DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1899 str. 3     <-- 3 -->        PDF

´iim,i^3rsM Esli.


Br, 7. u ZAGREBU, 1. srpnja 1899. God. XXIII.


Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 8 for.; za ´/2 stranice 4 for.; za Vs stranice
2 for. 70 novo.; za ´A stranice 2 for. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina.


§. 4. šum. zakona.


Piše Crašo Vac, krapinski šumar.
U cienjenom »Šumar, listu« za mjesec ožujak t. g. otis


nuta je vrlo poučna razprava. g. dr. A. Goglije: »nadležnost
upravnih oblastih u šumskim stvarima«.
Na str. 141. medju inim stoji:


»Nastaje pitanje, koja je oblast nadležna, da izda odredbe
po §. 3. šum. zak.?« zašto ne ima u spomenutim zakonima
i naredbama posebne ustanove i t. d. nadalje: Ako je pako
dalnje plodjenje drva samo pogibelj i izvrženo, da valja po
§. 4. ne samo prekršitelja kazniti, već izdati i odredbu šum.
redarstveim, da takovu opustošenu šumu opet zagaji.


Tu valja postupati kao kod §. 3. š. z. t. j . kad vlastnik
samovoljno obrati šumsko zemljište u drugu kulturu ili kad
zanemari čistinu opet zagajiti.— Pa pošto je za kažn jenja
i izdavanje odredaba u smislu §. 2. š. z. nadležan


u I. m 01 b i ž u p. u p r a V n i, to Će ovaj biti i nadležan
za izdavanje odredaba i kazna za drugi slučaj §. 4. §. z.


§. 4. š. z. jeste od velike važnosti u šumarstvu, naročito
u gorskim predjelima, gdje su šume na absolutnom šum. tlu.
Zašto treba uporabu i shvaćanje istog paragrafa točno prema
okolnostima uzeti, a ne na lahku ruku.


»Opustošenje šume« i »uzgoj iste, u pogibelj staviti« jeste
velika razlika.




ŠUMARSKI LIST 7/1899 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 346 —


Pošto imam jedan praktični slučaj u krapinskom kotaru,


koji se u glavnom osniva na §. 4. š. z., — a predmet je ko


načno i po visokoj kr. zem. vladi riešen — to ga evo i do


našam, radi razjašnjenja i bolje uporabe rečenog paragrafa.


Dne 1. lipnja 1897. podnesena je po meni prijava slav.


kr. kot oblasti u Krapini proti N. N. šumovlastnikii sliedećeg


sadržaja:


N. N. iz N. kupio je prije kratkog vremena šumu od
vlastelinstva N. i to par. br. 1797. i 1806, porezne obćine
N. predjel u ukupnoj površini od 34 rali 511 U".
Ova šuma leži na absolutnom šum. tlu, strm položaj, okre


nuta na sjever, oko 700 m. nad morske visine, i čini čistu bu


kovu sastojinu.


Do sada sječena su u istoj šumi drva »prebornom sječom«,
bez da je skrbljeno za pomladak u šumi.


U mjesecu svibnju 1897. počeo je N. N. u dolnjem dielu
sječi »čistom sječom« obarajući sve bukve, te je po prilici izradjeno
već do 100 prost, hvati gorivnih drva. Pošto N. N.
namjerava cielu ovu šumu najednom posjeći, to
podnašam kr. kot. oblasti ovu prijavu, obzirom na oto, da bi
ovom sječom nastali slučajevi, označeni u §, 4. 6. i 7. šum.
zak. i t. d.


Našto je kr. kot. oblast, odlukom od 2. lipnja 1897.
br zabranila svaku dalnju sječu pod globom od 150 for.
te odredila: Sa onom šumom ima vlastnik postupati u smislu
§. 14. toč. 6. zak. od 26. ožujka 1894. kojim se uredjuje
stručna uprava i šum. gospodarenje u šumah, stojećih pod
osobitim javnim nadzorom; (»zaštitna šuma« —koja je kašnje
kao takova i proglašena) — naročito ima vlastnik šume u
smislu §. 15. rečenog zakona, čim prije podnieti gosp. osnovu
(program) po kojoj će sjeći i gojiti šumu.


