DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1899 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 434 —


praktični život možda pogriešni načiu učenja, to se rado laćam pera, da
pozornost njihovu svratim na gornje djelce.


Ako je u školsko vrieme trebalo da formulu više memoriraš, da se
s ujom više s formalne, rek bi s izvanjske strane upoznaš, to je u svagdanjem
životu potriebno, da se više oko njezine aplikacije vrtiš, da ju
dakle proučavaš upravo prema njezinim pojedinim sastavnim dielovom
kad si je tako počeo učiti, razglabati, onda ti ona nije više mrzla, tudja,
već ti postaje sve to milijom, intimnijom znanicom,


Isto tako je i sa pojedinom naukom. U razgovoru sa mladjim prijateljem
izazvati ćeš redovito zabunu, dirneš li se o žicu: »računanje
vriednosti šumac. J^a dok ne smiješ da se na toj zabuni paseš, moraš
ju kao sasma raravnu razumjeti i izpričati. Ili zar da on, novajlija, bude
u aplikaciji te nauke i onda okretan, dok ona sama još uvjek dotjerana
nije; barem dotle ne, da bi ju receptivno u praksi rabiti mogao. Pa baš
zato valja nam pomno pratiti svako izdanje o toj nauci, svaki članak
pisan u stručnih časopisih, želimo li, da ostanemo na visini stručnog
znauja. Moramo se je pako čim više držati, jer ona u sebi (a da sve i
ne moraš biti odrješitim Presleriaucom) krije upravo tilosofiju našeg
budućeg šumskog gospodarenja. Držim bo, da osobita njezina važnost
ne leži samo u svrhi, da nakon dovršenog kojeg komisionaluog pregledanja
šume, na temelju razvoja formula odsječeš: ova šuma vriedi toliko
i toliko, (glede ćesa medjutim ne budeš obično uvjerio niti kupca niti
prodavaoca, jer će oni prečesto o faktičnoj vriednosti sami i mimo —
te procjene odlučiti) već u okolnosti i što ta nauka pruža najtemeljitiji
put kojim se može riešavati pitanje o dospjelosti uporabe i rentabilitetu
usjeka stanovite šume. Treba samo da se pitanje o kamatnjaku, toj
Ahilovoj peti ote nauke tako dotjera, da će se njegovom uporabom predusresti
sofizmom i onoj uatezici, s kojima se na hirljivo povišenje ili
sniženje glavnice uplivati može, i tim časom brisat će se iz nauke »o
uporabi šuma« onaj zahvalni thema o toli neopredjeljenom izboru obhodnje.


A to tako mora i da bude, jer bi inače naopako bilo po »znaustvenost
« naše struke, kad se najvažnije i najzamašnije operacije koje
zasižu jošte dublje i od samog ureza a meso, u džep, ne bi dale osloniti
0 stroge posliedice račuuićue. Rade zato prijatelji »Reinertragleric (tako
nazvani medju Njemci) iz petnih žila, da nauci Preslerovoj, koja svoju
teoretičnu existeuciju matetnatičkom bazom podpunoma i sjajno opravdava,
prokrče put i u praksu, da ju učine aplikativnom.


Tomu nastojanju imamo da zahvalimo danas već donjekle mirniju
i triezniju uporabu samog kamatnjaka kod računičnih operacija, pošto
nam extensitet šumskog gospodarenja željeni kamatnjak nikako pružati
ne može; preko toga nastojanja naučili smo: da nam je t. z. postotak
zrelosti (Weiserprozent) pokazuje samo tekuće godišnje ukamaćeuje, da