51 for. a dugačke za eksport 49—55 for. sve po m^ loco bečki kolodvor po izvješću tamošnje trgovačke komore. Glede trgovine sa hrastovimi podvlakami moći je kazati, da se ta roba već više godina u cieni ne diže, unatoč tome što surovina sve skupljom biva. Razlog je toma taj, što se danas već druge vrsti drva u tu svrhu mnogo rabe, a osim toga konkurira u tom pogledu s nami mnogo Ugarska i Erdelj, gdje su se mnoge poludozrele hrastove šume sjekle — često zbog pretvorba zemljišta u drugu vrst kulture — u kojih su se stabla jedino za podvlake koristno upotriebiti mogla. Velike množine ovako dobivenih podvlaka, u velikoj su mjeri |
| ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 50 <-- 50 --> PDF |
- 332 — razlogom, da se ta ciena te robe nije pravo đic^i mogla, te se plaća, kod normalne podvlake, stavljene na naše kolodvore iste sa 1-3—r4 for. po komadu. Francuzke dužice i njemačka bačvarska roba. Akoprem je u zadnje doba na našem trgu sa francuzkom dužicom zavladala veća živahnost i u mjesecu veljači o. g. te robe više prodano i eksportirano u inozemstvo nego li tečajem istog razdoblja prošlih godina i đosliedno tomu ciene poskočile, ipak je izgled u budućnost ove trgovine koli sa francuskom a još više sa njemačkom robom, nepovoljan. Uzrok tomu leži ponajviše u amerikanskoj konkurenciji, koja, ako je i tekar od nekoliko godina, ipak je već silne dimenzije poprimila i upravo ugrozila eksport ove naše, upravo svietski glas uživajuće robe, koja je do sele na tih tržištih dominirala. Dok je još hrastovina u naših šumah bila znatno jeftinija — prije kojih deset i više godina — glavni su bili proizvodi koji su se od nas eksportirali; francuzka dužica i njemačka bačvarska gradja. Ciene ove robe već su gotovo dva decenija, uz promjene od kojih 30"/Q na više i uiže iste. Kako se je šumska taksa konkurencijom trupaca i rezane robe sve više dizala, sve se je manje izplaćivala proizvodnja ove robe. Dočim su se prije najbolji hrastici proizvadjali na dugu, počela seje kasnije od doljnjega diela proizvoditi roba za pilane — trupci — a samo od gornje partije debla medju granami, ili ona čitava debla koja zbog djelomične truleži nisu bila za piljenu robu, izdjelavala su se i nadalje na dugu. Ciene svietskog drvarskog tržišta nisu našim dužićarom dozvoljavale, da plate poraslu šumska taksu. Dužićari moradoše potražiti zemlje u kojih je hrastovina jeftinija, da mogu i nadalje ostati vjerni svojoj proizvodnji. Takove su zemlje doista: Bosna, pokrajine ruskoga juga, a za njemačku bačvarsku robu poimence Amerika. Godišnja proizvodnja franc. dužice, koja je prije u šumah Hrvatske i Slavonije iznosila 50—60 milijuna komada ove robe, pala je zadnjih godina po prilici ´/s pomenutog iznosa, zauzev naprama prije domininirajućim samo sekundarni položaj, predav isti u prvom redu Bosnoj. Na svietskom trgu sa francuskom dužicom nije medjutim ipak Amerika uz; svu vanređnu jeftinoću svoje s´irovinejeftinih troškova dovoza, mogla postati odlučujućim faktorom, a tomu je razlog sam loš kvalitet drva američkih hrastova. Praktična su opažanja dokazala, da je to drvo previše porezno, da je gubitak tekućina u tim bačvama vrlo velik i one u obće slabije trajnosti, a potvrdila su to istraživanja anatomskoga ustrojstva toga drva preduzeta na više mjestih, a objelodanjena medju ostalim i u »Kontinentale Holzzeitnng« prije kojih dva mjeseca. Velike štete na francuskom dužičarskom trgu neće dakle amerikanska konkurencija ni u buduće počiniti, a ne počinja ni sada, |
| ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 333 — što najbolje svjedoči izkaz objelodanjen početkom ove godine o uvozu ove robe u Europu, navlastito u Francuzku, iz kojega se vidi, da je još sveudilj uvoz ove robe iz Amerike nije osobito velik. Dakako da je specialno prošle godine i španjolsko-amerikanski rat tomu uvozu dosta smetao, tim više, što prilična množina ove vrsti dužice u samu Spaniju dolazi. Odkako je medjutim rat prestao, već na španjolskom trgu ne ima druge dužice do amerikanske, jer taj trg se i lošom robom zadovoljava, samo da je jeftina. Uza sve to nije, kako spomenusmo, na tom polju konkurencija Amerike toli pogibeljna, nu tim pogibeljnija je ona na tržištu sa njemačkom bačvarskom robom, osobito u koliko se ta roba za pivovarske svrhe treba. Ne ima kojih 8—10 godina, što se je počela Amerika živo interesirati za proizvodnju ove robe i što su mnogi veletržci, koje su visoke ciene surovine (u tu svrhu) iz naših šuma odagnale, počeli proizvoditi u Americi njemačku bačvarsku gradju i dopremali ju u sve većoj mjeri na tržišta centralne Europe, koja takve robe najviše konsumirajuzbog silno razvijenog pivovarstva. Kada bi se radilo samo o tome, da se održi naša bačvarska roba na ovomu trgu, u koliko se od te gradje prave vinske bačve i posudje, ne bi bila amerikanska konkurencija toli opasna, jer kraj slabe kvalitete samoga amerikanskoga drva, prodavala bi se makar i uz skuplju cienu naša bačvarska gradja i uz američku, jer je ta roba prokušana i na najboljem glasu već od nekoliko decenija. Nu pivovarstvo ne pazi tako mnogo na kvalitet — navlastito porosnost — drva, jer se takove bačve iznutra smolom izpaljuju, pa kupuje što je jeftinije. Pošto je u.slieđ sve većih i većih šumskih taksa u naših šumah uz inače jednake ostale proizvodne ciene, postala proizvodnja naše njemačke dužice sve skupljom, ne može ona već da s uspjehom konkurira na srednjo evropskih tržištih sa amerikanskom robom iste vrsti. Ovih je dana đonesao o svem tom »Pester Lloyđ« oveći članak, kojega je trgovački list »Handelsblatt fiir Walđerzeugnisse« a i naš »Obzor« donio. U ovom je članku priobćen i račun proizvodne ciene naše i amerikanske bačvarske gradje, iz kojega se vidi, da trgavac koji stavi na tržište u sredinu Njemačke našu robu, ima po´ viedru te robe računajuć, oko 20 novč. više troška nego onaj, koji tu robu čak iz Amerike na isto tržište dopremi. Ovaj račun postavljen je ovako: Trošak po viedru u Slavoniji: Trošak po viedru u Americi: drvo stoji . . . . . . 90 nč. 5 Cents. = 12V„ nč. izradba 14 » 14 » = 35 » doprema do ladje ili željez postaje 4 » 5 .» = 12´/. » Režija za manipulaciju .. . 7 » 8 » = 28 ukupno 115 nč. 32 Cents. := 80 novč. 24 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 334 - Za sliededa tržišta vriediti će ovaj račun: Mainz ili Frankfurt na Maini odnosno Lipsko-Draždjani. od željez- od željezni v, . .01 ničkih po-. „, .. ničkih po- Iroskovi iznose iz Slavoniie , . iz Slavoniie , . staja u staja u Americi Americi od savske obale do Mainza 35 novč, — 30 novč. — dovoz po željeznici računajue po 28 dolara po vagonu — 14 novč. — 14 novč. prevoz morem i osiguranje. — 24 » — 24 » pretovarivanje u Rotterdamu ili Hamburgu i prevoz po Rajni ili Labi .... — 15 » — 15 » 35 prema 53 novč. 30 prema 53 novč. Ovakovoj konkurenciji mora naša roba da podlegne, a i doista pođliega; naš eksport sa njemačkom bačvarskom robom zapinje, a amerikanski sve više preotimlje mah. Pisac toga članka P. L. navadja kao dokaz tomu, što se sada američkom bačvarskom robom ne služe samo pivare u Njemačkoj, već čak i pivovare u našoj monarkiji, tako, da je poznata pivovara u Kleia-Schwechatu opetovano već nabavila za 60 do 80 tisuća forinti američke bačvarske gradje, a slično tomu, da će se i u buduće sve ćešće dogadjati. Pisac članka u spomenutom dnevniku predlaže s toga, da bi se moralo nastojati, da se toj američkoj konkurenciji po mogućnosti na put stane. Kao najbolje sredstvo, da i opet oživi naša domaća proizvodnja ove robe, veli, da bi bilo to, kad bi shođnimi mjerami već sama vlada tomu pomoći htjela. Najbolje tako, da se stari, već na pola suhi i bolestni hrastovi po domaćih šuma, navlastito onih u Slavoniji, napose pobilježe i uz sniženu taksu na prodaju iznesu uz uvjet, da se od njih samo dužice izradjivati smiju. S prvim dielom ovoga predloga mogli bi se složiti, nu sa drugim ne. Doista mnogi stari hrastovi, ne samo da ne prirašćuju, već od sađanje svoje vriednosti — često vrlo rapiđno — gube. Čemu ih dakle uz gospodarstvene žrtve i dalje ostavljati, da stoje? Da se pako izradba na dužicu upravo propiše, ne držimo opravdanim. To bi bio, što no Njemci vele, pravi »Almosen- Wirtschaft«, a na štetu šumoposjednika. U koliko su ovi hrastovi samo za izradbu dužice sposobni, izradjivati će od njih trgovac i onako samo takvu robu, nu u koliko bi dielom bili sposobni i za skuplju rezanu robu, ne bi bilo opravdano, da se ono, što se može na više vriednu robu izraditi, mora na manje vriednu robu da izradi. Samo u prvom slučaju dobio bi šumovlastnik pravu cienu za te hrastove — a to jedino opravdano — u drugom slučaju samo manju. Pošto bi se ovakovom sječom |
| ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 335 — etat, koji se polag šumsko-gospođarstvene osnove sječi smije, prekoračio, moglo bi se samo redovite sječine tomu odgovarajuće umanjiti i time potrajnosti i aamoj osnovi zadovoljiti, a pomoglo bi se s jedne strane samom šumovlastniku, a s druge strane samoj našoj dužiearskoj proizvodnji.* Polag izvještaja priobćenih po trgovačkoj komori bečkoj u »Oesterr. Forst u. Jagdzeitunđf, bile su u zadnje vrieme na tom trgu — koji je za tu robu za nas vrlo znamenit — ove potanke ciene po 1 hl : V4 ^1-= Br. V2, */* l-l´ l for-, V4 1-2—1-3 for., «/^ 145—1-5 for., V, 1-5 do 1-65 for.; Va ti. = Br. 1, % IS—17 for., % 18-1-9 for., "^ 21 do 2-2 for., ´A 2-85—2-5 for.; 1 hl. = Br. 2, *U 2-4-2-6 for., */^ 27 do 2 8 for., % 2-9—31 for., ´/^ 3-3—3-45 for. po čitavoj bačvi t. j . dužice i dno; bačve za transport Br. 3—13 for. 195—2*15. Bačve za podrume Br. 20—30 po hl. for. 215-2-2 , Br. 26—32 for. 2-3—245, Br. 34 do 38 for. 2-65—2 85, Br. 40—45 for. 2-7—2-9, Br. 50-60 for. 2-9-3J Br. 65—75 for. 31—3-2; Br. 80—90 for. 3-15-3-20; Br. 95 i dalje for. 3-2-3-3. Cetinjava roba i bukovina. Na glavnih tržištih za našu četinjavu robu — Rieci i Trstu — prilike su u ovaj čas vanredno povoljne, jer se ta roba vrlo traži. Polag izvještaja objelodanjenih u »Con. Holz-Zeitung« traže tu robu ne samo oni pređjedjeli koji ju obično kupuju, već dolazi vrlo mnogo naručaba i iz Francuzke, navlastito iz Pariza, te se je mnogo te robe preko Ruena tamo odaslalo, jamačno zbog predstojeće izložbe. Većinom je to rezana roba potičuća iz šuma gornje Krajine, Gorskoga kotara i Bosne, nu izvozi se i borđunala i greda prilično mnogo u Italiju i Levantu. Tomu je pomogao i grčko-turski rat, jer su se tom zgodom galički i sjevero-ugarski eksporteri bacili od tog vremena opet na njemački trg. Uslied te živahne potražbe, ciene su porasle. Žalibože ne može se isto kazati o bukovini, toj pravoj >pepeljugi« ne samo našega, već i inozemnih trgova. Njemci uza svu svoju veliku industriju, ne znadu što neka počmu sa bukovinom; oni razpisuju nagradu za brošure, koje