Obzirom na §. 16. š. z. ne može oblast iz gornjih razloga
dozvoliti sječu drva na »absolutnom šum. tlu u ljetno
doba.


Proti ovoj odluci dozvoljen je bio utok, nu temeljem §. 57.
zakona od 5. veljače 1886. ob ustroju županija i uredjenja




ŠUMARSKI LIST 7/1899 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 347 —


uprave, nije imao utok odgodne moći, glede zabranjene
sječe.
Proti ovoj odluci uložio je šumovlastnik utok, na kr. žup.
oblast.


Na oto odredjen je po žup. upravnom odboru očevid na
licu mjesta, na temelju §. 17. proved. naredbe od 15. srpnja
1896. br. 35633. uz izaslanje kr. žup. šum. izvjestitelja kao
izaslanika upravnog odbora, uz prisustvovanje kr. kot. šumara
(mene) kao prijavitelja, te N. N. kao šumovlastnika.


Osim toga pozvan je šumovlastnik da položi predujam od
30 for, pod pretnjom ovrhe.
Medjutim šumovlastnik nije predujam položio i očevidu
došao nije.
Očevid je ali ipak obavljen na temelju ovog očevida izrekao
je žup. upravni odbor sliedede:


Povodom utoka N. N. iz N. proti riešitbi kr. kot. oblasti,
kojom je spomenutom šumovlastniku zabranjena dalnja sječa u
šumi, ležećoj u poreznoj obdini N. kat. par. br. 1806. i 1797.
sa površinom od ukupno 34 jut. 5770", te od istoga zatražen
gospodarstveni program za iste šume, odpisuje se, da je upravni
odbor u danas obdržavanoj sjednici, saslušao u tom predmetu
mnienje župan, šumar, izvjestitelja, koji je usljed naloga ovog
upravnog odbora, stanje stvari na licu mjesta izvidio, obnašao
je izdati sliedeču odluku:


N. N. posjednik iz N. posjekao je u visini od 700 m.
nad morem, na zemljištu sa 70% pada i to na parcelah kat.
br. 1806. i 1797. par. obćine N. do 20 j utara šume čistim
sjekom; a bio bi i svih 34 jutra 5770" posjekao, da nije pravodobno
po kr. kot. oblasti u Krapini spriečen bio. Pošto ova
šuma ima sbog napnmenutih razloga karakter opisan u §. 6.
š. z., i pošto je tlo tako tanko, da posvud viri kamenje iz
njega, to se je morala uporabiti sječa, propisana u §. 6. š. z.
t. j . »prieborni sjek« ili »sječa na uzke pruge«, što nije učinjeno,
nego je uporabljena »čista sječa« i tim počinjen prekršaj
§. 6. š. z. Toga radi kazni se N. N. temeljem §. 8. š. z. sa


ŠUMARSKI LIST 7/1899 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 348 —


30 for. globe, od koje i t. d. (u kulturnu zakladu), te se ujedno
presudjuje na nošenje povjerenstvenih troškova.
Podjedno se krepošdu ustanova §. 25. toč. 3. zakona od


5. veljače 1886. odredjuje, da se posječena površina do jeseni
1898. opet biljkami na 1 metar razdaleko pošumiti imade, pod
prietnjom prisilnog pošumljenja.
Napokon se temeljem ustanovah §. 24. prov. naredbe od


15. srpnja 1895. br. 35633. proglašuju ove parcele »zaštitnima
šumama«, te se vlastnik poziva, da ovom uprav, odboru u roku
od 1 godine dana predloži »gospodarstveni program; a dok to
učinio ne bude ili dok mu program odobren ne bude, obustavlja
mu se kriepošču §. 15. zak. od 26. ožujka 1894. o
šumah stojećih pod javnim nadzorom svak a sječa pod
prietnjom globe od 100 — 300 for.
Riešitba kr. kot. oblastiod2. lipnja 1897. br. . .
stavlja se ovim izvan krieposti.


