DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1899 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 383 — na IV. pitanje stvoren je zaključak: pošto se od godine do godine množaju štete od zareznika, kojoj pogibelji jedino mogu pravo ptice predusresti, to je izđaaje internacijonalnog zakona za zaštitu ptica postalo upravo životnim pitanjem za obstanak naših šuma. Stoga bi se visoka vlada imala umoliti, da stupi u dogovor sa susjednimi državami — tu se najviše misli na Italiju i njezine upravo barbarske lovce na ptice pjevice, koji ih svake godine prigodom selenja na stotine tisuća uloVe — i sa svimi na razpoložbu stojećimi sredstvi nastojati, da se prizna velika važnost u medjunarodnog zakona za zaštitu ptica i takav što skorije stvori. Svi su ovi zaključci jednoglasno prihvaćeni. Teleprođaja drra u Bosnoj. Kako su razne trgovačke novine javile, ugovorila je bosansko-hercegovačka zemaljska vlada sa tvrdkom J. Eissler & braća i L. Ortlieb u Monakovu veleprodaju u bosanskih državnih šumah, koja obuhvaća 80 tisuća hektara šume. Na toj površini posjeći će tvrdka tečajem 30 godiaa 29 tisuća hektara, dakle godimice oko tisuću hektara. Da se izgrade nuždne željeznice, davati će ove tvrdke vladi godimice oko 100 tisuća forinti, a osim toga garantira se vladi od strane spomenutih tvrdka čisti prihod od daljnih najmanje 100,000 for. na godinu. Kod toga posla sudjelovati će i bosansko-hercegovačka zemaljska banka nekim postotnim dielom čistoga prihoda koji će dobivati, ali da uza sve to neće nositi nikakovoga gubitka, pa po tom da ne može u nikojem slučaju štetovati. U svrhu ove eksploitacije bosanskih šuma po rečenih tvrdka, da bi se postepeno izgradilo do 100 kilometara željeznice, koja da bi tada bez ikakova tereta prešla u vlastničtvo države. Amerikanska „pitsclipine". Četinjavo drvo, koje se iz Amerike pod imenom »pitschpine« (čitaj pičpajn) u Evropu uvaža, postalo je vrlo obljubljeno, te se navlastito rabi umjesto arišovine i hrastovine osobito kod vodogradjevina, pa je ove vrsti drva u mnogih predjelih Europe donjekle iztisnula. Ne samo u centralnoj Europi, već čak i u naših predjelih počimlje se ovo drvo udomaćivati. Tako su stupovi mosta na Savi kod Brčke takodjer od ovoga drva. Ovo se drvo odlikuje doista osobitom trajnošću i čvrstoćom, nu ne potiče to drvo kako mnogi misle od četinjače poznate pod imenom »pinus rigida«, koja raste u hladnijih predjelih združenih država i koje je drvo dosta slabih tehničkih svojstava, već se u Europi tim imenom nazivaju vriedne vrsti borova, koje rastu u toplih predjelih sjeverne Amerike uz atlanski ocean, navlastito »pinus palustris« i njemu srodne vrsti. RieI)cl0T t, z. „Kreisreelienscliielber". Već smo u zadnjem broju donieli kratku viest o ovom pomagalu, koje je polag svoje konstrukcije zanimivo za svakoga, koji se geodesijom bavi. Poznata firma »braća Fromme« u Beču dala je izraditi tu spravu i uzela na nju |