DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1899 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 402 —


širina svih je trupaca sa polumjerom B, izradivih dužica bila
bi = površini prosjeka toga trupca razdijeljenoj sa debljinom
dužica.


U tom slučaju ne bi bilo nikakovog odpadka, sva drvna
masa trupca bi se u dužice izradila.


Sjetimo se sada, da je r = —. Da r uzmogne biti = o,


moralo bi n biti = GJO, a to bi značilo:


V


Želimo li koj trupac bez gubitka na drvnoj masi izraditi,
odnosno iz kojega trupca najvedi kvantum dužica izvaditi, valja
da ga koncentričnim krugovima podijelimo na neizmjerno mnogo


kružnih vijenaca, od neizmjerno malene širine.
Easte li postupice u obličku S„ = ~^~ {B—r) promjen.
^ B -K


liva veličina r, onda faktor B—r, a po tom i umnožak ^—
{B—r) ili skupna širina dužica S^ pada, a naraste li r do
veličine od k ili budne li r = A;, onda de faktor B—r biti = 0,


7? —


a po tom i umnožak —^ {B—r) ili skupna širinu 8„ svih
dužica biti = 0. Što praktično znači:
čim su širje dužice što iz kojega trupca izradjujemo, tim
je veči gubitak, a dužice sa širinom jednakom polumjeru zadatoga
trupca, ne bi ni jedne izašlo, pošto bi sav drvni material
trupca odpao kano gubitak (odpadak).
§. 4. Kako iz gornjega razlaganja proizlazi, dati će nam
jedan te isti trupac pri jednakoj širini izraditi se imajućih
dužica, odnosno pri razdijeljenju u jednako široke kružne vijence,
uvjek jedan te isti kvantum dužica, nu ne znamo jošte kako
bi stvar stojala, kad bi trupac jedanput razdijelili na n kružnih
vijenaca posve jednake širine a drugi put na isti broj kružnih
vijenaca, ali ne jednake širine.
Namiče se stoga pitanje, da li je svejedno trupac razdijeliti
na kružne vijence jednake ili nejednake širine; ako nije,
koji je način \i gospodarstvenom pogledu probitačniji ?