Proti ovoj riešitbi žup. upravnog odbora, uložio je šumovlastnik
utok, na visoku kr. zem. vladu. Na ovaj utok, izrekla
je visoka kr. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove odpisom
svojim od 11. veljače 1898. br. 2.373., upravljen na žup.
upravni odbor, sliedeću visoku odluku:


U riešenju izvješća, obuašla je kr. zem. vlada, odjel za
unutarnje poslove, povodom utoka N. N. potvrditi onaj
dio napadnute odluke, kojom se šume nalazeće se na kat.
čestici br. 1806. i 1797. porezne občine N. u smislu §. 6.
š. z. proglašuju »zaštitnom šumom« s tiine, da za te šume sastaviti
i predložiti valja prema ustanovama §. 15. zak. od


26. ožujka 1894. kojim se uredjuje stručna uprava i t. d. u
roku od godinu dana, gospodarstveni program, i da se dotle,
dokle taj program odobren ne bude, zabranjuje svaka sječa,
pod pretnjom novčane globe od 100 —300 for.; zatim, kojom
se temeljem ustanova §. 3. š. z. propisuje pošumljenja posječene
u tih šumah površine, do jeseni 1898. pod prietnjom
prisilnoga pošumljenja; dočim se ostali dio rečene odluke
ukida, kojom se N. N. kazni temeljem §. 8. š. z.


ŠUMARSKI LIST 7/1899 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 349 globom
od 30 for. i odsudjuje na nošenje postupovnog troška,
buduć se N. N. ne može smatrati krivcem prekršaja §. 6. š. z.
prije, no što su šume proglašene bile, pravomoćnom odlukom,
kao »šume zaštitne« ; nadalje što izricanje globa i kazna
sadržanih u šum. zakonu, ne spada u nadležnost
upravnog odbora, osim slučaja navedenog u §. 25.
lit. 3. zakona od 5. veljače 1886., veĆ U nadležnost
političkih oMasti!


Nu obzirom na to, što se iz predloženih razpravnih spisa
razabire i što je izvidom vještačkim na licu mjesta konštatovano,
da je N. N. posjekao do 20 jutara šume »čistim sjekom«
na strmom položaju i time u pogibelj stavio dalnje
plodjenje ove posječene šume i usljed toga počinio
prekršaj §. 4. Š. Z. im adu se ovi razpravni
spisi dostaviti kr. kot. oblasti u Krapini na dalje
uredovanj e s pozivom, da ili na temelju istih, ili na temelju
eventualno još provesti se imajude razprave, koli glede toga
prekršaja u smislu §. 8. š. z., toli glede nošenja troškova postupka,
izreče prvomolbenu odluku, salvo recurso.


Na temelju ove visoke rješitbe, odredila je kr. kot. oblast,
temeljem §. 23. š. z. ponovni očevid na licu mjesta; te je
ustanovljeno, da je »čistom sječom« posječeno 8 rali šume,
gdje ne ima u obče pomladka i da u šumi po ljetu pase blago.
Time je dokazan prekršaj §. 4. š. z., pošto je dalnje
plodjenje drva pogibelji izvrženo, a dapače i one
mogućeno.


Radi toga prekršaja kažnjen je šumovlastnik po kr. kot.
oblasti sa globom od 50 for.; nadalje pozvan je na temelju
gorespomenute riešitbe vis. vlade, da do konca travnja 1899.
na prazne čistine posadi biljke pod globom od 100 for.; te
da temeljem §. 23. š. z. podmiri sav do sada prouzročeni trošak;
konačno zabranjena je temeljem §. 10. š. z. paša na istoj šumi.


Proti ovoj riešitbi, uložio je šumovlastnik neposredno ustmeno
utok kod kr. žup. oblasti.
Na to uzsliedila, je sliededa riešitba:




ŠUMARSKI LIST 7/1899 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 350 —


Kr. žup. oblast nije obnašla uvažiti ovdje zapisnički
predani utok posjednika N. N. iz N. proti tamooblastnoj odluci,
kojom je isti šumovlastnik kažnjen sa 50 for. globe — radi
toga, što je u svojoj šumi na gori »Skrahinšdici« i to na kat.
par. br. 1886. i 1797. sa površinom od 34 jutra 5770** ležećoj
u poreznoj obćini N. na strmini posjekao do 20 jutara šume,
od toga 8 jutara »čistim siekom«, a poslije proglašenja šume
»zaštitnom šumom« još dopustio, da se na sječini danomice pase
10 komada rogate marve; kojom je nadalje istomu šumovlastniku
zabranjena svaka dalnja paša blaga, na rečenoj sječini,
te isti opomenut, da sječinu prema visokovladnoj riešitbi od


