DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1899 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 374 — dočim je najlošija ona od R. mjrthifolia. Po Bolleju imale bi se prve dvije vrsti smatrati posvema jednakovriednima. JSTajvriednija u trgovačkom svietu jest rujevina sicilijanska a to poglavito ona iz Nillitela, do nje je rujevina španjolska (iz Priego, Valladolida, Malage i Moline) franceska (iz Avignona i Montpelliera) dočim naša domaća rujevina stoji u istoj cieni sa portugizkom, alzačkom, mletačkom i tirolskom rujevinom. Upotrebljuju se pako sve vrsti za strojenje laganih i finih koža, osobito za strojenje onih, koje se bojadišti. Ujedno rabi se i za crnobojadisanje. Dobivanje rujevine veoma je jednostavno, te se svagdje jednako proizvadja. Mlade grančice lome se i skupljaju, te se na suncu suše, posije toga se lišće sa grančica štapovi otuca; ili se pako odmah kod sabiranja sa grančicah opurka i tako suši. Posušeno lišće melje se medju mlinskimi kameni u više manje sitno brašno, te kao takovo u trgovinu dolazi. Pošto je sakupljanje ruja našem kraškom i primorskom pučanstvu pružalo lijepe zaslužbe bez ikakovih troškova, to se je sakupljanje ruja stalo tako neracijonalno provadjati, da je nastala dvostruka po one priedjele pogibelj, i to: da se ono i onako golo kraško tlo prekriveno jedva čbunjem ruja, ponovno svake bilinske zaštite rieši, i da se time, što su sabirači ruja isti skupa sa korienjem kidali, ova liepu privredu pružajuća biljka kod nas posve neizkorieni. Uslied toga prinuždena je bila Visoka kr. zem. vlada izdati ponovno 30. lipnja 1882. pod br. 23753. odj. unut. naredbu, kojom se ovo sabiranje ograničuje, a u šumah i pašnjacih imovnih obćina podpuno zabranjuje, tako da se očuva bar ono malo bilinskog poki ova što no je dielom preostao, dielom težkim troškom podignut i uzgojen na golom kamenu, njekad podlozi bujnog i velebnog hrašća, koje je preradjeno u ponosne brodove imalo navještati silnu moć Rimljana i Mletačke republike. Jaroslav pl. Sugh. |