bi imale shođnost bukovinu za raznu uporabu izpitati i preporučiti, jer ne znadu kuda će sa silnimi množinami bukovine iz srednjo-njemačkih prostranih bukvika. Nije čudo, da mi kraj naše neznatne industrije, ne može ni mali dio naših ogromnih bukvika unov * To je sve već učinjeno naredbom visoke Icralj. zemalj. vlade od 7. ožujka 1894. br. 1599. polag koje je naloženo imov. obeini brodskoj i petrovaradinskoj da sve lošije hrastove pobilježe, razvrstaju u 4 razreda i prooiene i tada na dražbu iznesu. Donekle su se zastupstva imov. obeina takovomu unovčenju protivila, nu ipak je kod imov. obeine petrovaradinske prije po prilici 2 godine do jedne takove dražbe — uz vrlo umjerenu šum. taksu — došlo, nu ista je ostala bezuspješna. Toliko na znanje pisou članka u P. L. Uredništvo. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 336 ~ čiti. Do sele bio je još nekakav posao sa bukovimi tavoletami, nu taj prestaje zbog silne i upravo bezobzirne amerikanske konkurencije obzirom na tu robu na tržištih talijanskih. Položaj je tim teži, što su zalihe znatne, a prođja vrlo slaba. Nešto malo paralizira tu amerikansku konkurenciju, nešto veća potražba na bukovim vratilima (subbie) za Spaniju i rezanu robu za Francuzku. Traže se nešto i bukove dužice i bukove podvlake, nu sve je to, što i za gladnoga zalogaj hljeba. Moguće, da će se i u posliednjoj robi promet dići, kad se budu izgradjivale željeznice po Sahari, o kojima je već više puta u raznih glasilih govora bilo. Izvjestitelj spomenutog lista C. Holz-Zeitang tuži se sa riečkoga trga na nedostatne odnošaje našega brodarstva, navlastito na družtvo »Adriu«, koje da dovoljno našem prekomorskom prometu na drvu na ruku neide, a, čuju se s protivne strane ponešto i tužbe na lošu izradbu našega drva i ´tomu predbacuje primjerici manji uvoz našega drva u Algir. Žalibože priznati se mora, da potonja činjenica dielom stoji. Trgovci uslied visokih šum. taksa žele, da uštede kod troškova izradbe, a na štetu kvalitete, i da plaće šumskih radnika — obćenito — nisu u skladu sa rastućom skupoćom. U tom pogledu morali bi .se svi kod nas poslujući šumski trgovci sporazuraiti, to pitanje shodno riešiti, jer lošija izradba takav je faktor, koji u svjetskoj utakmici na mnogih tržištih vrlo štetno djeluje. Ciene za četinjavu i bukovu robu ne možemo za sada priobćiti, jer ih šum. trgovačke novine rado ne priobćuju, a posebnih još informacija u tom pogledu primili nismo — ako smo ih i tražili. — Glede robe potičuće od ostalih manje važnih vrsti drveća možemo samo toliko kazati, da se na riečkom trgu u nešto većoj mjeri traže trupci jasenov i i briestov i za Francuzku i bpaniju, pa da je stoga i ciena te robe nešto bolja. Šumskih prodaja imade sada kod nas vrlo malo, jer je saisona već na izmaku, tako da se campagna g. 1898./9. može smatrati u pogledu prodaja podpunoma dovršenom, a nova će tek početi, nu svakako uz povoljne izglede za naše vlastnike četinjavih i hrastovih šuma. Sa bečkog i budiin-peštaiiskog krznarskog trga. Ovoga proljeća — dakle već na koncu saisone — najedanput oživio je taj trg vanredno. Nastala je velika potražba za raznovrstnimi kožami, navlastito za isožami kune zlatice, koja je oko Josipova na budim-peštanskom trgu na dvostruko u cieni poskočila (od 10—11 na 20-—24 for. po paru) te unatoč dosta velikoj zalihi na tim kožama (7000—8000 kom.) sve je za Beč, Lipsko, ruska tržišta i New-York prodano. Kasnije je ta velika navala nešto popustila, nu ovaj je trg još sveudilj živahan. Polag izvještaja objelodanjenog u »Oesterr. Eorst-u Jagdzeitung« bile su ciene kože na |