DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1899 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 437 — bito djelovati mogle, nije se moglo stanje iste znatno promjeniti, stoga glede trgovine s drvom i opet upućujemo na naš izcrpivi izvještaj priobćen u br. 6. našega lista od o. g. Nastupila je saisoua prodaja, a službene »Narodne Novine« donose gotovo svaki dan po koji »oglas dražbe stabala«. Ta velika ponuda a skopčana sa visokimi šumskimi taksami, kao da prouzroćuju što veću suzđržljivost domaćih i stranih drtržaca, te već pojedine prodaje čak u hrastovih šumah ostadoše bezuspješne. Tako prodaje kod imov. obćine novogradiške, koje su se uz snižene takse ponovno na prodaju iznesle. Akoprem su uzrok ovoj suzdržljivosti drvotržaca donekle u zadnje vrieme znatno porasle šumske takse — navlastito za tehničku hrastovinu — te se polag tržnih izvještaja osobito u Njemačkoj tuže tamošnji drvotržci na vanredno poskočile šumske takse i medjusobno prekomjerno nadbijanje prigodom dražba; ipak imade i drugih važnijih činjenica, kojima se ta suzđržljivost još bolje razjasniti može. Ponajprije složili su se naši glavni drvotržci sa hrastovinom, osnovavši, već u našem listu opetovano spomenuto, »družtvoza promet i izradnju drva« pa se neće u buduće kod dražba tako nadbijati kao do sada; nu i odnošaji za trgovinu sa drvom u Njemačkoj — koja je glavni konsument naše građje — u toliko su se donekle pogoršali time, što se je tamo pokazao znatan odpor proti gradnji rensko-labskoga kanala od strane agraraca i fendalaca, te je pitanje o izgradnji ovoga znamenitoga kanala na jedanput zapelo, dočim se je još prije nekoliko mjeseci skoro podpunom izvjestnošću držalo, da će se to pitanje u korist industrijalaca, koji izgradnju toga kanala živo traže, konačno riešiti. Razumljivo je s toga, da je njemački kupac još za sada suzdržljiv, prem se je i sama centralna vlada živo za izgradnju toga kanala zauzela. S ostalim zemljama u koje naše drvo ide, još je sveudilj promet živahan. Jedino sa Srbijom promet je vrlo nazadovao — a Srbija je navlastito mnogo ogrjevnog drva iz naše monarkije i Bosne uvažala — s razloga što je carina povišena, a sada vlađajuće političke prilike ove zemlje za razvoj trgovine povoljne nisu. Kakovi su dosele uspjesi dražba u naših šuma bili, ne možemo za sada izvjestiti, jer o tih uspjesih ubavjesti primili nismo, nu nadamo se, da ćemo ih primiti, pak i tom prilikom ponovno umoljavamo gg. naše članove: upravitelje imov. obćina ; županijske šumarske nadzornike ; upravitelje naših vlastelinstva, kao i ostalu gg. stručare, da se našega družtvenoga organa ovakovimi ubavjesti sjete. Spomenuti nam je ujedno da su domaći dnevnici donieli viest, da je zastupstvo imov. brodske zaključilo veleprodaju u svojih starih hrasticih u iznosu od 4 milijuna forinti. Izvoz drva iz Austro-Ugarske tečajem g. 1898. Držimo, da će naše čitatelje zanimati priobćenje podataka odnosećih se na izvoz |