DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1899 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 385 — Pošto je gore spomenuti instrumenat preskup za obćenitu porabu, to je za porabu kod optičnog mjerenja daljina i visina konstruirao Riebel još i t. z. »mali Kreisrecheuscliieber«, koji se kod iste tvrdke — svakom se instrumentu pridaje po jedan točan naputak za porabu — za cienu od 30 for. dobiti može. Ovaj je instrumenat sličan prvomu, samo daleko jednostavniji, jer može služiti samo za izračunavanje data spomenutih gore pod točkom 8. Nov način izkolčenja pravaca kroz šumu. Čitamo pod ovim naslovom u »Fricks-Rundschau« vrlo zgodan člančić o tom, kojega držimo jednom od vrlo zgodnih mjerničkih »finta«, koja može i našim šumarom, bavećim se često u praksi izkolčivanjem prosjeka, vrlo dobro doći, s toga ga u prevodu nepromienjena donosimo. U tom članku pisano je ovo: »Ima više raznih načina, kroz šumu — a da ne vidimo od prve točke i zadnju — kako valja izkolčivati pravac, kao što su krajevi sječina, putevi, prosjeci i t. d. ali svi ti načini pravo ne odgovaraju. Kako se i na papiru liepo čini prosjek izkolčiti pomoćju busole, mjeračeg stola ili teodolita izmedju dvie zadane točke, isto je to tako neugodan i nezahvalan posao, koji stoji i mnogo vremena kad se taj zadatak ima na polju obaviti, a sprečava nas u tom gusto drveće ili neprohodna šikara, steruća se preko brda i dolina. Prvim izkolčenjem nije taj posao još dovršen, jer radilo se ma kako točno, ne ćemo izaći nego na koju pogrešnu točku, koja je često dosta udaljena od prave točke na koju bi izaći morali. Doduše teorija poznaje jednostavan način, kako da se ta pogrieška izpravi i traženi pravac uadje, naime, urisati pogriešni pravac u nacrt, mjereći natrag bacati s tog pogriešnog pravca ordinate, duljinu njihovu na karti izmjeriti, izračunati i u naravi prenieti. Sve to na papiru gladko ide — ali u naravi skopčano je to s mnogobrojnim potežkoćama, jer valja i opet pravce po šikari prosjecati i mjeriti, a konačni rezultat biti će — nekakav grbavi pravac, kojega valja i opet popravljati. Ipak nije svemu tomu nikakav drugi razlog, već što su i nacrti ljudsko djelo u kojih ima kod kuteva sasvim malenih pogriešaka, koje su ipak od velikoga dojma na rezultat. Kod duljih pravaca i najmanja se pogrieška osjeća i biva sve većom i većom, a konačna je razlika izmedju pravca na karti i onoga u naravi dosta velika. Mnogo sigurnije nego li očitavanje kuteva ma i na najtočnijem nacrtu, jest radnja na jedan siguran vidljivi znak, visoki signal, visoko stablo ili što sličnoga. Žalibože nije to svagda moguće; kod većih udaljenosti ili pače kod grbavog terraina nisu takovi znaci u šumi vidljivi, van da imadu visinu tornjeva. Ipak ima jedan jednostavni način stvoriti si takov znak, koji nas za tu svihu podpunoma zadovoljiti može. Ovaj se način sastoji u tome: |