DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1899 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— 333 —


što najbolje svjedoči izkaz objelodanjen početkom ove godine o uvozu
ove robe u Europu, navlastito u Francuzku, iz kojega se vidi, da je još
sveudilj uvoz ove robe iz Amerike nije osobito velik. Dakako da je specialno
prošle godine i španjolsko-amerikanski rat tomu uvozu dosta smetao,
tim više, što prilična množina ove vrsti dužice u samu Spaniju dolazi.
Odkako je medjutim rat prestao, već na španjolskom trgu ne ima druge
dužice do amerikanske, jer taj trg se i lošom robom zadovoljava, samo
da je jeftina. Uza sve to nije, kako spomenusmo, na tom polju konkurencija
Amerike toli pogibeljna, nu tim pogibeljnija je ona na tržištu sa
njemačkom bačvarskom robom, osobito u koliko se ta roba za pivovarske
svrhe treba. Ne ima kojih 8—10 godina, što se je počela Amerika živo
interesirati za proizvodnju ove robe i što su mnogi veletržci, koje su visoke
ciene surovine (u tu svrhu) iz naših šuma odagnale, počeli proizvoditi u
Americi njemačku bačvarsku gradju i dopremali ju u sve većoj mjeri na
tržišta centralne Europe, koja takve robe najviše konsumirajuzbog silno
razvijenog pivovarstva.


Kada bi se radilo samo o tome, da se održi naša bačvarska roba
na ovomu trgu, u koliko se od te gradje prave vinske bačve i posudje,
ne bi bila amerikanska konkurencija toli opasna, jer kraj slabe kvalitete
samoga amerikanskoga drva, prodavala bi se makar i uz skuplju cienu
naša bačvarska gradja i uz američku, jer je ta roba prokušana i na
najboljem glasu već od nekoliko decenija. Nu pivovarstvo ne pazi tako
mnogo na kvalitet — navlastito porosnost — drva, jer se takove bačve
iznutra smolom izpaljuju, pa kupuje što je jeftinije. Pošto je u.slieđ sve
većih i većih šumskih taksa u naših šumah uz inače jednake ostale proizvodne
ciene, postala proizvodnja naše njemačke dužice sve skupljom,
ne može ona već da s uspjehom konkurira na srednjo evropskih tržištih
sa amerikanskom robom iste vrsti. Ovih je dana đonesao o svem tom
»Pester Lloyđ« oveći članak, kojega je trgovački list »Handelsblatt fiir
Walđerzeugnisse« a i naš »Obzor« donio. U ovom je članku priobćen
i račun proizvodne ciene naše i amerikanske bačvarske gradje, iz kojega
se vidi, da trgavac koji stavi na tržište u sredinu Njemačke našu robu,
ima po´ viedru te robe računajuć, oko 20 novč. više troška nego onaj,
koji tu robu čak iz Amerike na isto tržište dopremi. Ovaj račun postavljen
je ovako:


Trošak po viedru u Slavoniji: Trošak po viedru u Americi:
drvo stoji . . . . . . 90 nč. 5 Cents. = 12V„ nč.
izradba 14 » 14 » = 35 »
doprema do ladje ili željez postaje 4 » 5 .» = 12´/. »
Režija za manipulaciju .. . 7 » 8 » = 28


ukupno 115 nč. 32 Cents. := 80 novč.


24