11. veljače 1898. br. 2373. opet naploditi imade, do jeseni
god. 1898.; te napokon kojom je odlukom isti šumovlastnik
sudjen na riešenje izvidnih troškova, nego napadnatu odluka
glede izdane opomene za pošumljenjelede zabrane svake dalnje
paše i glede plateža povjerenstvenih troškova u cielost i potvrditi
, s razloga, što je već prvim izvidom konštatovano
po kr. žup. šum. izvjestitelju, da su razlozi odluke glede devastacije
šume podpuno opravdani, a ponovnim izvidom ustanovljeno,
da je šumovlastnik pašu blaga u svojoj šumi dopustio,
dočim se onaj dio rečene odluke, kojim je N. N. kažnjen na
50 for. globe u smisl u §. 4. š. z. preinačuje onamo, da se
N. N. radi učinjenog otežćanja pomladka šume kazni
globom od 2 for. po »čistom sječom« posječenom jutru ili
ukupno sa 16 for. globe, i t. d.
Proti ovoj odluci kr. žup. oblasti uložio je šumovlastnik
utok; našto je usliedila sliedeća riešitba visoke kr. zem. vlade,
odjela za unutarnje poslove od 22. prosinca 1898. br. 58990.
upravljena na kr. žup. oblast:


U riešenju tamošnjeg izvješća, obnašla je kr. zem. vlada
odjel za unutarnje poslove, naknadno k ovdašnjoj naredbi od


11. veljače t. g. br. 2373. odbiti utok N. N. uložen proti
tamošnjoj odluci, kojom se isti osudjuje rad i haračenj a
šume na gori »Strahinčici« na novčanu globu od 16 for. i
nošenje postupovnog troška, odnosno kojom se zabranjuje svaka


ŠUMARSKI LIST 7/1899 str. 9     <-- 9 -->        PDF

- 351 —
paša blaga u toj šumi gore spomenutom naredbom propisano


pošumljenje posječene površine ponovno nalaže, te napadnut u


odluku potvrditi s razloga u istoj navedenih i t. d.


Iz prednavedenog primjera aliedi, da je radi prekršaja
§. 4. š. z. uvjek u prvoj molbi nadležna kr.
kotar, oblast, a ne upravni odbor. Kr. kot. oblast
ima temeljem §. 23. š. z. odredjivati izvide, očevide i t. d. te
tada svoju odluku izreći, dočim je u II. molbi nadležna kr.
žup. oblast, a u III. kr. zem. vlada. Radi haračenja šuma
imaju se samo iste kazne izricati propisane u §. 2. š. z. ; nu
time nije zakonom odredjena nadležnost upravnog odbora, radi
haračenja šume prema §. 4. š. z.


Upravni odbor nadležan je u I. molbi uredovati u smislu
§. 25. toČ. 3. zakona od 5. veljače 1886. i to kada mu u
smislu §. 38. provedbene naredbe od 15. srpnja 1895. broj
35633. prispije predlog kr. kot. oblasti, radi posumljenja izsječenih
šuma i praznih šumišta.


Kr. kot. šumar dužan je voditi sve propisane očevidnike
na slučajeve označene u §. 2., 3., 6. i 7. š. z. dočim §. 4.
š. z. nije ni u obzir uzet.


Ja sam si ali za svoje područje osnovao očevidnik, radi
prekršaja §. 4. š. z.
Tojevelevažna zakonska ustanova, naročito
za gorske predjele!


Ta tko ima bditi i paziti gospodarenje u privatnih šumah?
Kr. kot. oblast, odnosno njen kr. šumar, tehničar. Kada to
mora, onda je svakako ista oblast nadležna da u I. molbi
ureduje, ako tko šumu harači t. j. dalnji uzgoj u pogibelj
stavlja i onemogućuje.


Zato bi u obćem interesu bilo, da se gorespomenuta provedbena
naredba upodpuni, glede §. 4. š. z.