DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1899 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 370 — 10.000, a od 63 županije, predale su 38 svoje obd. šume u državnu upravu. Tom zakonskom osnovom hoće se postići to, da se sa šumami tako gospodari, kako će biti najbolje za vlastnika i obće dobro, da se vlastnici ne obterete suvišnimi izdatci za upravu, te da se vlastniku zajamči potrajni prihod iz šume. Vrlo je važno to, što su šumske površine, koje su služile za pašu, podvrgnute pod novi zakon, i to §. 3. da: »ovamo spadaju i one šumske površine, kojim nije glavni cilj produkcija drva, nego podmirivanje paše, a ista imade u toliko stegnuti, u koliko to zahtjeva produktivna snaga tla«. Da se pako produktivna snaga tla ne izcrpi, treba da se na površini toliko šuma uzgoji i uzdrži, koliko to treba tlo, da najbolju pašu producira, U prvi mah se čini, da država time prekoračuje svoj djelokrug, steže slobodu uživanja, ali svrha zakona ide za daleko većom korišću vlastnika, a da ne bi on mogao tu slobodu na svoju štetu prekoračiti. Osim toga država mu ne uzkraćuje, da razpolaže svojim dobrom, ali u granicama, koje mu zakon dozvo- Ijuje. Tim manje mogao bi se državi predbaciti vlastiti interes, pošto ona već s početka doprinaša do 96.000 for., a to je svakako liep doprinos, a u korist šumovlastnika, koje bi oni imali da nose. Taj zakon ima svakako liepe i plemenite intencije : da podigne šume i da popravi šumsku pašu, dva vrlo važna faktora u narodnom gospodarstvu. Uz to će doći odnosni posjednici do uredjenog šum. gospodarstva, a mnogu će do sele samo mrtvii glavnicu uživati. čini se, kako sam gore spomenuo, da je time sloboda vlastničtva donekle stegnuta, a donekle i povriedjeno pravo slobodnog uživanja. Sa pravničkog gledišta to je doduše istina, ali uzmemo li stvar sa šumarskog i narodo-gospodarstvenog gledišta, morati ćemo priznati, da je ta povrieda blagotvorna i i za samog vlastnika i za čitavu zemlju. Koliko mi je znano, postoji nešta takova i u Francuzkoj u nekih država u Njemačkoj, a možda jož i gdje drugdje, a u zemlji kao što je Ugarska, koja ima oko 11.500 šumovlastnika bez dvojbe je od potrebe |