DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1899 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 462 —


vrtovah dielile bi se siromasima bezplatao biljke, a ostalim
šumovlastnicima uz vlastiti proizvodni trošak.


e) kao što ima gospodarsko družtvo podružnica, tako bi
moglo imati i šumarsko družtvo svojih podružnica, koje bi na
šumsku kulturu mnogo djelovale.


Veleposjednici i maloposjednici šuma u pojedinom kotaru
sačinjavali bi liepi broj članova. Tu bi bilo polje za rad, nauk,
razpravljanje i t. d.


Današnji »Lugarski vjestnik« mogao bi se prilagoditi
preudesiti i izdavati^ za seljake i lugare, kao što gospodarsko
družtvo izdaje »Seoski gospodar«.


Tim putem, dalo bi se blagotvorno djelovati u našem seljačkom
stališu, da šumu ne harači i prema propisu zakona uživa.


f) mnoge i mnoge šume jesu bez nadzora i neimaju lugarskog
osoblja. Ovo je jako veliko zlo. Pojedinac si lugara
držati ne može. Ako bi i mogao, nebi uputno bilo (zvjerokradice).
Nu poput poljara, dala bi se i ova strana urediti.


U uvodu pod toč. 3. i 4. navedeni postupak, kada bude
dovršen, može se i lugarsko pitanje u privatnih šumah urediti.


§. 12. zak. od 26./III. 1894. glasi: »Posjednici šuma
kategorijah označenih u §. 1. dužni su za čuvanje svojih šuma,
namjestiti potrebito prama propisom osposobljeno lugarsko
osoblje« i t. d.


Temeljem §. 22. š. z. i napred spomenutog §-a., dade se
i ovo pitanje urediti.


Svako selo, imalo bi svojeg zajedničkog lugara, koji bi
na sve privatne šume paziti imao i neurednosti prijavljivao.


K plaći lugara, doprinašali bi šumovlastnici u razmjeru
površine, svoju tangentu. Obćinsko poglavarstvo bi iste izplaćivalo.


Evo u ono njekoliko crticah, razloženo je »haračenje i
krčenje šuma«; kao i sredstva, da se isto odstrani — Da j
Bože, da se ovdje izraziti nazori i želje ostvare!*


* Mnoge tvrdnje i izrečene bojazni g pisea čine nam se pretjeranim, a i u
mnogom ne dielimo njegove nazore, svakako ima u ovom članku činjenica i predloga
koji su vrieđni da se s njima progovori i na koje ćemo se kod zgode osvrnuti. Ur.