DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1899 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 436 —


se vrieduost takove šnme izračuna diskontovanjem uglavuičene šumske
rente na »u« godina, dobiti olina, koja se može približno smatrati čistom
vriednosti tla. Približna formula za vriednost tla bila bi u tom slučaju:


T 1 . ,
JB = X -:, Ovdje ie r = šumskoj renti, koja se dobije iz


0-or 1-of-´ ´ J 1 J J


skrižaljke prikoda za obhodnju >M«, »y« jest »obični šumsko-glavnični
kamatnjak« (sada S^o)- Ako se u formuli za računanje prihodne vriednosti
tla (BodenerwartuDgswerth) predpostavi ta vriednost kao poznata
tada preostaje samo jedna nepoznanica: naš »^«, koju kad jednačbu
visokog stupnja Šrogl pokusnom interpolacijom riešava i posljedak te
račanične operacije: >proizvodnim kamatnjakom« krsti. Taj proizvodni,
kamatnjak biti će pako od osobite važnosti pri iztraživanju postotka
zrelosti, jer će medjusobni njihov odnošaj pokazivati onu dobu, u kojoj
je sastojina prestala da ono pruža i proizvodi što bi mogla i imala proizvoditi;
pokazivati će obhodnju ili jošte bolje: pravo, najunosnije uporabno
doba dotične sastojine. A kada će šumar jednom tim putem, a
drugi puta uporabom prirastaog postotka (Z^o)) u prvom slučaju strogo
računienim pomatranjem, VT drugom donekle i mehaničnom pripomoći
(mjerenje godova) odlučivati o dobi u kojoj će se imat i njegove sastojine
sječi, tada će se tomu imati pokoriti i oni, koji prečesto o sudbini
tolikih jutara šumske ploštine ili stablovnih individua, onako samo »od
oka i razpoložbe« odlučuju. Istom onda nastupiti će normalitet naših
etata, tada će istom biti unosna potrajnost naših sastojina osjegurana
i omogućena; ali tada će se i s počitaujem pred gospodarećim šumarom
skidati kapa, pošto će njegov postupak mjesto hira i voljica, diktirati
brojke, kojima će se i lajik pokloniti morati. Do te gospodarstvene siguruosti
dići će se hrvatski šumari samo onda, ako se budu objeručke
prihvatili što intenzivnijeg izučanja naših stručnih knjiga, i što budnije
pratili dnevnu stručnu literaturu. Za volju te cieli, htio sam da svratim
ovime pozornost sudrugova i na spomenuto djelce, pošto je isto prikladno,
da se iz njeg i za praktični život puno nauče i da isto osobitošću razvijenih
nazora, svakog šumara oko suhoparne inače »nauke o računanju
vriednosti šuma«, živo zainteresuje.


U Ivanovompolju, 28. svibnja 1899.


V. Dojković,
kr. eup. šum. nadzornik u. m.
Promet i trgovina.


Pošto nije u zadnje vrieme bilo, a niti sada ne ima nikakovih
osobitih zgoda, koje bi na promet i trgovinu sa šumskimi proizvodi oso




ŠUMARSKI LIST 8/1899 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 437 —


bito djelovati mogle, nije se moglo stanje iste znatno promjeniti, stoga
glede trgovine s drvom i opet upućujemo na naš izcrpivi izvještaj priobćen
u br. 6. našega lista od o. g. Nastupila je saisoua prodaja, a
službene »Narodne Novine« donose gotovo svaki dan po koji »oglas
dražbe stabala«. Ta velika ponuda a skopčana sa visokimi šumskimi
taksami, kao da prouzroćuju što veću suzđržljivost domaćih i stranih drtržaca,
te već pojedine prodaje čak u hrastovih šumah ostadoše bezuspješne.
Tako prodaje kod imov. obćine novogradiške, koje su se uz snižene
takse ponovno na prodaju iznesle. Akoprem su uzrok ovoj suzdržljivosti
drvotržaca donekle u zadnje vrieme znatno porasle šumske takse


