DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1899 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 382 —


šenje šum. požara biti u ovakom pogledu osjegurano. — Glede II. pitauja
spomenuti nam je za razjašnjenje istoga, da su se u novije vrieme stale
mnoge šume u području navlastito kemijskih tvornica sušiti, i mnoge
ve(5 sasvim propale; druge opet tako silno uslied dima u prirastu zaostaju,
da im prirast i od više godina nije tolik, kolik bi im bio u jednoj godini
u normalnih odnošajih. Te štete obdenito su najveće u Njemačkoj,
gdje se kemijska industrija u zadnje vrieme vanredno digla, i gdje su
se vec njemački šumarski stručnjaci opetovano tim pitanjem bavili, razpravljajuć
ga u svojih stručnih glasilih i u svojih skupštinah. U našoj
monarkiji najveće su do sele te štete u Češkoj, gdje je najveća industrija,
nu razmjerno se je manje o tora pisalo i nekako se tomu pitanju, zbog
skrbi za industriju, donjekle izbjegavalo. Nu pošto su štete od toga svakim
danom sve veće i veće, to se je moralo to pitanje već jednoć ozbiljno
pretresivati, jer su po Ceskoj mnoge šume ne samo na stotine već i
tisuće rali stale od dima i u njem sadržanih otrovnih plinova silno stradavati.
Više stradavaju četinjače od listača, a ponajviše strada od četinjača
smreka. Nakon osobito zanimive i živahne razprave, stvorena je
povodom toga pitanja sliedeća rezolucija: obzirom na osobitu narodnogospodarstvenu
važnost šuma, s obzirom na pogibelji koje šumama priete
od dima i plinova, koji se kod mnogih obrtih razvijaju, drži austrijski
šum. kongres nuždnim i narodno-gospodarstvenoj vrieduosti šuma odgovarajućim,
da se svim ovakovim obrtuim poduzećem naloži, da se imadu
poskrbiti za takove naprave, kojima će se ovakovi plinovi kondenzirati
i neškodljivimi učiniti; da takova poduzeća, ne budu li se ovakovima
napravama služila, ili ako ona u obe´e tečajem svoje proizvodnje nanašaju
šumama štete, imadu za takove odgovarati i naknadjivati ih, kao što već
sada jamče i željeznička poduzeća. — Obzirom na III. pitanje zaključeno
je: da se c. kr. vlada pozove, da čira prije predloži pojedinim saborom
zakonsku osnovu, kojimi će se onim, koji puste površine pošumljuju,
zajamčiti pogodovnosti gledom plaćanja poreza. Te pogodovnosti da bi
bile: da se kod pošumljenja slabog zemljišta, nu koje se je do sele gospodarski
kojom drugom vrsti kulture uživalo — za pusto kršje kad se
posu mi i onako već obstoji oprost od poreza — navlastito na velikim
strminam važnih za odticanje vode, dadu ove pogodnosti: a) kod pretvorbe
u visoku šumu, da budu iste do 20 godine posvema proste od poreza;
b) od 20—40 godine, da se plaća polovica poreza i to od onog razreda
u koji je to zemljište kao šumsk o uvršteno; c) kod pretvorbe u sitnu
šumu da traje oprost od poreza do konca prve obhodnje; d) kod pretvorbe
u srednju sumu do prve sječe nizkoga drveća. U koliko će se
prije ponovnoga pošumljenja tjerati šumsko-poljsko gospodarenje, počimlje
oprost od poreza tek onda, kad to gospodarstvo prestane. — Gledom