— navlastito za tehničku hrastovinu — te se polag tržnih izvještaja osobito
u Njemačkoj tuže tamošnji drvotržci na vanredno poskočile šumske
takse i medjusobno prekomjerno nadbijanje prigodom dražba; ipak imade
i drugih važnijih činjenica, kojima se ta suzđržljivost još bolje razjasniti
može. Ponajprije složili su se naši glavni drvotržci sa hrastovinom, osnovavši,
već u našem listu opetovano spomenuto, »družtvoza promet i izradnju
drva« pa se neće u buduće kod dražba tako nadbijati kao do sada; nu i odnošaji
za trgovinu sa drvom u Njemačkoj — koja je glavni konsument
naše građje — u toliko su se donekle pogoršali time, što se je tamo
pokazao znatan odpor proti gradnji rensko-labskoga kanala od strane agraraca
i fendalaca, te je pitanje o izgradnji ovoga znamenitoga kanala na
jedanput zapelo, dočim se je još prije nekoliko mjeseci skoro podpunom
izvjestnošću držalo, da će se to pitanje u korist industrijalaca, koji izgradnju
toga kanala živo traže, konačno riešiti. Razumljivo je s toga, da
je njemački kupac još za sada suzdržljiv, prem se je i sama centralna vlada
živo za izgradnju toga kanala zauzela. S ostalim zemljama u koje naše
drvo ide, još je sveudilj promet živahan. Jedino sa Srbijom promet je
vrlo nazadovao — a Srbija je navlastito mnogo ogrjevnog drva iz naše
monarkije i Bosne uvažala — s razloga što je carina povišena, a sada
vlađajuće političke prilike ove zemlje za razvoj trgovine povoljne nisu.
Kakovi su dosele uspjesi dražba u naših šuma bili, ne možemo za
sada izvjestiti, jer o tih uspjesih ubavjesti primili nismo, nu nadamo se,
da ćemo ih primiti, pak i tom prilikom ponovno umoljavamo gg. naše
članove: upravitelje imov. obćina ; županijske šumarske nadzornike ; upravitelje
naših vlastelinstva, kao i ostalu gg. stručare, da se našega družtvenoga
organa ovakovimi ubavjesti sjete. Spomenuti nam je ujedno da
su domaći dnevnici donieli viest, da je zastupstvo imov. brodske zaključilo
veleprodaju u svojih starih hrasticih u iznosu od 4 milijuna
forinti.


Izvoz drva iz Austro-Ugarske tečajem g. 1898. Držimo,
da će naše čitatelje zanimati priobćenje podataka odnosećih se na izvoz




ŠUMARSKI LIST 8/1899 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 438 —


drva iz naše monarkije, jer gledom na izvoz zauzitnlje drvo polag vried n
o s t i prvo mjesto u našoj trgovačkoj bilanci. Polag izvještaja objelodanjenog
u »Centralblatt fiir Walderzeugnišse« porasao je promet u


g. 1898. na 354.322 vagona (po 100 metr. centi) u vriednosti od 96 mimilijuna
forinti, dočim je za g. 1897. izkazano 300.023 vagona u vriednosti
od 84 milijuna forinti (izuzev gotove predmete od drva, parkete i t. d.)
Izvoz raste već od g. 1892. postepeno. Uvoz je daleko manji, te je g. 1898.
iznosio samo 21.510 vagona u iznosu od 5,277.470 forinti.
Polag sortimenta
izvezeno je zadnjih dvih godina:
izvezeno vagona godine 1897. 1898.
Ogrievnog drva . . . 20.871 19424
Trupaca tvrdog drva . . 6.154 .7.526
Trupaca mehkog drva 128.559 162.795
Tvoriva, tvrdoga . . . 2.125 3.431
Tvoriva, mehkoga . . , 18.725 17.324


13.206 12.926
Željezničkih podvlaka 8.254 8.756
Rezane robe, tvrde . . 13.676 14.523
Rezane robe, mekane 92.489 107.409
Kako se iz ovih brojeva vidi, najviše je porasao izvoz mehkoga
drva i to koli trupaca toli rezane robe, pa ako i nije toli znatan samom
množinom, tim je znatniji svojom vriedno.šću. Nazadak se žalibože opaža
sve znatnije u dužici, a promet sa podvlakami pokazuje samo maleni prirast.
Da na prometu sa tvrdim drvom, i to upravo najvriednijim, u znatnoj
množini Hrvatska i Slavonija participira, samo se po sebi razumie.


Obzirom na zemlje u koje se to naše drvo većinom izvaža, pokazuje
najveći prirast izvoz u Njemačku i to:
izvezeno u: god. 1897. god. 1898.
Njemačku 169.689 vagona 206.026 vagona
Rusiju 22.361 » 30.636
Rumunjsku 42.386 » 20.891
Egipat 3.920 . 5.701
Grčku 1.412 » 2.545


Nešto je manje g. 1898. nego g. 1897. izvezeno drva u Francusku,
Italiju i Nizozemsku.


Promet s drvom izmedju Austr e i Ugarske u godi
n^i 1898. Polag prije spomenutih novina donosimo podatke o ovom
prometu na temelju priobćenja ugarske službene statistike: